WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T10:22:18Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 10:22
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Mujaga Merhemić'''-->~~{{Infookvir znanstvenik		{{Infookvir znanstvenik
	\| ime = [[Mesnevija\|mesnevihân]] <br> Mujaga Merhemić		\| ime = [[Mesnevija\|mesnevihân]] <br> Mujaga Merhemić
	\| slika = Mujaga Merhemić.jpg		\| slika = Mujaga Merhemić.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-09T10:03:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir znanstvenik
| ime = [[Mesnevija|mesnevihân]] <br> Mujaga Merhemić
| slika = Mujaga Merhemić.jpg
| slika_širina = 220px
| naslov =
| datum_rođenja = [[4. siječnja]] [[1877.]], [[Sarajevo]]
| mjesto_rođenja =
| datum_smrti = [[23. ožujka]] [[1959.]], [[Sarajevo]]
| mjesto_smrti =
| prebivalište =
| državljanstvo =
| narodnost =
| etnicitet = [[Bošnjak]]
| polje =
| radna_institucija =
| alma_mater =
| doktorski_mentor =
| poznat_po =
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| web_stranica =
| fusnote =
}}

'''[[Mesnevija|Mesnevihân]] Muja Merhemić''' (rođen kao '''Mustafa Merhemić'''; [[Sarajevo]], [[4. siječnja]] [[1877.]] – [[Sarajevo]], [[23. ožujka]] [[1959.]]), [[Bošnjaci|bošnjački]] islamski prosvjetni, kulturni i javni djelatnik.<ref name=stav>[https://stav.ba/ko-da-si-merhemic/ Stav] '' K'o da si Merhemić 11. kolovoza 2018. (pristupljeno 1. listopada 2019.)</ref>

== Životopis ==
Mustafa Merhemić rodio se u [[Sarajevo|Sarajevu]] 4. siječnja 1877. godine, kao posljednje dijete poznatog i bogatog sarajevskog trgovca Mulage (Osman-age) Merhemića i Mule Merhemić. Mulaga je sinu nadjenuo ime Mustafa, ali su ga od milja zvali Mujaga. Od rođenja, bio je okružen dervišima, šejhovima, imamima i muderrisima, tako da je od malih nogu bio upućen na [[sufizam]]. Imajući u vidu materijalno bogatstvo u kojem se rodio i odrastao, bilo je prirodno očekivati da stekne zavidno obrazovanje. Završio je Carev [[mekteb]], zatim [[Ruždija|Ruždiju]], nekoliko razreda Merhemića [[medresa|medrese]], a onda studij šerijatskog prava. Nešto kasnije je pred Mustafom Hadžihalilovićem završio studij orijentalnih jezika. Govorio je [[arapski]], [[turski]] i [[perzijski jezik]].

