Multipla skleroza - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 03:29, 30. svibanj 2025.

2025-05-30T03:29:00Z

←Starija inačica		Inačica od 30. svibanj 2025. u 03:29
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Multipla skleroza'''-->~~
	'''Multipla skleroza (MS)''', ([[latinski jezik\|lat.]] ''sclerosis multiplex''), [[neurodegenerativno oboljenje]] i [[autoimune bolesti\|autoimuna bolest]]<ref name="Topić_dijagnostika">{{Citiranje knjige \| author=Tešija Kuna A. \|editor=E. Topić, D. Primorac, S.Janković. \| title=Medicinsko biokemijska dijagnostika u kliničkoj praksi: Autoimunosne bolesti \| edition= \| issue= \| pages=288-303 \| publisher=Medicinska Naklada \|location=Zagreb \| year=2004 \| isbn= \| doi= \| url= }}</ref> koja prvenstveno „napada“ bijelu masu [[Središnji živčani sustav\|središnjeg živčanog sustava]]. Multipla skleroza pogađa dugačke produžetke stanica [[neuron]]a, na kojima pojedini dijelovi [[mijelinska ovojnica\|mijelinske ovojnice]] [[upala\|upalno]] reagiraju i propadaju. Stoga se multipla skleroza smatra upalnom, demijelinizirajućom bolešću izazvanom imunološkim promjenama nepoznate etiologije.		'''Multipla skleroza (MS)''', ([[latinski jezik\|lat.]] ''sclerosis multiplex''), [[neurodegenerativno oboljenje]] i [[autoimune bolesti\|autoimuna bolest]]<ref name="Topić_dijagnostika">{{Citiranje knjige \| author=Tešija Kuna A. \|editor=E. Topić, D. Primorac, S.Janković. \| title=Medicinsko biokemijska dijagnostika u kliničkoj praksi: Autoimunosne bolesti \| edition= \| issue= \| pages=288-303 \| publisher=Medicinska Naklada \|location=Zagreb \| year=2004 \| isbn= \| doi= \| url= }}</ref> koja prvenstveno „napada“ bijelu masu [[Središnji živčani sustav\|središnjeg živčanog sustava]]. Multipla skleroza pogađa dugačke produžetke stanica [[neuron]]a, na kojima pojedini dijelovi [[mijelinska ovojnica\|mijelinske ovojnice]] [[upala\|upalno]] reagiraju i propadaju. Stoga se multipla skleroza smatra upalnom, demijelinizirajućom bolešću izazvanom imunološkim promjenama nepoznate etiologije.

	Kad je određeni dio mijelinskog omotača upaljen i oštećen, prenošenje impulsa kroz [[neuron]]e je poremećeno, usporeno ili isprekidano, zbog čega poruke iz [[mozak\|mozga]] dolaze na „cilj“ sa zakašnjenjem, „greškama“ ili ih uopće nema (izostaju). [[Bolest]] je vrlo promjenljivog tijeka, javlja se neurološkim [[Simptom\|simptom]]ima i znacima i karakteriziraju je česta pogoršanja različitog stupnja, koja se smjenjuju s naglim poboljšanjim [[klinička slika\|kliničke slike]] (remisija bolesti). Nastanak multiple skleroze prate mnogi poremećaji različitog stupnja, od blage ukočenosti i otežanog hodanja, do potpune oduzetosti, [[sljepoća\|sljepoće]], itd.		Kad je određeni dio mijelinskog omotača upaljen i oštećen, prenošenje impulsa kroz [[neuron]]e je poremećeno, usporeno ili isprekidano, zbog čega poruke iz [[mozak\|mozga]] dolaze na „cilj“ sa zakašnjenjem, „greškama“ ili ih uopće nema (izostaju). [[Bolest]] je vrlo promjenljivog tijeka, javlja se neurološkim [[Simptom\|simptom]]ima i znacima i karakteriziraju je česta pogoršanja različitog stupnja, koja se smjenjuju s naglim poboljšanjim [[klinička slika\|kliničke slike]] ([[remisija]] bolesti). Nastanak multiple skleroze prate mnogi poremećaji različitog stupnja, od blage ukočenosti i otežanog hodanja, do potpune oduzetosti, [[sljepoća\|sljepoće]], itd.

	U svijetu od multiple skleroze boluje preko dva milijuna ljudi i to uglavnom u razvijenim zemljama svijeta <ref name="pmid11603614">{{cite journal \|author=Rosati G \|title=''The prevalence of multiple sclerosis in the world: an update'' \|journal=Neurol. Sci. \|volume=22 \|issue=2 \|pages=117–39 \|year=2001 \|month=April \|pmid=11603614 \|doi=10.1007/s100720170011 }}</ref>. Bolest je nešto češća kod žena nego kod muškaraca (3:2). <ref>[http://medmap.uff.br/index.php?option=com_content&task=view&id=210 MedMap projecto de UFF - Multipla skleroza] Posjećeno jun 2010.</ref>		U svijetu od multiple skleroze boluje preko dva milijuna ljudi i to uglavnom u razvijenim zemljama svijeta <ref name="pmid11603614">{{cite journal \|author=Rosati G \|title=''The prevalence of multiple sclerosis in the world: an update'' \|journal=Neurol. Sci. \|volume=22 \|issue=2 \|pages=117–39 \|year=2001 \|month=April \|pmid=11603614 \|doi=10.1007/s100720170011 }}</ref>. Bolest je nešto češća kod žena nego kod muškaraca (3:2). <ref>[http://medmap.uff.br/index.php?option=com_content&task=view&id=210 MedMap projecto de UFF - Multipla skleroza] Posjećeno jun 2010.</ref>
Redak 11:		Redak 10:
	Jedan od prvih medicinskih opisa multiple skleroze objavio je William MacKenzie ([[1791.]] – [[1886.]]), škotski [[Oftalmologija\|oftalmolog]], opisavši slučaj dvadesettrogodišnjeg muškarca kojem je prvi simptom bolesti bio poremećaj vida, a pomoć u [[London]]u je potražio nakon pojave [[paraliza\|paralize]]. Ubrzo su se kod ovog bolesnika razvili i poremećaj [[govor]]a ([[dizartrija]]) i urinarna inkontinencija (nemogućnost zadržavanja mokraće). Svi [[simptom\|simptomi]] bolesti nestali su nakon dva mjeseca, ali su se, znatno pojačani, ubrzo ponovo pojavili.		Jedan od prvih medicinskih opisa multiple skleroze objavio je William MacKenzie ([[1791.]] – [[1886.]]), škotski [[Oftalmologija\|oftalmolog]], opisavši slučaj dvadesettrogodišnjeg muškarca kojem je prvi simptom bolesti bio poremećaj vida, a pomoć u [[London]]u je potražio nakon pojave [[paraliza\|paralize]]. Ubrzo su se kod ovog bolesnika razvili i poremećaj [[govor]]a ([[dizartrija]]) i urinarna inkontinencija (nemogućnost zadržavanja mokraće). Svi [[simptom\|simptomi]] bolesti nestali su nakon dva mjeseca, ali su se, znatno pojačani, ubrzo ponovo pojavili.

	Multiplu sklerozu, kao posebnu bolest, prvi put je [[1868.]] opisao <ref name="pmid3066846"/> [[Francuska\|francuski]] neurolog [[Jean-Martin Charcot]] ([[1825.]] – [[1893.]]).<ref>BERRIOS, GE., QUEMADA, JI. ''Multiple Sclerosis. The History of Clinical Psychiatry'', 1995, str. 174.—192.</ref> Patološke nalaze u svojim istraživanjima multiple skleroze Charcot naziva skleroza s plakovima ({{Fr\|sclerose en plaques}}). Tri osnovna [[Simptom\|simptoma]] multiple skleroze, koja su poznata pod općim nazivom '''Charcotov''' '''trijas simptoma''', su: [[nistagmus]], [[tremor]] i „pjevajući“ [[govor]] - [[dizartrija]] (što nije tipično samo za multiplu sklerozu). Kod ovih bolesnika Charcot je primijetio i promjene u [[Kognitivna funkcija\|kognitivnim funkcijama]] opisavši ih kao „značajno slabljenje pamćenja“ i „lagani gubitak ideja“.<ref name="Charcot1"> Jean-Martin Charcot, ''Histologie de la sclerose en plaques'' Gazette des hopitaux, 1868 str. 554–555 </ref>		Multiplu sklerozu, kao posebnu bolest, prvi put je [[1868.]] opisao <ref name="pmid3066846"/> [[Francuska\|francuski]] neurolog [[Jean-Martin Charcot]] ([[1825.]] – [[1893.]]).<ref>BERRIOS, GE., QUEMADA, JI. ''Multiple Sclerosis. The History of Clinical Psychiatry'', 1995, str. 174.—192.</ref> Patološke nalaze u svojim istraživanjima multiple skleroze Charcot naziva skleroza s plakovima ({{fra oznaka\|sclerose en plaques}}). Tri osnovna [[Simptom\|simptoma]] multiple skleroze, koja su poznata pod općim nazivom '''Charcotov''' '''trijas simptoma''', su: [[nistagmus]], [[tremor]] i „pjevajući“ [[govor]] - [[dizartrija]] (što nije tipično samo za multiplu sklerozu). Kod ovih bolesnika Charcot je primijetio i promjene u [[Kognitivna funkcija\|kognitivnim funkcijama]] opisavši ih kao „značajno slabljenje pamćenja“ i „lagani gubitak ideja“.<ref name="Charcot1"> Jean-Martin Charcot, ''Histologie de la sclerose en plaques'' Gazette des hopitaux, 1868 str. 554–555 </ref>

	I drugi stručnjaci prije Charcota opisivali su [[Simptom\|simptome]], ilustrirtali promjene i [[klinička slika\|kliničku sliku]] multiple skleroze. Najznačajniji među njima su britanski profesor Robert Carswell ([[1793.]] – [[1857.]]) i francuski profesor anatomske patologije [[Jean Cruveilhier]] ([[1791.]] – [[1873.]]), ali nijedan od njih nije opisao multiplu sklerozu kao zasebnu bolest.<ref name="pmid3066846">COMPSTON, A, ''The 150th anniversary of the first depiction of the lesions of multiple sclerosis'', \|periodikum=J. Neurol. Neurosurg. Psychiatr. 51,10, strana 1249–52, 1988</ref>. Nakon Charcotovog opisa multiple skleroze, posebne slučajeve ove bolesti opisali su još i [[Eugène Devic]] ([[1858.]] – [[1930.]]), Jozsef Balo ([[1895.]] – [[1979.]]), Paul Ferdinand Schilder ([[1886.]] – [[1940.]]) i Otto Marburg ([[1874.]] – [[1948.]]).		I drugi stručnjaci prije Charcota opisivali su [[Simptom\|simptome]], ilustrirtali promjene i [[klinička slika\|kliničku sliku]] multiple skleroze. Najznačajniji među njima su britanski profesor Robert Carswell ([[1793.]] – [[1857.]]) i francuski profesor anatomske patologije [[Jean Cruveilhier]] ([[1791.]] – [[1873.]]), ali nijedan od njih nije opisao multiplu sklerozu kao zasebnu bolest.<ref name="pmid3066846">COMPSTON, A, ''The 150th anniversary of the first depiction of the lesions of multiple sclerosis'', \|periodikum=J. Neurol. Neurosurg. Psychiatr. 51,10, strana 1249–52, 1988</ref>. Nakon Charcotovog opisa multiple skleroze, posebne slučajeve ove bolesti opisali su još i [[Eugène Devic]] ([[1858.]] – [[1930.]]), Jozsef Balo ([[1895.]] – [[1979.]]), Paul Ferdinand Schilder ([[1886.]] – [[1940.]]) i Otto Marburg ([[1874.]] – [[1948.]]).

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T12:35:13Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 12:35
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Multipla skleroza'''-->~~{{izdvojeni članak\|svibanj 2012.}}~~		<!--'''Multipla skleroza'''-->
	'''Multipla skleroza (MS)''', ([[latinski jezik\|lat.]] ''sclerosis multiplex''), [[neurodegenerativno oboljenje]] i [[autoimune bolesti\|autoimuna bolest]]<ref name="Topić_dijagnostika">{{Citiranje knjige \| author=Tešija Kuna A. \|editor=E. Topić, D. Primorac, S.Janković. \| title=Medicinsko biokemijska dijagnostika u kliničkoj praksi: Autoimunosne bolesti \| edition= \| issue= \| pages=288-303 \| publisher=Medicinska Naklada \|location=Zagreb \| year=2004 \| isbn= \| doi= \| url= }}</ref> koja prvenstveno „napada“ bijelu masu [[Središnji živčani sustav\|središnjeg živčanog sustava]]. Multipla skleroza pogađa dugačke produžetke stanica [[neuron]]a, na kojima pojedini dijelovi [[mijelinska ovojnica\|mijelinske ovojnice]] [[upala\|upalno]] reagiraju i propadaju. Stoga se multipla skleroza smatra upalnom, demijelinizirajućom bolešću izazvanom imunološkim promjenama nepoznate etiologije.		'''Multipla skleroza (MS)''', ([[latinski jezik\|lat.]] ''sclerosis multiplex''), [[neurodegenerativno oboljenje]] i [[autoimune bolesti\|autoimuna bolest]]<ref name="Topić_dijagnostika">{{Citiranje knjige \| author=Tešija Kuna A. \|editor=E. Topić, D. Primorac, S.Janković. \| title=Medicinsko biokemijska dijagnostika u kliničkoj praksi: Autoimunosne bolesti \| edition= \| issue= \| pages=288-303 \| publisher=Medicinska Naklada \|location=Zagreb \| year=2004 \| isbn= \| doi= \| url= }}</ref> koja prvenstveno „napada“ bijelu masu [[Središnji živčani sustav\|središnjeg živčanog sustava]]. Multipla skleroza pogađa dugačke produžetke stanica [[neuron]]a, na kojima pojedini dijelovi [[mijelinska ovojnica\|mijelinske ovojnice]] [[upala\|upalno]] reagiraju i propadaju. Stoga se multipla skleroza smatra upalnom, demijelinizirajućom bolešću izazvanom imunološkim promjenama nepoznate etiologije.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

2021-12-01T09:41:49Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 09:41
Redak 172:		Redak 172:
	*Vjerojatnost neophodnosti [[carski rez\|carskog reza]] kod žena s MS je nešto viša i iznosi 42%, u usporedbi s 33% kod drugih žena.		*Vjerojatnost neophodnosti [[carski rez\|carskog reza]] kod žena s MS je nešto viša i iznosi 42%, u usporedbi s 33% kod drugih žena.
	*Žene s MS imale su nižu stopu komplikacija u trudnoći nego žene koje su imale prije trudnoće [[dijabetes]].		*Žene s MS imale su nižu stopu komplikacija u trudnoći nego žene koje su imale prije trudnoće [[dijabetes]].
	Kod žena koje imaju jednu od sljedećih [[autoimune bolesti\|autoimunih poremećaja]] veća je vjerojatnost da će se kod njih, kao komplikacija osnovne bolesti, razviti multipla skleroza.<ref>{{~~Citiraj web~~ \|url=http://www.mayoclinic.com/health/multiple-sclerosis/DS00188/DSECTION=risk-factors \|title=Faktori rizika u MS \|accessdate=jun 2010 \|language=en}}</ref>		Kod žena koje imaju jednu od sljedećih [[autoimune bolesti\|autoimunih poremećaja]] veća je vjerojatnost da će se kod njih, kao komplikacija osnovne bolesti, razviti multipla skleroza.<ref>{{Citiranje weba \|url=http://www.mayoclinic.com/health/multiple-sclerosis/DS00188/DSECTION=risk-factors \|title=Faktori rizika u MS \|accessdate=jun 2010 \|language=en}}</ref>
	*Bolesti [[štitna žlijezda\|štitne žlijezde]], ([[hipertireoza]])		*Bolesti [[štitna žlijezda\|štitne žlijezde]], ([[hipertireoza]])
	*[[Dijabetes]] tip I		*[[Dijabetes]] tip I

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

2021-12-01T01:33:09Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 01:33
Redak 172:		Redak 172:
	*Vjerojatnost neophodnosti [[carski rez\|carskog reza]] kod žena s MS je nešto viša i iznosi 42%, u usporedbi s 33% kod drugih žena.		*Vjerojatnost neophodnosti [[carski rez\|carskog reza]] kod žena s MS je nešto viša i iznosi 42%, u usporedbi s 33% kod drugih žena.
	*Žene s MS imale su nižu stopu komplikacija u trudnoći nego žene koje su imale prije trudnoće [[dijabetes]].		*Žene s MS imale su nižu stopu komplikacija u trudnoći nego žene koje su imale prije trudnoće [[dijabetes]].
	Kod žena koje imaju jednu od sljedećih [[autoimune bolesti\|autoimunih poremećaja]] veća je vjerojatnost da će se kod njih, kao komplikacija osnovne bolesti, razviti multipla skleroza.<ref>{{~~cite~~ web \|url=http://www.mayoclinic.com/health/multiple-sclerosis/DS00188/DSECTION=risk-factors \|title=Faktori rizika u MS \|accessdate=jun 2010 \|language=en}}</ref>		Kod žena koje imaju jednu od sljedećih [[autoimune bolesti\|autoimunih poremećaja]] veća je vjerojatnost da će se kod njih, kao komplikacija osnovne bolesti, razviti multipla skleroza.<ref>{{Citiraj web \|url=http://www.mayoclinic.com/health/multiple-sclerosis/DS00188/DSECTION=risk-factors \|title=Faktori rizika u MS \|accessdate=jun 2010 \|language=en}}</ref>
	*Bolesti [[štitna žlijezda\|štitne žlijezde]], ([[hipertireoza]])		*Bolesti [[štitna žlijezda\|štitne žlijezde]], ([[hipertireoza]])
	*[[Dijabetes]] tip I		*[[Dijabetes]] tip I

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T07:52:10Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 07:52
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Multipla skleroza'''-->{{izdvojeni članak\|svibanj 2012.}}		<!--'''Multipla skleroza'''-->{{izdvojeni članak\|svibanj 2012.}}
	'''Multipla skleroza (MS)''', ([[latinski jezik\|lat.]] ''sclerosis multiplex''), [[neurodegenerativno oboljenje]] i [[autoimune bolesti\|autoimuna bolest]]<ref name="Topić_dijagnostika">{{~~cite book~~ \| author=Tešija Kuna A. \|editor=E. Topić, D. Primorac, S.Janković. \| title=Medicinsko biokemijska dijagnostika u kliničkoj praksi: Autoimunosne bolesti \| edition= \| issue= \| pages=288-303 \| publisher=Medicinska Naklada \|location=Zagreb \| year=2004 \| isbn= \| doi= \| url= }}</ref> koja prvenstveno „napada“ bijelu masu [[Središnji živčani sustav\|središnjeg živčanog sustava]]. Multipla skleroza pogađa dugačke produžetke stanica [[neuron]]a, na kojima pojedini dijelovi [[mijelinska ovojnica\|mijelinske ovojnice]] [[upala\|upalno]] reagiraju i propadaju. Stoga se multipla skleroza smatra upalnom, demijelinizirajućom bolešću izazvanom imunološkim promjenama nepoznate etiologije.		'''Multipla skleroza (MS)''', ([[latinski jezik\|lat.]] ''sclerosis multiplex''), [[neurodegenerativno oboljenje]] i [[autoimune bolesti\|autoimuna bolest]]<ref name="Topić_dijagnostika">{{Citiranje knjige \| author=Tešija Kuna A. \|editor=E. Topić, D. Primorac, S.Janković. \| title=Medicinsko biokemijska dijagnostika u kliničkoj praksi: Autoimunosne bolesti \| edition= \| issue= \| pages=288-303 \| publisher=Medicinska Naklada \|location=Zagreb \| year=2004 \| isbn= \| doi= \| url= }}</ref> koja prvenstveno „napada“ bijelu masu [[Središnji živčani sustav\|središnjeg živčanog sustava]]. Multipla skleroza pogađa dugačke produžetke stanica [[neuron]]a, na kojima pojedini dijelovi [[mijelinska ovojnica\|mijelinske ovojnice]] [[upala\|upalno]] reagiraju i propadaju. Stoga se multipla skleroza smatra upalnom, demijelinizirajućom bolešću izazvanom imunološkim promjenama nepoznate etiologije.

	Kad je određeni dio mijelinskog omotača upaljen i oštećen, prenošenje impulsa kroz [[neuron]]e je poremećeno, usporeno ili isprekidano, zbog čega poruke iz [[mozak\|mozga]] dolaze na „cilj“ sa zakašnjenjem, „greškama“ ili ih uopće nema (izostaju). [[Bolest]] je vrlo promjenljivog tijeka, javlja se neurološkim [[Simptom\|simptom]]ima i znacima i karakteriziraju je česta pogoršanja različitog stupnja, koja se smjenjuju s naglim poboljšanjim [[klinička slika\|kliničke slike]] (remisija bolesti). Nastanak multiple skleroze prate mnogi poremećaji različitog stupnja, od blage ukočenosti i otežanog hodanja, do potpune oduzetosti, [[sljepoća\|sljepoće]], itd.		Kad je određeni dio mijelinskog omotača upaljen i oštećen, prenošenje impulsa kroz [[neuron]]e je poremećeno, usporeno ili isprekidano, zbog čega poruke iz [[mozak\|mozga]] dolaze na „cilj“ sa zakašnjenjem, „greškama“ ili ih uopće nema (izostaju). [[Bolest]] je vrlo promjenljivog tijeka, javlja se neurološkim [[Simptom\|simptom]]ima i znacima i karakteriziraju je česta pogoršanja različitog stupnja, koja se smjenjuju s naglim poboljšanjim [[klinička slika\|kliničke slike]] (remisija bolesti). Nastanak multiple skleroze prate mnogi poremećaji različitog stupnja, od blage ukočenosti i otežanog hodanja, do potpune oduzetosti, [[sljepoća\|sljepoće]], itd.
Redak 51:		Redak 51:
	\|pmid=14747002		\|pmid=14747002
	\|doi=10.1016/S1474-4422(03)00663-X		\|doi=10.1016/S1474-4422(03)00663-X
	}}</ref> Kod [[blizanac\|jednojajčanih blizanaca]],<ref>{{~~cite book~~ \|author=Пантић, В \|title=Ембриологија \|publisher=Научна књига \|location=београд \|year=1989}}</ref> vjerojatnost oboljevanja od multiple skleroze je oko 30%. Kod [[blizanac\|dvojajčanih blizanaca]] ta vjerojatnost je oko 4%, a kada je jedan od blizanaca ženskog spola i manja. Činjenica da jednojajčani blizanci ne oboljevaju u 100% slučajeva, pokazuje da bolest nije isključivo genetski uvjetovana. Ova činjenica ukazuje na značaj, tzv. genetske predodređenosti koja se nalazi pod utjecajem više [[gen]]a. Pored toga najveći rizik od oboljevanja imaju rođena braća i sestre, dok je rizik mnogo manji za njihovo potomstvo. <ref name="pmid18970977"/><ref name="pmid11955556">{{cite journal \|author=Compston A, Coles A \|title=Multiple sclerosis \|journal=Lancet \|volume=359 \|issue=9313 \|pages=1221–31 \|year=2002 \|month=April \|pmid=11955556 \|doi=10.1016/S0140-6736(02)08220-X }}</ref>		}}</ref> Kod [[blizanac\|jednojajčanih blizanaca]],<ref>{{Citiranje knjige \|author=Пантић, В \|title=Ембриологија \|publisher=Научна књига \|location=београд \|year=1989}}</ref> vjerojatnost oboljevanja od multiple skleroze je oko 30%. Kod [[blizanac\|dvojajčanih blizanaca]] ta vjerojatnost je oko 4%, a kada je jedan od blizanaca ženskog spola i manja. Činjenica da jednojajčani blizanci ne oboljevaju u 100% slučajeva, pokazuje da bolest nije isključivo genetski uvjetovana. Ova činjenica ukazuje na značaj, tzv. genetske predodređenosti koja se nalazi pod utjecajem više [[gen]]a. Pored toga najveći rizik od oboljevanja imaju rođena braća i sestre, dok je rizik mnogo manji za njihovo potomstvo. <ref name="pmid18970977"/><ref name="pmid11955556">{{cite journal \|author=Compston A, Coles A \|title=Multiple sclerosis \|journal=Lancet \|volume=359 \|issue=9313 \|pages=1221–31 \|year=2002 \|month=April \|pmid=11955556 \|doi=10.1016/S0140-6736(02)08220-X }}</ref>

	Osim obiteljskih karakteristika, prisustvo specifičnih [[gen]]a je povezano s MS. Razlike su u ljudskom [[leukocit]]nom antigenu HLA. Specifični sastav HLA grupe [[gen]]a u [[kromosom 6 (čovjek)\|kromosomu 6]], koji služi kao glavni ''histokompatibilni kompleks MHC'' kod ljudi, se zna da ima uticaja na vjerojatnost oboljevanja od MS.<ref name="pmid14747002">{{cite journal		Osim obiteljskih karakteristika, prisustvo specifičnih [[gen]]a je povezano s MS. Razlike su u ljudskom [[leukocit]]nom antigenu HLA. Specifični sastav HLA grupe [[gen]]a u [[kromosom 6 (čovjek)\|kromosomu 6]], koji služi kao glavni ''histokompatibilni kompleks MHC'' kod ljudi, se zna da ima uticaja na vjerojatnost oboljevanja od MS.<ref name="pmid14747002">{{cite journal

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-23T00:41:33Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene

←Starija inačica		Inačica od 30. svibanj 2025. u 03:29
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Multipla skleroza'''-->~~
	'''Multipla skleroza (MS)''', ([[latinski jezik\|lat.]] ''sclerosis multiplex''), [[neurodegenerativno oboljenje]] i [[autoimune bolesti\|autoimuna bolest]]<ref name="Topić_dijagnostika">{{Citiranje knjige \| author=Tešija Kuna A. \|editor=E. Topić, D. Primorac, S.Janković. \| title=Medicinsko biokemijska dijagnostika u kliničkoj praksi: Autoimunosne bolesti \| edition= \| issue= \| pages=288-303 \| publisher=Medicinska Naklada \|location=Zagreb \| year=2004 \| isbn= \| doi= \| url= }}</ref> koja prvenstveno „napada“ bijelu masu [[Središnji živčani sustav\|središnjeg živčanog sustava]]. Multipla skleroza pogađa dugačke produžetke stanica [[neuron]]a, na kojima pojedini dijelovi [[mijelinska ovojnica\|mijelinske ovojnice]] [[upala\|upalno]] reagiraju i propadaju. Stoga se multipla skleroza smatra upalnom, demijelinizirajućom bolešću izazvanom imunološkim promjenama nepoznate etiologije.		'''Multipla skleroza (MS)''', ([[latinski jezik\|lat.]] ''sclerosis multiplex''), [[neurodegenerativno oboljenje]] i [[autoimune bolesti\|autoimuna bolest]]<ref name="Topić_dijagnostika">{{Citiranje knjige \| author=Tešija Kuna A. \|editor=E. Topić, D. Primorac, S.Janković. \| title=Medicinsko biokemijska dijagnostika u kliničkoj praksi: Autoimunosne bolesti \| edition= \| issue= \| pages=288-303 \| publisher=Medicinska Naklada \|location=Zagreb \| year=2004 \| isbn= \| doi= \| url= }}</ref> koja prvenstveno „napada“ bijelu masu [[Središnji živčani sustav\|središnjeg živčanog sustava]]. Multipla skleroza pogađa dugačke produžetke stanica [[neuron]]a, na kojima pojedini dijelovi [[mijelinska ovojnica\|mijelinske ovojnice]] [[upala\|upalno]] reagiraju i propadaju. Stoga se multipla skleroza smatra upalnom, demijelinizirajućom bolešću izazvanom imunološkim promjenama nepoznate etiologije.

	Kad je određeni dio mijelinskog omotača upaljen i oštećen, prenošenje impulsa kroz [[neuron]]e je poremećeno, usporeno ili isprekidano, zbog čega poruke iz [[mozak\|mozga]] dolaze na „cilj“ sa zakašnjenjem, „greškama“ ili ih uopće nema (izostaju). [[Bolest]] je vrlo promjenljivog tijeka, javlja se neurološkim [[Simptom\|simptom]]ima i znacima i karakteriziraju je česta pogoršanja različitog stupnja, koja se smjenjuju s naglim poboljšanjim [[klinička slika\|kliničke slike]] (remisija bolesti). Nastanak multiple skleroze prate mnogi poremećaji različitog stupnja, od blage ukočenosti i otežanog hodanja, do potpune oduzetosti, [[sljepoća\|sljepoće]], itd.		Kad je određeni dio mijelinskog omotača upaljen i oštećen, prenošenje impulsa kroz [[neuron]]e je poremećeno, usporeno ili isprekidano, zbog čega poruke iz [[mozak\|mozga]] dolaze na „cilj“ sa zakašnjenjem, „greškama“ ili ih uopće nema (izostaju). [[Bolest]] je vrlo promjenljivog tijeka, javlja se neurološkim [[Simptom\|simptom]]ima i znacima i karakteriziraju je česta pogoršanja različitog stupnja, koja se smjenjuju s naglim poboljšanjim [[klinička slika\|kliničke slike]] ([[remisija]] bolesti). Nastanak multiple skleroze prate mnogi poremećaji različitog stupnja, od blage ukočenosti i otežanog hodanja, do potpune oduzetosti, [[sljepoća\|sljepoće]], itd.

	U svijetu od multiple skleroze boluje preko dva milijuna ljudi i to uglavnom u razvijenim zemljama svijeta <ref name="pmid11603614">{{cite journal \|author=Rosati G \|title=''The prevalence of multiple sclerosis in the world: an update'' \|journal=Neurol. Sci. \|volume=22 \|issue=2 \|pages=117–39 \|year=2001 \|month=April \|pmid=11603614 \|doi=10.1007/s100720170011 }}</ref>. Bolest je nešto češća kod žena nego kod muškaraca (3:2). <ref>[http://medmap.uff.br/index.php?option=com_content&task=view&id=210 MedMap projecto de UFF - Multipla skleroza] Posjećeno jun 2010.</ref>		U svijetu od multiple skleroze boluje preko dva milijuna ljudi i to uglavnom u razvijenim zemljama svijeta <ref name="pmid11603614">{{cite journal \|author=Rosati G \|title=''The prevalence of multiple sclerosis in the world: an update'' \|journal=Neurol. Sci. \|volume=22 \|issue=2 \|pages=117–39 \|year=2001 \|month=April \|pmid=11603614 \|doi=10.1007/s100720170011 }}</ref>. Bolest je nešto češća kod žena nego kod muškaraca (3:2). <ref>[http://medmap.uff.br/index.php?option=com_content&task=view&id=210 MedMap projecto de UFF - Multipla skleroza] Posjećeno jun 2010.</ref>
Redak 11:		Redak 10:
	Jedan od prvih medicinskih opisa multiple skleroze objavio je William MacKenzie ([[1791.]] – [[1886.]]), škotski [[Oftalmologija\|oftalmolog]], opisavši slučaj dvadesettrogodišnjeg muškarca kojem je prvi simptom bolesti bio poremećaj vida, a pomoć u [[London]]u je potražio nakon pojave [[paraliza\|paralize]]. Ubrzo su se kod ovog bolesnika razvili i poremećaj [[govor]]a ([[dizartrija]]) i urinarna inkontinencija (nemogućnost zadržavanja mokraće). Svi [[simptom\|simptomi]] bolesti nestali su nakon dva mjeseca, ali su se, znatno pojačani, ubrzo ponovo pojavili.		Jedan od prvih medicinskih opisa multiple skleroze objavio je William MacKenzie ([[1791.]] – [[1886.]]), škotski [[Oftalmologija\|oftalmolog]], opisavši slučaj dvadesettrogodišnjeg muškarca kojem je prvi simptom bolesti bio poremećaj vida, a pomoć u [[London]]u je potražio nakon pojave [[paraliza\|paralize]]. Ubrzo su se kod ovog bolesnika razvili i poremećaj [[govor]]a ([[dizartrija]]) i urinarna inkontinencija (nemogućnost zadržavanja mokraće). Svi [[simptom\|simptomi]] bolesti nestali su nakon dva mjeseca, ali su se, znatno pojačani, ubrzo ponovo pojavili.

	Multiplu sklerozu, kao posebnu bolest, prvi put je [[1868.]] opisao <ref name="pmid3066846"/> [[Francuska\|francuski]] neurolog [[Jean-Martin Charcot]] ([[1825.]] – [[1893.]]).<ref>BERRIOS, GE., QUEMADA, JI. ''Multiple Sclerosis. The History of Clinical Psychiatry'', 1995, str. 174.—192.</ref> Patološke nalaze u svojim istraživanjima multiple skleroze Charcot naziva skleroza s plakovima ({{Fr\|sclerose en plaques}}). Tri osnovna [[Simptom\|simptoma]] multiple skleroze, koja su poznata pod općim nazivom '''Charcotov''' '''trijas simptoma''', su: [[nistagmus]], [[tremor]] i „pjevajući“ [[govor]] - [[dizartrija]] (što nije tipično samo za multiplu sklerozu). Kod ovih bolesnika Charcot je primijetio i promjene u [[Kognitivna funkcija\|kognitivnim funkcijama]] opisavši ih kao „značajno slabljenje pamćenja“ i „lagani gubitak ideja“.<ref name="Charcot1"> Jean-Martin Charcot, ''Histologie de la sclerose en plaques'' Gazette des hopitaux, 1868 str. 554–555 </ref>		Multiplu sklerozu, kao posebnu bolest, prvi put je [[1868.]] opisao <ref name="pmid3066846"/> [[Francuska\|francuski]] neurolog [[Jean-Martin Charcot]] ([[1825.]] – [[1893.]]).<ref>BERRIOS, GE., QUEMADA, JI. ''Multiple Sclerosis. The History of Clinical Psychiatry'', 1995, str. 174.—192.</ref> Patološke nalaze u svojim istraživanjima multiple skleroze Charcot naziva skleroza s plakovima ({{fra oznaka\|sclerose en plaques}}). Tri osnovna [[Simptom\|simptoma]] multiple skleroze, koja su poznata pod općim nazivom '''Charcotov''' '''trijas simptoma''', su: [[nistagmus]], [[tremor]] i „pjevajući“ [[govor]] - [[dizartrija]] (što nije tipično samo za multiplu sklerozu). Kod ovih bolesnika Charcot je primijetio i promjene u [[Kognitivna funkcija\|kognitivnim funkcijama]] opisavši ih kao „značajno slabljenje pamćenja“ i „lagani gubitak ideja“.<ref name="Charcot1"> Jean-Martin Charcot, ''Histologie de la sclerose en plaques'' Gazette des hopitaux, 1868 str. 554–555 </ref>

	I drugi stručnjaci prije Charcota opisivali su [[Simptom\|simptome]], ilustrirtali promjene i [[klinička slika\|kliničku sliku]] multiple skleroze. Najznačajniji među njima su britanski profesor Robert Carswell ([[1793.]] – [[1857.]]) i francuski profesor anatomske patologije [[Jean Cruveilhier]] ([[1791.]] – [[1873.]]), ali nijedan od njih nije opisao multiplu sklerozu kao zasebnu bolest.<ref name="pmid3066846">COMPSTON, A, ''The 150th anniversary of the first depiction of the lesions of multiple sclerosis'', \|periodikum=J. Neurol. Neurosurg. Psychiatr. 51,10, strana 1249–52, 1988</ref>. Nakon Charcotovog opisa multiple skleroze, posebne slučajeve ove bolesti opisali su još i [[Eugène Devic]] ([[1858.]] – [[1930.]]), Jozsef Balo ([[1895.]] – [[1979.]]), Paul Ferdinand Schilder ([[1886.]] – [[1940.]]) i Otto Marburg ([[1874.]] – [[1948.]]).		I drugi stručnjaci prije Charcota opisivali su [[Simptom\|simptome]], ilustrirtali promjene i [[klinička slika\|kliničku sliku]] multiple skleroze. Najznačajniji među njima su britanski profesor Robert Carswell ([[1793.]] – [[1857.]]) i francuski profesor anatomske patologije [[Jean Cruveilhier]] ([[1791.]] – [[1873.]]), ali nijedan od njih nije opisao multiplu sklerozu kao zasebnu bolest.<ref name="pmid3066846">COMPSTON, A, ''The 150th anniversary of the first depiction of the lesions of multiple sclerosis'', \|periodikum=J. Neurol. Neurosurg. Psychiatr. 51,10, strana 1249–52, 1988</ref>. Nakon Charcotovog opisa multiple skleroze, posebne slučajeve ove bolesti opisali su još i [[Eugène Devic]] ([[1858.]] – [[1930.]]), Jozsef Balo ([[1895.]] – [[1979.]]), Paul Ferdinand Schilder ([[1886.]] – [[1940.]]) i Otto Marburg ([[1874.]] – [[1948.]]).