WikiSysop: bnz

2022-03-19T10:07:40Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2022. u 10:07
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Mujo Hrnjica'''-->'''~~Mujaga Hrnjica (Mujo Hrnjica)''' (? [[Udbina]], - [[Petrova gora]], ?),<ref name="leksikon">Hrvatski leksikon A-K, Zagreb: Naklada Leksikon, 1996., {{ISBN\|9539672813}}. Str. 452-3</ref> junak narodnih pjesama u muslimana, osobito onih u Cazinskoj krajini <ref name="ljubusaci">(boš.) [http://ljubusaci.com/2015/03/13/mujo-hrnjica-ubio-ga-zlatni-metak-2/ Ljubusaci.com] Faruk: ''Mujo Hrnjica- Ubio ga zlatni metak'', 13. ožujka 2015. Pristup stranici 24. veljače 2018.</ref>		Mujaga Hrnjica (Mujo Hrnjica)''' (? [[Udbina]], - [[Petrova gora]], ?),<ref name="leksikon">Hrvatski leksikon A-K, Zagreb: Naklada Leksikon, 1996., {{ISBN\|9539672813}}. Str. 452-3</ref> junak narodnih pjesama u muslimana, osobito onih u Cazinskoj krajini <ref name="ljubusaci">(boš.) [http://ljubusaci.com/2015/03/13/mujo-hrnjica-ubio-ga-zlatni-metak-2/ Ljubusaci.com] Faruk: ''Mujo Hrnjica- Ubio ga zlatni metak'', 13. ožujka 2015. Pristup stranici 24. veljače 2018.</ref>

	== Životopis ==		== Životopis ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-29T13:00:40Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Mujaga Hrnjica (Mujo Hrnjica)''' (? [[Udbina]], - [[Petrova gora]], ?),<ref name="leksikon">Hrvatski leksikon A-K, Zagreb: Naklada Leksikon, 1996., {{ISBN|9539672813}}. Str. 452-3</ref> junak narodnih pjesama u muslimana, osobito onih u Cazinskoj krajini <ref name="ljubusaci">(boš.) [http://ljubusaci.com/2015/03/13/mujo-hrnjica-ubio-ga-zlatni-metak-2/ Ljubusaci.com] Faruk: ''Mujo Hrnjica- Ubio ga zlatni metak'', 13. ožujka 2015. Pristup stranici 24. veljače 2018.</ref>