U Sarajevu je bio običaj da pojedini imami drže predavanja u više kuća ili u jednom užem ili širem krugu slušalaca. U kući Mujage Merhemića deseteljećima su se predavale razne grane islamske znanosti ili lijepe književnosti. U njegovoj je kući dug niz godina tumačio ''[[Mesnevija|Mesneviju]]'' [[Dželaluddin Rumi|Dželaluddina Rumija]] [[Mehmed Džemaluddin Čaušević|Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević]] (od 1911 do 1928), kad je zbog razilaženja u načinu tretiranja emancipacije muslimanki nastao spor između sarajevskog Džematskog medžlisa i reis-ul-uleme Čauševića, pa je Mujaga Merhemić kao potpisnik Džematskog medžlisa otkazao gostoprimstvo [[reis-ul-ulema|reis-ul-ulemi]]. Istovremeno je u Merhemića kući [[Hafiz Kurana|hfz.]] [[Mehmed Teufik Okić|Mehmed Teufik ef. Okić]], kazivao Nesefijin tefsir Kurana, svake subote iza jacije, a iza njegove smrti nastavio je tefsir kazivati [[Ahmed Burek|Ahmed ef. Burek]]. Na nagovor Numan ef. Bajraktarevića, svoga starijeg druga na predavanjima iz perzijskog jezika kod Mustafa Hadžihalilovića, odlučio je Mujaga Merhemić sam držati predavanja jednom krugu ljubitelja perzijske književnosti.<ref name=medzlismostar>[https://medzlismostar.ba/hadzi-mujaga-merhemic/ Medžlis Mostar] '' Hadži Mujaga Merhemiž 11. kolovoza 2018. (pristupljeno 1. listopada 2019.)</ref>
[[Datoteka:Dženaza-hadži-Mujage-Merhemića.jpg|thumb|lijevo|230px|Dženaza Mujage Merhemića u Sarajevu]]
U dvorištu svoje kuće 1935. godine sagradio posebnu prostoriju, koju su posjetioci nazivali dershanom (učionica). U svojoj kući Mujaga Merhemić je redovito organizirao svečanosti povodom odabranih dana [[Islamski kalendar|islamskog kalendara]] na kojima su se čitali klasični spjevovi, kao što su ''Miradžija'' i ''Bedrija''. Mujaga Merhemić je čitao, prevodio i tumačio [[Perzija|perzijske]] klasike: ''Pendnamu'' šejha Feriduddina Attara (od jeseni 1933. do 29. svibnja 1935); ''Đulistan'' šejha Sadija Širazija (dersovi su održavani subotom uvečer, a prevođenje i tumačenje završeno je 1938. godine); ''Divan'' Hafiza Širazija (počeo je prevoditi i tumačiti ''Divan'' 18. prosinca 1938, a predavanja su završena 24. ožujka 1941. Predavanja su održavana ponedjeljkom uvečer, a na njih su redovno dolazili [[šejh]] [[Fejzulah Hadžibajrić|Fejzulah ef. Hadžibajrić]], Hamdija Čemo i Mehmed Mujezinović. Na predavanja iz ''Divana'' povremeno je dolazio i [[Mehmed Handžić|Mehmed ef. Handžić]]); ''Bostan'' šejha Sadija Širazija (od 31. ožujka 1941. do 15. lipnja 1942.). Tokom prevođenja i tumačenja ''Bostana'' Njemačka napala je [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]] i bombardirala kuću Mujage Merhemića. Kažu da je Mujaga Merhemić po razrušenoj kući sakupljao knjige, ne obazirujući se na nastalu materijalu štetu. Naposljetku, tumačio je i ''Mesneviju'' Dželaluddina Rumija.

Predavanja, prevođenja i tumačenja ''Mesnevije'' u kući Merhemića otpočela su 6. srpnja 1942. godine, kada je Mehmed ef. Handžić održao uvodno predavanje na arapskom jeziku. Narednog tjedna, u srijedu 13. srpnja, Mujaga Merhemić je održao svoje prvo predavanje iz Mesnevije, ne prekidajući to sve do svoje smrti 1959. godine. [[SFR Jugoslavija|Jugoslavenska]] vlast zabranila je 1947. godine veća okupljanja po kućama, pa su od tada predavanja ''Mesnevije'' držana pred užim krugom, sastavljenim od samo četiri slušaoca: šejh Abdulahom ef. Fočakom, šejh Fejzulahom ef. Hadžibajrićom, hfz. Esadom Sabrihafizovićem i Mehmedom Mujezinovićem. Prije njega ''Mesneviju'' je samo tumačio [[Mehmed Džemaluddin Čaušević|Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević]] (od 1911. do 1928.), a poslije njega šejh Fejzulah ef. Hadžibajrić (od 1965. do 1988.), [[Hafiz Kurana|hfz.]] [[Halid Hadžimulić|Halid ef. Hadžimulić]] (od 1988. do 2011.) i hfz. Mehmed ef. Karahodžić (od 2011.).<ref>[https://buziminfo.ba/tradicija-prevodenja-kazivanja-i-tumacenja-mesnevije-u-sarajevu-i-nekim-drugim-mjestima-u-bih/ buziminfo.ba] Tradicija prevođenja, kazivanja i tumačenja Mesnevije u Sarajevu i nekim drugim mjestima u BiH (pristupljeno 27. listopada 2019.)</ref>

Mujaga Merhemić je umro u Sarajevu, 23. ožujka 1959. godine. [[Alija Nametak]] ističe da je Merhemićeva dženaza bila najveća u Sarajevu koju je on upratio. Prema njegovim riječima, ljudi su se tiskali da dohvate tabut kao kakvu svetu relikviju.<ref name=stav>[https://stav.ba/ko-da-si-merhemic/ Stav] '' K'o da si Merhemić 11. kolovoza 2018. (pristupljeno 1. listopada 2019.)</ref>

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske povezice ==
* [https://stav.ba/ko-da-si-merhemic/ K'o da si Merhemić]
{{Potpisnici Sarajevske rezolucije}}

[[Kategorija:Bošnjački mesnevihani]]
[[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]]

Mujaga Merhemić - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica