WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T10:54:35Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 10:54
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Muzej'''-->~~[[Datoteka:Louvre at night centered.jpg\|mini\|300px\|desno\|<center>Muzej [[Louvre]] u [[Pariz]]u je jedan od najvećih na svijetu i sigurno jedan od najpoznatijih muzeja.]]		[[Datoteka:Louvre at night centered.jpg\|mini\|300px\|desno\|<center>Muzej [[Louvre]] u [[Pariz]]u je jedan od najvećih na svijetu i sigurno jedan od najpoznatijih muzeja.]]
	'''Muzej''' (od starogrčkog . '''μουσείο'''['''ν'''], ''musío'' - sjedište [[Muza]]) je naziv za ustanovu i zgradu, u kojoj se čuvaju, proučavaju i izlažu - kronološki ili tematski - zbirke starina i umjetnina, te prirodoslovnih, tehničkih i sl. predmeta.		'''Muzej''' (od starogrčkog . '''μουσείο'''['''ν'''], ''musío'' - sjedište [[Muza]]) je naziv za ustanovu i zgradu, u kojoj se čuvaju, proučavaju i izlažu - kronološki ili tematski - zbirke starina i umjetnina, te prirodoslovnih, tehničkih i sl. predmeta.
	[[Image:Natural History Museum hall.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Ulazna dvorana Nacionalnog prirodoslovnog muzeja u Londonu]]		[[Image:Natural History Museum hall.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Ulazna dvorana Nacionalnog prirodoslovnog muzeja u Londonu]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-06T02:35:27Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Louvre at night centered.jpg|mini|300px|desno|<center>Muzej [[Louvre]] u [[Pariz]]u je jedan od najvećih na svijetu i sigurno jedan od najpoznatijih muzeja.]]
'''Muzej''' (od starogrčkog . '''μουσείο'''['''ν'''], ''musío'' - sjedište [[Muza]]) je naziv za ustanovu i zgradu, u kojoj se čuvaju, proučavaju i izlažu - kronološki ili tematski - zbirke starina i umjetnina, te prirodoslovnih, tehničkih i sl. predmeta.
[[Image:Natural History Museum hall.jpg|mini|lijevo|<center>Ulazna dvorana Nacionalnog prirodoslovnog muzeja u Londonu]]
[[Datoteka:Mimara_Zagreb.jpg|mini|<center>[[Muzej Mimara]] u [[Zagreb]]u,jedan od većih hrvatskih muzeja]]

== Podjela ==
Dijele se na:
* '''znanstvene''' (arheološki, [[Povijesni muzej|povijesni]], etnografski, prirodoslovni, tehnički, vojni, kriminalistički, higijenski, školski, [[Pomorski muzej|pomorski]] i dr.)
* '''[[umjetnički muzej|umjetničke]]''' (koji sadrže zbirke slika, skulptura, grafika i objekata primijenjene umjetnosti).

Po karakteru, strukturi i teritorijalnoj kompetenciji na državne, zemaljske, pokrajinske, gradske i zavičajne. Često se upotrebljavaju i nazivi [[galerija]] (za veće zbirke slika i skulptura) i [[kabinet]] (za zbirke grafika, novca i medalja. [[Pinakoteka]] je umjetnički muzej koji izlaže samo slike, dok je [[kalkoteka]] muzej skulptura, a [[gliptoteka]] muzej gipsanih odljeva skulptura i reljefa. [[Lapidarij]] je naziv za zbirku radova u [[kamen]]u, kao što su [[skulptura|skulpture]] i [[arheologija|arheološki]] [[spomenik|spomenici]], koji se obično nalazi na mjestu gdje su iskopani, ili u okviru povijesnih, arheoloških ili gradskih muzeja<ref name="lzmk">"Hrvatska opća enciklopedija", knjiga 6, str. 431 ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža'', Zagreb 2004. {{ISBN|953-6036-36-3}}</ref>.

Osim izložbenih prostorija, suvremeni muzej ima čuvaonice (čitav se inventar rijetko izlaže), konzervatorsko restauratorske radionice, [[fotografski laboratorij]], prostorije za stručno osoblje, s inventarima i knjižnicom.

U Hrvatskoj djeluje 146 muzeja, galerija, muzejskih zbirkâ ,te sedamdesetak crkvenih zbirkâ. O muzejskoj građi brine se stručno muzejsko osoblje, [[kustos]]i, [[konzervator tehničar|konzervatori tehničari]]( preparatori ) i [[konzervator restaurator|konzervatori restauratori]].

[[Virtualni muzej]] ([[World Wide Web|web]] muzej, ''online'' muzej ili e-muzej) je muzej koji egzistira samo u virtualnom prostoru (na [[Internet]]u).

==Povijest muzeja==

[[Datoteka:Uffizi Hallway.jpg|mini|<center>Hodnik u galeriji [[Uffizi]] u [[Firenca|Firenci]].]]
Prvi zapis o umjetničkoj zbirci dragocjenosti sakupljenoj u ratnim pohodima potječe iz grada [[Suza (Iran)|Suze]] (oko 1176. pr. Kr.). U [[Perzopolis]]u se spominju palače s riznicama i [[kip]]ovima grčke umjetnosti, u svečanim zgodama otvorene javnosti.

U [[5. stoljeće pr. Kr.|5. st. pr. Kr.]] na atenskoj [[Akropola|akropoli]] nalaze se arhetipski oblici budućih galerija i muzeja (''[[Pinakoteka]] uz [[Propileji|propileje]]'', ''[[Kalkoteka]]'' sa izloženim kipovima ispod [[Partenon]]a, ''Stoa poikile'' - [[trijem]] ispod akropole urešen slikama s motivima [[bitka na Maratonskom polju|bitke]] kraj [[Maraton]]a). Također, riznice u svetištima uz hramove u [[Atena (polis)|Ateni]], [[Korint]]u, [[Olimpija|Olimpiji]], [[Delfi]]ma i dr. sa zavjetnim darovima o kojima su se brinuli ''hieropoei'', čuvari i svećenici. Oni su izrađivali popise s posjetiteljima. U helenizmu nastaju prvi muzeji uz knjižnice, kao središta znanstvene, kulturne i umjetničke djelatnosti ([[Aleksandrija]] u [[3. stoljeće pr. Kr.|3. st. pr. Kr.]], [[Pergam]]u u [[2. stoljeće pr. Kr.|2. st. pr. Kr.]]).
[[Image:British Museum from NE 2.JPG|mini|<center>[[British Museum]] u [[London]]u]]
[[Stari Rim|Antički Rim]] ne poznaje muzeje kao instituciju, ali prikuplja i javno, u knjižnicama, dvoranama [[terma|termi]], hramovima ili na otvorenom, izlaže brojna djela [[Likovna umjetnost|likovne umjetnosti]].
[[Image:Hemitage-exterior.jpg|mini|<center>Muzej umjetnosti [[Ermitaž]] u [[Sankt Peterburg]]u je prvobitno bila Zimska palača ruske carske rezidencije.]]
Današnji tip muzeja javlja se u doba [[Renesansa|renesanse]] u [[Italija|Italiji]]. Zbirka ''Lorenca Veličanstvenog'' u [[Firenca|Firenci]] naziva se ''Musei dei codici e cimeli artistici'' (Muzej kodeksa i umjetničkih gema). Od 16. st. zanimanje za prikupljanje kulturno-povijesno-znanstvene građe (''curiosa naturalia'') raste i javljaju se galerije u kojima se čuvaju umjetnička djela.

U 18. st. grade se prve muzejske zgrade prilagođene muzejskoj građi i otvorene javnosti: muzej ''Asmolean'' u [[Oxford]]u, s tiskanim pravilima iz [[1714.]], naplaćuje ulaz pod vodstvom [[kustos]]a; ''Naturhistorisches Museum'' (Prirodoslovni muzej) u [[Beč]]u ([[1748.]]); ''British Museum'' (Britanski muzej) u [[London]]u ([[1753.]]) i dr.
[[Image:Rock and Roll Hall of Fame.jpg|mini|<center>[[Rock and Roll Hall of Fame]] ([[Ohio]], [[SAD]]) je središnji svjetski muzej posvećen [[Rock N' Roll]]u]]
[[Francuska revolucija]] dovodi do stvaranja mnogih javnih muzeja. U 19. st. dolazi do prvih specijalističkih razvrstavanja muzeja. S jedne strane pokušavaju se stvoriti enciklopedijski muzeji s edukativnim pristupom (''Metropolitan Museum of Art'' u [[New York]]u i ''Museum of Fine Arts'' u [[Boston]]u), a s druge strane, slijedom pojave novih znanstvenih disciplina, muzejske zbirke prerastaju u specijalizirane muzeje:
* '''arheološke''' ([[1802.]] osnovan je [[lapidarij]] u ''Augustovu hramu'' u [[Pula|Puli]]; ''Arheološki muzej'' u [[Split]]u osnovan je [[1820.]], a u [[Zadar|Zadru]] [[1830.]]),
* '''[[umjetnički muzej|umjetnički muzeje]] i galerije''' (''National Gallery'' u [[London]]u iz [[1842.]], ''[[Ermitaž]]'' u [[Petrograd]]u iz [[1852.]], ''[[Strossmayerova galerija starih majstora|Strosmajerova galerija starih majstora]]'' u [[Zagreb]]u iz [[1868.]],Muzej za umjetnost i obrt,u Zagrebu[[1880.]].),
* '''tehničke muzeje''' (''Conservatoire National des Arts et Métiers'' u [[Pariz]]u iz [[1794.]]; ''Deutsches Museum von Meisterwerken der Naturwissenschaft und Technik'' u [[München]]u iz [[1903.]]), [[Tehnički muzej u Zagrebu]] [[1854.]].
* '''[[Povijesni muzej|povijesne muzeje]]''' (''Muzej Napoleona'' u Parizu; ''Heeresmuseum'' u [[Beč]]u),
* '''etnografske muzeje''' ([[1837.]] u [[Leiden]]u; ''Museum fur Völkerkunde'' u Beču iz [[1876.]]; ''[[Etnografski muzej u Splitu|Etnografski muzej]]'' u Splitu iz [[1910.]] i u [[Zagreb]]u [[1919.]]),
* '''prirodoslovne muzeje''' (''Narodni prirodoslovni muzej'' u Parizu iz [[1793.]]; ''National Museum of Natural History'' u okviru ''Smithsonian Institution'' u [[Washington]]u iz [[1846.]]; ''American Museum of Natural History'' u New Yorku iz [[1869.]]),
* '''nacionalne muzeje''' (''Narodni muzej'' u Zadru iz [[1832.]] i Zagrebu [[1846.]]) koji kod malih naroda afirmiraju nacionalni identitet.

U 20. st. muzeji definiraju različite oblike izlaganja, metodološki oblikovanih kako bi komunicirali s javnošću. Objavljuju se popratni katalozi izložbi i druge publikacije, izrađuju se i prodaju [[suvenir]]i, organiziraju se predavanja i pedagoške radionice za djecu. U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] mnoštvo muzeja je uništeno. Poslije rata grade se velike, nove muzejske zgrade: [[1959.]] ''[[Guggenheim muzej u New Yorku|Guggenheim]] Museum'' u New Yorku; [[1964.]] ''Muzej antropologije'' u [[Ciudad de México|Ciudad de Méxicu]]; [[1973.]] ''Muzej van Gogha'' u [[Amsterdam]]u; [[1977.]] ''Nacionalni muzej moderne umjetnosti u centru Georges Pompidou'' (tzv. ''Beaubourg'') u Parizu; [[1982.]]; ''Neue Staatsgalerie'' u [[Stuttgart]]u; ili se izvode sadržajne adaptacije (u Parizu kolodvorska zgrada u ''Musée [[d'Orsay]]'', zgrada ''Hôtel Sallé'' u ''Musée Picasso'' i dr.); otvaraju se eko-muzeji i muzeji na otvorenom.