== Životopis ==
Rođen početkom 17. stoljeća, oko [[1600.]] godine. Prema jednim izvorima, pravog imena Mustafa Turcalović,<ref name="ljubusaci"/> rođen od oca Turčina,<ref name="rahic">(boš.) [http://www.dzematrahic.ba/index.php/tekstovi/tekstovi/6267-krajiki-junaci-mujo-hrnjica-halil-i-omer Džemat Rahić] Krajiški junaci: Mujo Hrnjica, Halil i Omer . (Prva knjiga, 314-316) Salih Sidki Hadzihuseinovic Muvekkit. Pristup stranici 24. veljače 2018.</ref> osmanskog trgovca <ref name="faktor">(boš.) [https://www.faktor.ba/vijest/epski-junaci-mujo-hrnjica-i-zlatni-metak-226343 Faktor.ba] Hamza Hodžić: ''Epski junaci: Mujo Hrnjica i zlatni metak'', 18. prosinca 2016. Pristup stranici 24. veljače 2018.</ref> rodom iz turske pokrajine [[Erzurum]], a mati je bila sestra Hurem Age Kozlice<ref name="ljubusaci"/> (Hurem-age Kozlića)<ref name="faktor"/>, tada [[ajan]]a Udbine.<ref name="rahic"/> Imao je braću Halila i Omera.<ref name="ljubusaci"/> Otac je iz Azije došao skupa s Fadil-pašom, koji je bio odreden na [[muhafiz]]luk [[kasaba|kasabe]] Knina.<ref name="rahic"/> U djetinjstvu su ostali bez oca koji je poginuo četujući u jednoj bitci,<ref name="rahic"/> pa ih je othranio ujak.<ref name="faktor"/> U Lici su se često žalili na njih kad su postali zreli i nisu ih podnosili. Morali su odseliti. Ujak Hurem-aga ih preko Plješivice poveo kroz Petrovo Selo, a od tamo preko rijeke Korane. Stigli su u tvrđavu Sturlic a od onamo zaputili su se u cazinski kadiluk u jedan [[džemat]] u njegovoj okolici zvani Peci, u naselje Vidoska, danas zvano "Hurem-agina voda". Kad su prešli preko rijeke, odveo ih je u Veliku Kladušu gdje ih je ostavio. Ujak se vratio u Liku.<ref name="rahic"/> Da bi došli do hrane Mujo je otišao do Banje Luke kupiti kravu. Banjolučkim stranama u to vrijeme harao je izvjesni [[harambaša]]. Prema predaji Hrnjica je tad prvi put dokazao junaštvo ubivši harambašu i družinu mu, zbog čega je Hrnjica postavljen (vjerojatno ga je postavio valija Memi-beg-zade Sarhos Ibrahim-paša<ref name="rahic"/>) za nadzornika bosanske Krajine. U epskim pjesmama Hrnjici pomažu brat Halil i pobratim [[Budalina Tale]].<ref name="faktor"/> Četovao u okolnim krajevima Hrvatske: od sjeverozapadne Hrvatske do Like i Dalmacije.<ref name="leksikon"/>
U narodnoj predaji [[gorska vila]] podojila je mlijekom Mujagu, od čega je zadobio nadnaravnu snagu i junaštvo, a Halila rosom pored rijeke Kladušnice, od čega je dobio ljepotu. U predaji je gorska vila branila s Krajišnicima Ljute Krajine kladušku kulu i grad od napada osvajača i tako u svijesti naroda njegovom zaštitnicom, zbog čega se stari grad naziva vilinskim, kao i onaj u obližnjem Vrnograču. Živa predaja Male Kladuše kaže da se na stijeni Ploča (narodno ime za potkovicu) iznad Kladušnice, može vidjeti otisak potkovice Mujinog konja Đogata. Mujin "brat po mlijeku" bio je Meho Katarica, u zbilji potajice najveći neprijatelj (jer ga je uhvatio sa svojom ženom<ref name="faktor"/>). Iz razgovora s Mujom doznao je zašto iz toliko bojeva izlazi neranjen. Hrnjica mu je rekao da mu olovo ne može ništa, nego jedino "zrno od dva dirhema zlata". Katarica je u klancu na planini Risnu, koji vodi ka tvrđavi [[Podzvizd]]u, na predjelu na samoj granici Bosne, u cazinskom kadiluku napravio zasjedu Hrnjici i upucao ga zlatnim metcima iz puške<ref name="ljubusaci"/> ("napunjenom sedam drama žute madžarije"). Ni nakon što je pogođen u pleća, nije odmah poginuo, nego je na nogama ostao još tjedan dana i dotukao ga je tek Jovan harambaša.<ref name="faktor"/>

Povijesni pak podatci spominju carski katul [[ferman]]. Zapovijed je glasila pogubiti šestoricu najuglednijih Krajišnika zato što su oslobodili nekog kršćanskog zarobljenika Petra Jankovića za svojih osam sužanja (zarobljenika) i 12.000 groša. Većina povijesnih predaja kaže da su ta šestorica bili Omer kapetan, Omer-aga, krupski [[dizdar]], Nasuh-aga, Husein-aga i Mujo Hrnjica (Bašagić). Tadašnji vezir [[Ćuprilić]] samo je prividno izvršio zapovijed i umjesto pravih pogubio je njihove fizičke dvojnike, braću Ferizoviće. U narodnoj pjesmi, sukob Krajišnika opisan je kao kleveta i izdaju aga prema braći Hrnjicama.<ref name="faktor"/>
U legendama Hrnjica je jahao na letećem konju, voda iz Hrnjičina bunara čini čovjeka zauvijek vezanim za taj grad. U Cazinskoj krajini bio je pojam jakosti i hrabrosti pa su djeci nadjevali ime Mujo da bi bila takva.<ref name="ljubusaci"/>
Povijesni izvori spominju ga s bratom Halilom oko 1637. kao zapovjednika osmanske posade u Velikoj Kladuši.<ref name="leksikon"/>

Poginuo je u četovanju u Principovini. U povijesnoj predaji poginuo je u boju kod Banje Luke [[1637.]] godine, isto kad i Tale Ličanin.<ref name="faktor"/>

1987. godine Velikokladušani su inicirali da se podigne Hrnjici spomenik, što je poslije bio jedan od povoda srpskom režim za obračun s političarima Bosanske Krajine, takozvana [[afera Agrokomerc]].<ref name="leksikon"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Hrnjica, Mujo}}
[[Kategorija:Hrvatska povijest]]
[[Kategorija:Povijest Bosne i Hercegovine]]

Mujo Hrnjica - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica