WikiSysop: /* Otvoreno i umreženo istraživanje */

2023-06-15T12:20:06Z

Otvoreno i umreženo istraživanje

←Starija inačica		Inačica od 15. lipanj 2023. u 12:20
Redak 64:		Redak 64:
	=== Otvoreno i umreženo istraživanje ===		=== Otvoreno i umreženo istraživanje ===
	[[Datoteka:Open_research.ogv\|mini\|300x300px\|Kratka animacija ključnih aspekata onoga što istraživanje čini otvorenim.]]		[[Datoteka:Open_research.ogv\|mini\|300x300px\|Kratka animacija ključnih aspekata onoga što istraživanje čini otvorenim.]]
	Neki istraživači su koristili metode mrežnog učenja kako bi surađivali i pružali podršku jedni drugima u istraživačkim aktivnostima. Wikiversity stranica za doktorat znanosti podržava malu grupu zainteresiranu za neformalno stjecanje naslova doktora znanosti. Oni nazivaju svoju praksu "OpenPhD" ili "Otvoreni i umreženi doktorat", naglašavajući upotrebu otvorenih i umreženih pristupa u svojim doktorskim studijima.		Neki istraživači su koristili metode mrežnog učenja kako bi surađivali i pružali podršku jedni drugima u istraživačkim aktivnostima. Wikiversity stranica za doktorat znanosti podržava malu grupu zainteresiranu za neformalno stjecanje naslova doktora znanosti. Oni nazivaju svoju praksu [[OpenPhD]] ili "Otvoreni i umreženi doktorat", naglašavajući upotrebu otvorenih i umreženih pristupa u svojim doktorskim studijima.

	== Studije ==		== Studije ==

WikiSysop: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Mrežno učenje''' je proces razvijanja i održavanja veza s ljudima i informacijama, te komuniciranja na takav način da podupiru međusobno učen...«.

2023-06-15T12:19:03Z

Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Mrežno učenje''' je proces razvijanja i održavanja veza s ljudima i informacijama, te komuniciranja na takav način da podupiru međusobno učen...«.

Nova stranica

'''Mrežno učenje''' je proces razvijanja i održavanja veza s ljudima i informacijama, te komuniciranja na takav način da podupiru međusobno [[učenje]]. Centralni pojam u ovoj definiciji su veze. Ono usvaja relacijski stav u kojem se učenje odvija i u odnosu prema drugima i u odnosu prema izvorima učenja. <ref>Dirckinck-Holmfeld, L., Jones, C., and Lindström, B. (2009) Analysing Networked Learning Practices in Higher Education and Continuing Professional Development. Rotterdam: Sense Publishers, BV</ref> U dizajnu i praksi, mrežno učenje ima za cilj olakšati razvoj skupova veza između učenika, njihovih interpersonalnih zajednica, konteksta znanja i digitalnih tehnologija. <ref>{{Citiranje časopisa|last=Networked Learning Editorial Collective (NLEC)|year=2021|title=Networked Learning: Inviting Redefinition|journal=Postdigital Science and Education|volume=3|issue=2|pages=316|doi=10.1007/s42438-020-00167-8|doi-access=free}}</ref>

Mrežno učenje može pružiti obrazovnim institucijama veću funkcionalnu učinkovitost, budući da se nastavni plan može centralizirano upravljati, ili u slučaju stručnog usavršavanja, smanjiti troškove poslodavcima i poreznim obveznicima. <ref>Steve Fox. ''Studying Networked Learning''. Chapter 5 in [https://books.google.com/books?id=y9UjVXL324EC&dq=steve+fox+studying+networked+learning&pg=PR7 Networked learning: perspectives and issues By Christine Steeples, Chris Jones]. Springer 2002.</ref> Međutim, također se argumentira da se mrežno učenje često promatra unutar pretpostavke institucionaliziranog ili obrazovanog učenja, zanemarujući svijest o prednostima koje mrežno učenje ima za neformalno ili situirano učenje. <ref>Steve Fox. ''Studying Networked Learning'' P81, in [https://books.google.com/books?id=y9UjVXL324EC&dq=steve+fox+studying+networked+learning&pg=PR7 Networked learning: perspectives and issues By Christine Steeples, Chris Jones]. Springer 2002.</ref>

== Povijest ==
Teorije mreže i mrežnog učenja mogu se pratiti sve do 19. stoljeća, kada su komentatori razmatrali društvene implikacije mrežne infrastrukture poput željeznica i [[Telegraf|telegrafa]]. <ref>''"The first of these, the old [[Claude Henri de Rouvroy, comte de Saint-Simon|Saint-Simonian]] 'cult of networks', feeds the contemporary desire for a horizontality of social links. The 19th century was characterized by the building of many network infrastructures – telegraph, railway, electricity – and a corresponding egalitarian ideology. Applying the French Revolution ideology to an industrial ground, Saint-Simon, who was both engineer and philosopher, built a theory of the network as the best means to connect people and to strengthen citizenship (Musso, 2003)."'' Musso, P. (2003) Critique des réseaux. Paris: PUF in Rebillard, Franck & Touboul, Annelise. (2010). [http://mcs.sagepub.com/content/32/2/323.extract Promises unfulfilled? 'Journalism 2.0', user participation and editorial policy on newspaper websites]. ''Media, Culture & Society Volume 32''</ref> U novije vrijeme, mrežno učenje ima svoje korijene u 1970-ima, s knjigom Ivana Illicha "Deschooling Society" i kasnijim komentarima s početka 2000-ih, uglavnom nadahnutim internetom i društvenim medijima.

=== 1970-te ===
[[Ivan Illich]] je 1971. godine predložio koncept "mreža učenja" kao model koji omogućuje ljudima da uspostave povezanost s različitim oblicima učenja koji su im potrebni.

: ''Koristit ću izraz "mreža prilika" umjesto "mreže" kako bih označio specifične načine pružanja pristupa četiri skupa resursa. Nažalost, izraz "mreža" se često koristi da bi označio kanale rezervirane za materijale koje su drugi odabrali za indoktrinaciju, poučavanje i zabavu. No, taj izraz također može biti korišten za telefon ili poštansku uslugu, koje su prvenstveno dostupne pojedincima koji žele slati poruke jedni drugima. Želio bih da imamo drugi izraz koji bi označavao takve retikularne strukture za međusobni pristup, izraz koji manje sugerira zarobljenost, manje je degradiran trenutnom uporabom i više sugerira da takav aranžman uključuje pravne, organizacijske i tehničke aspekte. Budući da nisam pronašao takav izraz, pokušat ću ispraviti onaj koji je dostupan, koristeći ga kao sinonim za "obrazovnu mrežu".'' Ivan Illich, 1971. <ref>Ivan Illich. [https://web.archive.org/web/20060224234156/http://ournature.org/~novembre/illich/1970_deschooling.html#chapter6 Deschooling Society], Chapter 6: Learning Webs. Calder & Boyars, 1971.</ref>

Godine 1977., Christopher Alexander, Sara Ishikawa, Murray Silverstein, Max Jacobson, Ingrid Fiksdahl-King i Shlomo Angel napisali su i objavili knjigu "A Pattern Language: Towns, Buildings, Construction". U ovoj seminalnoj knjizi, koju uglavnom koriste arhitekti, navodi se "Mreža učenja" kao 18. obrazac <ref name="auto">Alexander, C. Et al. (1977). [[A Pattern Language|A Pattern Language: Towns, Buildings, Construction]]. ''New York Oxford University Press''. Pp99</ref> te se citira Illicheva prethodna knjiga kao "najdublja analiza i prijedlog za alternativni okvir obrazovanja". Alexander i suradnici savjetuju graditelje i urbaniste zainteresirane za uspostavljanje mreža učenja:

: ''"...radite na decentralizaciji procesa učenja i obogatite ga putem kontakta s različitim mjestima i ljudima diljem grada: radionice, učitelji kod kuće ili šetnja gradom, stručnjaci voljni uzeti mlade kao pomoćnike, starija djeca koja poučavaju mlađu djecu, muzeji, putujuće mladeži, znanstveni seminari, industrijske radionice, starije osobe i tako dalje. Zamislite sve ove situacije kao osnovu procesa učenja; istražite sve te situacije, opišite ih i objavite kao "kurikulum" grada; zatim dopustite studentima, djeci, njihovim obiteljima i susjedstvima da sami povežu situacije koje čine njihovu "školu", plaćajući putem standardnih vaučera koje je zajednica osigurala porezom. Izgradite nove obrazovne objekte na način koji proširuje i obogaćuje tu mrežu."''

U 1970-ima, [[The Institute For The Future|Institut za budućnost]] u [[Menlo Park (Kalifornija)|Menlo Parku]] u Kaliforniji eksperimentirao je s umreženim praksama učenja temeljenim na internetu i računalnim konferencijama. <ref>Vallee, J., Lipinski, H., & Miller, R. H. (1974). [http://www.eric.ed.gov/ERICWebPortal/search/detailmini.jsp?_nfpb=true&_&ERICExtSearch_SearchValue_0=ED110012&ERICExtSearch_SearchType_0=no&accno=ED110012 Group communication through computers; Design and Use of the FORUM System]. ''Menlo Park, CA: Institute for the Future''.</ref> <ref>Vallee, J., and others (1978). [http://eric.ed.gov/ERICWebPortal/search/detailmini.jsp?_nfpb=true&_&ERICExtSearch_SearchValue_0=ED162614&ERICExtSearch_SearchType_0=no&accno=ED162614 Group Communication Through Computers. Volume 4: Social, Managerial, and Economic Issues]. Menlo Park, CA: Institute for the Future.</ref> <ref>Vallee, J., Johansen, R., Lipinski, H., Spangler, K., Wilson, T., & Hardy, A. (1975). Group communication through computers: Pragmatics and dynamics. Menlo Park, CA: Institute for the Future.</ref> Uskoro nakon što su njihovi izvještaji objavljeni, dvoje pionira u korištenju internetskih tehnologija u obrazovanju, Hiltz i Turoff, usko su povezali obrazovanje s tim pionirskim radom. <ref>Hiltz, S. R., & Turoff, M. (1978). [https://books.google.com/books?id=VEOhWGs26X0C The network nation—human communication via computer] (1st ed.). Reading, MA: Addison-Wesley.</ref>

=== 1980-te ===
U 1970-ima, Institut za budućnost (The Institute For The Future) u [[Menlo Park (Kalifornija)|Menlo Parku u Kaliforniji]] eksperimentirao je s praksama mrežnog učenja temeljenim na internetu i računalnim konferencijama. <ref>Findley, C (1987). [[iarchive:CollaborativeNetworkedLearningProject-DigitalEquipmentCorporation|Collaborative Networked Learning Project - Digital Equipment Corporation]]. Primary documents stored on Internet Archive</ref> Findleyjev projekt proveo je analizu trendova i razvio prototipove okruženja za suradničko učenje, što je postalo temelj za njihova daljnja istraživanja i razvoj onoga što su nazvali Collaborative Networked Learning (CNL), <ref>Findley, Charles A. 1988. Collaborative Networked Learning: On-line Facilitation and Software Support, Digital Equipment Corporation. Burlington, MA. and Collaborative learning-work</ref> i Collaborative Learning-Work (CLW). <ref>Wright, Kieth C. and Davie, Judith (1999) Forecasting the Future: School Media Programs in an Age of Change. Scarecrow Press: Maryland, pps.33,106.</ref> <ref>Findley, Charles A. 1989. Collaborative Learning-work. Presentation at the Pacific Telecommunications Council 1989 Conference, January 15–20, Honolulu, Hawaii.</ref> <ref>Findley, Charles A. 1987. Integrated Learning and Information Support Systems for the Information Age Worker. Presentation at World Future Society Conference, Cambridge, Massachusetts, November 1987.</ref>

=== 1990-te ===
Od razvoja interneta kao značajnog medija za pristup informacijama i komunikaciju, praksa mrežnog učenja je uglavnom usmjerena na njegovu upotrebu. U prvom razdoblju interneta, korištenje za mrežno učenje bilo je ograničeno niskom propusnošću i naglasak je bio uglavnom na pisanim i tekstualnim interakcijama između ljudi i tekstualnih izvora na koje su se pozivali. Ova tekstualna forma interakcije bila je poznata akademska sredina, iako se priznavala jedinstvena kvaliteta hiperteksta koji se pojavljuje u online obliku. <ref>Harasim, L. (Ed.). (1990). Online education; perspectives on a new environment. New York: Praeger.</ref> <ref>Mason, R., & Kaye, A. (1990). Towards a new paradigm for distance education. In L. Harasim (Eds.), Online education: Perspectives on a new environment. New York: Praeger.</ref>

Godine 1991., Jean Lave i Etienne Wenger objavili su knjigu "Situated Learning: Legitimate Peripheral Participation", u kojoj su naveli brojne primjere mrežnog učenja u različitim kontekstima za neformalno učenje i unutar zajednica prakse. <ref>Lave. J, Wenger, E. (1991). [https://books.google.com/books?id=CAVIOrW3vYAC&dq=Situated%20Learning%3A%20Legitimate%20Peripheral%20Participation&pg=PP1 Situated Learning: Legitimate Peripheral Participation]. ''Cambridge University Press''</ref>

U drugoj polovici 1990-ih, otvoreni, interaktivni, situirani i mrežni pristupi učenju su bili marginalizirani od strane obrazovnih institucija jer su se uglavnom razvijali ili primjenjivali sadržaj i praksa putem vlastitih sustava upravljanja učenjem (npr. Blackboard Inc, WebCT) i alata za suradnički rad poput IBM Lotus Notes/Learning Space i Quick Place), uglavnom slijedeći koncepte "e-učenja". Ti sustavi omogućili su ograničavanje pristupa i upravljanje studentima u administrativnim interesima obrazovnih institucija. <ref>
Watson, W. & Watson, S. (2007). An argument for clarity: what are learning management
systems, what are they not, and what should they become? TechTrends, Springer Verlag (Germany), 2007, 51(2), pp.28-34. https://hal.archives-ouvertes.fr/hal-00692067/document </ref>

Od 1998. godine se održava međunarodna konferencija o mrežnom učenju, a održava se svake dvije godine. Zbornici konferencije od 2002. godine dostupni su putem web stranice konferencije. <ref>{{Citiranje weba|title=Home, Networked Learning Conference 2016 - NLC2016, Lancaster University UK|url=http://www.networkedlearningconference.org.uk/|publisher=}}</ref>

[http://www.csalt.lancs.ac.uk/csalt/ CSALT], istraživačka grupa na Sveučilištu Lancaster u Velikoj Britaniji, povezana je sa serijom konferencija o mrežnom učenju i nekoliko uređenih zbornika. Oni su definirali mrežno učenje kao "učenje u kojem se informacijsko-komunikacijska tehnologija koristi za promicanje veza: između jednog učenika i drugih učenika, između učenika i mentora, između zajednice učenja i njezinih obrazovnih resursa". <ref>Goodyear, P. Banks, S. Hodgson, V. and McConnell, D. eds (2004) [https://books.google.com/books?id=csxzmx60BAEC&q=Peter+Goodyear Advances in Research on Networked Learning]. London: Kluwer Academic Publishers p1</ref> Međutim, čini se da ova definicija zanemaruje povijesnu upotrebu izraza, gdje računalstvo nije bilo od središnje važnosti.

=== 2000-te ===
Godine 2000., John Seely Brown i Paul Duguid objavili su knjigu "The Social Life of Information" u kojoj su uveli koncept mreža prakse (Networks of Practice - NoP's). Mreže prakse su neformalne i spontano nastale društvene mreže koje podupiru dijeljenje informacija među pojedincima koji su povezani oko određene prakse. Nadograđujući rad Jean Lave i Étienne Wengera na zajednicama prakse (Community of Practice - CoP's), Seely Brown i Duguid tvrdili su da se mreže razlikuju od zajednica po tome što su odnosi među članovima manje formalni i fluidni u usporedbi s zajednicama. Dok su CoP-ovi često lokalizirani s jakim međuljudskim odnosima koji pružaju grupnu koheziju, NoP-ovi su globalniji s odnosima koji su i snažni i slabi. <ref>
{{Citiranje knjige|last=Seely Brown|first=John|title=The Social Life of Information|title-link=The Social Life of Information|last2=Duguid|first2=Paul|publisher=Harvard Business School Press|year=2000|author-link=John Seely Brown}}</ref>

Salmon (2001) napisao je: "učenje se gradi oko zajednica učenja i interakcije, proširujući pristup izvan granica vremena i prostora, ali nudeći obećanje učinkovitosti i proširenja pristupa. Zamislite pojedince kao čvorove na mreži!" <ref>Salmon, G. [http://www.atimod.com/research/presentations/Its%20teaching.htm Changing Learning Environments], Association of Learning Technology (ALT) Conference, 2001</ref>

Od otprilike 2004. godine, ideja mrežnog učenja doživjela je popularni povratak koji je sukladan pojavljivanju društvenih medija i koncepata otvorenog koda, kao što je obrađeno u knjizi "The Wealth of Networks" Yochaija Benklera iz 2006. godine. <ref>A complete PDF of the book is freely downloadable on the [http://www.benkler.org/wealth_of_networks/index.php/Download_PDFs_of_the_book wiki of the book] and is available (see [http://www.congo-education.net/wealth-of-networks/ HTML version]) under a [[Creative Commons]] Noncommercial Sharealike license</ref>
[[Datoteka:George_Siemens_at_TEDxNYED.jpg|desno|mini| '''George Siemens''' je teoretičar <ref>Siemens, G., Connectivism: A learning theory for the digital age, International Journal of Instructional Technology and Distance Learning 2 (10), 2005.</ref> učenja u digitalnom društvu. Autor je članka "Connectivism: A Learning Theory for the Digital Age" i knjige "Knowing Knowledge", u kojima istražuje utjecaj promijenjenog konteksta i karakteristika znanja.]]
Godine 2005., George Siemens je objavio rad u časopisu International Journal for Instructional Technology and Distance Learning pod nazivom "Connectivism: A Learning Theory for the Digital Age" <ref>George Siemens. [http://www.itdl.org/Journal/Jan_05/article01.htm Connectivism: A Learning Theory for the Digital Age]. International Journal for Instructional Technology and Distance Learning, January 2005</ref>, u kojem je argumentirao potrebu za novom teorijom učenja koja bi uhvatila suštinu i predstavljala proces stvaranja i učenja mrežnog znanja. Godine 2011. [http://www.irrodl.org International Review of Research in Open and Distance Learning] objavio je prvu recenziranu zbirku znanstvenih članaka o konektivizmu. Ovo posebno izdanje uredio je George Siemens (Sveučilište Athabasca i Grainne Conole (Otvoreno sveučilište, UK). <ref>Ed. Conole, G. Siemens, G. [http://www.irrodl.org/index.php/irrodl/issue/view/44 Special Issue - Connectivism: Design and Delivery of Social Networked Learning]. ''International Review of Research in Open and Distance Learning'', Vol 12, No 3 (2011).</ref>

Godine 2007., Starke-Meyerring, Duin i Palvetzian prvi su opisali globalno umrežena okruženja za učenje (Globally Networked Learning Environments - GNLE) - umrežena okruženja za učenje koja su posebno osmišljena kako bi povezala studente iz različitih dijelova svijeta. <ref>Starke-Meyerring, D., Duin, A. H., & Palvetzian, T. (2007). Global partnerships: Positioning technical communication programs in the context of globalization. Technical Communication Quarterly, 16(2), 139-174.</ref> GNLE-ovi su dizajnirani da olakšaju dijalog i suradnju između i unutar grupa učenika, da razviju bolje razumijevanje i kompetencije za globalni rad i građanstvo. GNLE-ovi imaju mnogo različitih oblika i oblika. <ref>Starke-Meyerring, D., & Wilson, M. (Eds.) (2008). Designing globally networked learning environments: Visionary partnerships, policies, and pedagogies. Rotterdam: Sense Publishers.</ref>

== Modeli ==

=== Konektivistički MOOC ===
[[Datoteka:Success_in_a_MOOC.ogg|mini|300x300px|Uspjeh u MOOC-u, Neal Gillis i Dave Cormier]]
Masivni otvoreni online tečaj (MOOC) koristi metode mrežnog učenja unutar tipične strukture tečaja.<ref>Mak, Mackness and Williams (2010). [http://www.lancs.ac.uk/fss/organisations/netlc/past/nlc2010/abstracts/Mackness.html The Ideals and Reality of Participating in a MOOC]. ''Seventh International Conference on Networked Learning''</ref> Prvi tečaj koji je dobio naziv MOOC bio je "Connectivism and Connective Knowledge 2008", koji su organizirali Stephen Downes i George Siemens.<ref>[http://ltc.umanitoba.ca/connectivism/?p=53 MOOC or Mega-Connectivism Course] {{webarchive|url=https://archive.today/20080803235322/http://ltc.umanitoba.ca/connectivism/?p=53|date=2008-08-03}}. [[George Siemens]] 28 Jul 2008</ref> Točnije, MOOC-ovi su online događaji koji pozivaju na otvoreno sudjelovanje putem interneta prema rasporedu ili dnevnom redu. Oni su vođeni osobama s reputacijom ili stručnošću u određenim temama te se oslanjaju na uspješne formacije mrežnog učenja kako bi pomogli ljudima u proučavanju tih tema.

* [http://blogs.law.harvard.edu/cyberone/2006/09/11/day-one-comes-to-a-close/ CyberOne: Pravo na sudu javnog mnijenja] – Tečaj Rebecce Nesson i suradnika iz 2006. na Pravnom fakultetu Harvarda
* [http://opencontent.org/wiki/index.php?title=Intro_Open_Ed_Syllabus Uvod u otvoreno obrazovanje] – 2007. tečaj Davida Wileya .
* [[wikiversity:Composing free and open online educational resources|Sastavljanje besplatnih i otvorenih obrazovnih resursa]] – tečaj iz 2008. na [[Wikiučilište|Wikiverzitu]] Teemu Leinonena i Hansa Põldoje sa Škole za umjetnost, dizajn i arhitekturu Sveučilišta Aalto . <ref>{{Citiranje časopisa|last=Leinonen|first=Teemu|last2=Vadén|first2=Tere|last3=Suoranta|first3=Juha|date=2009-02-07|title=Learning in and with an open wiki project: Wikiversity's potential in global capacity building|journal=First Monday|volume=14|issue=2|doi=10.5210/fm.v14i2.2252}}</ref>
* [[wikiversity:Facilitating Online|Facilitating Online]] – tečaj iz 2008. koji su osnovali Leigh Blackall i Bronwyn Hegarty za Otago Polytechnic, a od tada se održavao 2009., 2010. i 2011.
* [http://ltc.umanitoba.ca/wiki/Connectivism_2008 Konektivizam] – 2008. tečaj koji vode George Siemens i Stephen Downes .
* [http://eci831.wikispaces.com/Session+List EC&I 831: Društveni mediji i otvoreno obrazovanje], 2008., 2009., 2010. Autor: [http://educationaltechnology.ca/couros/ Alec Couros]
* [http://www.downes.ca/cgi-bin/page.cgi?post=50087 CCK09: Connectivism and Connective Knowledge] – 2009 George Siemens i Stephen Downes
* [http://ds106.us/ DS106: Digital Storytelling] – 2010./2011. Jima Grooma, prenio je MOOC koncepte u nove dimenzije s ljudima koji su kreirali slavljeničke medije za tečaj, a sam tečaj je razbio strukturu sličnu tečaju.
* [http://www.globaloria.org Globaloria] – pokrenuli su 2006. Idit Harel Caperton i [http://worldwideworkshop.org/ World Wide Workshop] kao prvu i najveću društvenu mrežu za učenje gdje studenti razvijaju digitalnu pismenost, STEM i računalno znanje te globalno građanstvo kroz dizajn igrica.

=== Otvoreno i umreženo istraživanje ===
[[Datoteka:Open_research.ogv|mini|300x300px|Kratka animacija ključnih aspekata onoga što istraživanje čini otvorenim.]]
Neki istraživači su koristili metode mrežnog učenja kako bi surađivali i pružali podršku jedni drugima u istraživačkim aktivnostima. Wikiversity stranica za doktorat znanosti podržava malu grupu zainteresiranu za neformalno stjecanje naslova doktora znanosti. Oni nazivaju svoju praksu "OpenPhD" ili "Otvoreni i umreženi doktorat", naglašavajući upotrebu otvorenih i umreženih pristupa u svojim doktorskim studijima.

== Studije ==

=== Arhitektura produktivnih mreža za učenje ===
Akademici u istraživačkom centru CoCo na Sveučilištu Sydney provode temeljitu analizu primjera mrežnog učenja u suradnji s razvojnim timovima i organizatorima učeničkih mreža diljem svijeta. Njihov rad usredotočen je na arhitekturu učeničkih mreža s ciljem identificiranja organizacije zadataka, alata i ljudi koji doprinose uspješnim učeničkim mrežama. Neki zaključci iz ovog rada objavljeni su u knjizi "The architecture of productive learning networks", koja također uključuje poglavlje o povijesti mrežnog učenja. <ref>Carvalho, L. & Goodyear, P. (Eds.) (2014) The architecture of productive learning networks, New York, Routledge.</ref>

=== Situirano učenje ===
Postoje mišljenja da korištenje formalnog obrazovanja kao okvira za istraživanje mrežnog učenja propušta većinu, ako ne i sve, prednosti koje mrežno učenje pruža. <ref>Illich. ''[[Deschooling Society]]''. Calder & Boyars, 1971</ref> Umjesto toga, Fox predlaže situirano učenje i teoriju mreže aktera kao bolji pristup istraživanju mrežnog učenja. <ref>Fox in ''[https://books.google.com/books?id=y9UjVXL324EC&dq=networked%20learning%3A%20perspectives&pg=PP1 Networked Learning: Perspectives and Issues]'', P82. Springer 2002.</ref>{{Izvori}}

== Knjige ==

* Blackall, L. (ur.) (2006). [http://leighblackall.blogspot.com/p/publications.html Budućnost učenja u umreženom svijetu] .
* Carvalho, L. & Goodyear, P. (Ur.) (2014.) Arhitektura produktivnih mreža za učenje. New York: Routledge.
* Dirckinck-Holmfeld, L., Hodgson, V. i McConnell, D. (2011.) Istraživanje teorije, pedagogije i prakse umreženog učenja. New York, NY: Springer.
* Dirckinck-Holmfeld, L., Jones, C., i Lindström, B. (2009.) [https://www.sensepublishers.com/product_info.php?products_id=943 Analiza umreženih praksi učenja u visokom obrazovanju i stalnom profesionalnom razvoju. Rotterdam: Sense Publishers, BV] . Pregled dostupan [https://www.sensepublishers.com/files/9789460910074PR.pdf]
* Downes, S. (2007). [http://partners.becta.org.uk/page_documents/research/emerging_technologies07_chapter2.pdf Nove tehnologije za učenje] .
* Goodyear, P. Banks, S. Hodgson, V. i McConnell, D. ur. (2004.) [https://www.springer.com/education+%26+language/book/978-1-4020-7841-5 Napredak u istraživanju mrežnog učenja] . London: Kluwer Academic Publishers.
* Hodgson, V., Laat, M. de, McConnell, D., i Ryberg, T. (2014.). Dizajn, iskustvo i praksa umreženog učenja. New York: Springer.
* Jones, C. (2015.), [https://www.springer.com/gb/book/9783319019338 Umreženo učenje: Obrazovna paradigma za doba digitalnih mreža] . London: Springer.
* Koper, R. (ur.) (2009), [https://www.amazon.co.uk/Learning-Network-Services-Professional-Development/dp/3642009778#_ Mrežne usluge učenja za profesionalni razvoj] . Berlin, Heidelberg: Springer.
* Steeples, C. i Jones, C. ur. (2002.) [https://books.google.com/books?id=y9UjVXL324EC&dq=networked%20learning%3A%20perspectives&pg=PP1 Umreženo učenje: perspektive i problemi] . London: Springer.

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.networkedlearning.aau.dk/ Serija konferencija o mrežnom učenju]
* [http://www.ncsl.org.uk/networked/index.cfm National College for School Leadership] - ''Program umreženih zajednica učenja (NLC).''
* Projekt [http://csalt.lancs.ac.uk/jisc/ Umreženo učenje u visokom obrazovanju] Centra za studije naprednih tehnologija učenja
* [http://www.helsinki.fi/science/networkedlearning/eng/index.html Centar za proučavanje umreženog učenja i izgradnje znanja]
[[Kategorija:Učenje]]
[[Kategorija:Alternativno obrazovanje]]

Mrežno učenje - Povijest promjena

WikiSysop: /* Otvoreno i umreženo istraživanje */

WikiSysop: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Mrežno učenje''' je proces razvijanja i održavanja veza s ljudima i informacijama, te komuniciranja na takav način da podupiru međusobno učen...«.