Potkraj 20. i početkom 21. st. dolazi do razvoja virtualnih muzeja, kao i tematskog okupljanja digitalnih zbirki dostupnih internetom. ''MOWA'' (engl. ''Museum of Web Art'') ne postoji kao zgrada, ali ima postav, nudi mogućnost razgledavanja i edukativne programe.

== Najvažniji muzeji i galerije ==
[[Datoteka:Muzej_suvremene_umjetnosti_Zg_111209_1.jpg|mini|<center>[[Muzej suvremene umjetnosti]] u [[Zagreb]]u]]
[[Datoteka:Krapina Neanderthal Museum Photo 3.jpg|mini|<center>[[Muzej krapinskih neandertalaca]]]]
===Europa===
* [[Amsterdam]]: [[Državni muzej u Amsterdamu]], [[Van Goghov muzej]]
* [[Beč]]: [[Muzej povijesti umjetnosti u Beču]], [[Muzej Albertina u Beču]], [[Austrijska galerija Belvedere]]
* [[Berlin]]: [[Muzejski otok]]
* [[Bilbao]]: Muzej moderne umjetnosti [[Guggenheimov muzej u Bilbau|Guggenheim Bilbao]].
* [[Dresden]]: Galerija u Dresdenu,
* [[Firenca]]: Palača [[Pitti]] i Galerija [[Uffizi]], [[Bargello]],
* [[Köln]]: [[Rimsko-germanski muzej Köln]], [[Muzej Wallraf-Richartz]], [[Muzej Ludwig]], [[Muzej istočnoazijske umjetnosti u Kölnu]],
* [[Krakov]]: [[Muzej Czartoryski]].
* [[London]]: [[British Museum]] i [[National Gallery]], [[Muzej Viktorije i Alberta]], Natural History Museum,
* [[Madrid]]: Muzej umjetnosti [[Prado]],
* [[Milano]]: Galerija [[Brera]],
* [[Moskva]]: [[Tretjakovska galerija]],
* [[München]]: [[Stara pinakoteka]], [[Neue Pinakothek|Nova pinakoteka]], Njemački muzej,
* [[Pariz]]: Muzej povijesti i umjetnosti [[Louvre]], muzej umjetnosti [[d'Orsay]], [[Centar Georges Pompidou]]
* [[Rim]]: [[Vatikanski muzeji]], Moderna galerija,
* [[Sankt-Peterburg]]: Muzej umjetnosti [[Ermitaž]],
* [[Venecija]]: [[Galerija Akademije]] u Veneciji, [[Zbirka Peggy Guggenheim]]
* [[Zagreb]]: [[Muzej za umjetnost i obrt]], [[Arheološki muzej u Zagrebu|Arheološki muzej]], [[Muzej Mimara|Mimara]], [[Muzej suvremene umjetnosti]]

=== Amerika ===

* [[Guayaquil]]: IMAX muzej
* [[Lima]]: Muzej Larco
* [[New York]]: [[Metropolitan]] muzej umjetnosti, [[Guggenheim muzej u New Yorku]], [[Muzej moderne umjetnosti u New Yorku]].
* [[Sao Paolo]]: Muzej umjetnosti São Paulo.
* [[Washington]]: [[Nacionalna galerija umjetnosti]]

===Azija===
* Muzej povijesti [[Shaanxi]] u [[Xi'an]]u, [[Kina]].

==Izvori==
{{izvori}}

==Poveznice==
* [[Hrvatsko muzejsko društvo]]
* [[Hrvatsko muzejsko vijeće]]
* [[Popis muzeja u Hrvatskoj]]
* [[Virtualni muzej]]

== Vanjske poveznice ==
*[http://icom.museum/definition.html Definicija muzeja prema ICOM]
*[http://www.hrmud.hr/ Hrvatsko muzejsko društvo]
*[http://www.dmgi.hr/ Društvo muzealaca i galerista Istre]
*[http://www.muih.hr/ Muzejska udruga istočne Hrvatske]
*[http://www.mdc.hr/hr/ Muzejski dokumentacijski centar]

[[Kategorija:Muzeji| ]]
[[Kategorija:Povijesna znanost‎]]
[[Kategorija:Umjetnost]]

Muzej - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica