https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=MumijaMumija - Povijest promjena2026-07-19T05:59:22ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Mumija&diff=612052&oldid=prevWikiSysop: Zamjena teksta - '<!--'''Mu(.*)'''-->' u ''2025-06-22T10:38:23Z<p>Zamjena teksta - '<!--'''Mu(.*)'''-->' u ''</p>
<table style="background-color: #fff; color: #202122;" data-mw="interface">
<col class="diff-marker" />
<col class="diff-content" />
<col class="diff-marker" />
<col class="diff-content" />
<tr class="diff-title" lang="hr">
<td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">←Starija inačica</td>
<td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">Inačica od 22. lipanj 2025. u 10:38</td>
</tr><tr><td colspan="2" class="diff-lineno" id="mw-diff-left-l1">Redak 1:</td>
<td colspan="2" class="diff-lineno">Redak 1:</td></tr>
<tr><td class="diff-marker" data-marker="−"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div><del style="font-weight: bold; text-decoration: none;"><!--'''Mumija'''--></del></div></td><td class="diff-marker" data-marker="+"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div> </div></td></tr>
<tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>[[Slika:Zagrebačka mumija.jpg|mini|300px|Mumija u arheološkom muzeju u [[Zagreb]]u.]]</div></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>[[Slika:Zagrebačka mumija.jpg|mini|300px|Mumija u arheološkom muzeju u [[Zagreb]]u.]]</div></td></tr>
<tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>[[Slika:Mumie Thutmosis I.jpg|mini|Mumija Tutmozisa prvog, [[Kairo]].]] </div></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>[[Slika:Mumie Thutmosis I.jpg|mini|Mumija Tutmozisa prvog, [[Kairo]].]] </div></td></tr>
</table>WikiSysophttps://enciklopedija.cc/index.php?title=Mumija&diff=114195&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-08T01:21:08Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Mumija'''--><br />
[[Slika:Zagrebačka mumija.jpg|mini|300px|Mumija u arheološkom muzeju u [[Zagreb]]u.]]<br />
[[Slika:Mumie Thutmosis I.jpg|mini|Mumija Tutmozisa prvog, [[Kairo]].]] <br />
<br />
'''Mumija''' je [[Smrt|mrtvo]] [[Čovjek|ljudsko]] tijelo čiji su [[koža]] i organi sačuvani namjerno ili slučajnim izlaganjem kemikalijama, velikoj hladnoći, vrlo maloj vlažnosti ili nedostatku [[zrak]]a kad tijelo potone u blatište. Na pokušaje očuvanja ljudskog tijela poslije smrti arheolozi nailaze širom svijeta. Rabe se dva pojma: [[mumificiranje]] i [[balzamiranje]], koji upućuju na smole kojima se tijela oblažu.<br />
Kako je egipatsko kraljevstvo nastalo iz dva zasebna entiteta - jedne države na sjeveru, a druge na jugu - koji su ipak nastali povezivanjem više [[neolit]]skih kultura - korijene njegove mitologije treba tražiti upravo u tradicijama pretpovijesnih naselja. Logično je stoga da je religijska struktura Egipta isprva bila polivalentna. U preddinastijskom razdoblju izdvaja se nekolicina najvažnijih božanstava nastalih u pojedinim regijama koje će kasnije činiti temeljne administrativne cjeline ili nome. Među najstarija božanstva spadaju ona zoomorfna, a jedinu iznimku među ranim kultovima čini [[Oziris]] - antropomorfni bog koji je gospodar svijeta mrtvih. Tu su i [[Horus]] (bog oblika sokola), [[Set]] (mravojed ili magarac), [[Uađit]] (kobra) i [[Nehbet]] (lešinarska božica).<br />
Nakon smrti čovjekova duša putuje kroz drugi svijet (eg. ''Duat'' ili ''Amenti''). ''Amenti'' znači "zapad". Naime, posmrtni put duše u krajolike drugog svijeta bio je istovjetan kretanju [[Sunce|Sunca]] koje zalazeći na zapadu odlazi "u nepoznato". Za jedne je on kopija ovoga svijeta u kojem se oru njive, žanje žito, slavi, pije pivo i odlazi u lov na ptice. Za druge, ''Duat'' je potpuno odvajanje od svijeta poznatog, uzlet do zviježđa u kojima borave bogovi. Mumificiranje je bilo postupak kojim se tijelo konzerviralo, a njegov je cilj oslobađanje onih elemenata duše koji će preživjeti smrt tijela. Postupak mumifikacije sastojao se u odstranjivanju lako razgradljivih [[unutarnji organi|unutarnjih organa]] i konzervaciji tijela koje bi tako bilo trajnije očuvano. Iako su najstarije mumije izrađene još prije 5000 godina, konačne tehnike mumificiranja razvijene su za [[Egipat - Srednja država|Srednjeg kraljevstva]]. U jednoj spilji kraj [[Luxor]]a egiptolog Winlock je otkrio masovnu grobnicu šezdeset vojnika koji su poginuli ratujući u postrojbama [[Mentuhotep I.|Mentuhotepa I.]] tijekom borbe za ponovno ujedinjenje Egipta. Tijela vojnika bila su kvalitetno mumificirana i omotana povojima. Postupak je doveden do svog tehnološkog vrhunca u [[Egipat - Nova država|Novom kraljevstvu]]. Iz tog je razdoblja ostalo očuvano niz [[faraon]]skih mumija koje se i danas mogu vidjeti u muzejima diljem svijeta. Tijela mrvih su bivala očišćena vađenjem unutarnjih organa, potom izložena dugotrajnom djelovanju konzervansa, te napokon premazivana balzamima i umotana u povoje. Mogla su dobiti i dodatne zaštitne slojeve poput tzv. kartonaže (smjese od platna i blata) odnosno zalijevanjem u bitumen. Čitav postupak mumificiranja prilično je točno opisao [[Herodot]] (Hist. II 86-91). On je tvrdio da je ono trajalo čak sedamdeset dana. Budući je ono ujedno predstavljalo i religijsko-magijski obred, te uključivalo čitanje posebnih ritualnih tekstova, jasno je da u trajanje mumificiranja ne ulazi samo mehanička obrada umrloga. <br />
<br />
Kanope s prikazom [[četiri Horusova sina]] u koje su stari [[Egipćani]] spremali unutrašnje organe pokojnika tijekom procesa mumifikacije<br />
<br />
== Egipatske mumije ==<br />
Stari [[Egipat|Egipćani]] su u piramidama sahranjivali svoje mumificirane vladare - [[faraon]]e.<br />
<br />
[[Kategorija:Drevni Egipat]]<br />
<br />
{{mrva}}</div>WikiSysop