Mravince - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T10:09:49Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 10:09
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Mravince'''-->~~{{Infookvir naselje u Hrvatskoj		{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Mravince		\|ime = Mravince
	\|regija = [[Dalmacija]]		\|regija = [[Dalmacija]]

Suradnik01: /* Infrastruktura */

2022-03-22T23:23:52Z

Infrastruktura

←Starija inačica		Inačica od 22. ožujak 2022. u 23:23
Redak 37:		Redak 37:

	== Infrastruktura ==		== Infrastruktura ==
	U Mravincima je područna osnovna škola, malonogometno — košarkaško igralište, prodavaonice, kafić, ambulanta i knjižnica, Dom kulture, dječje igralište i nogometno igralište. Poviše crkve je groblje.		U Mravincima je područna osnovna škola, malonogometno — košarkaško igralište, prodavaonice, kafić, ambulanta i knjižnica, Dom kulture, dječje igralište i nogometno igralište. Poviše crkve je groblje. <ref name=GK/>

	== Stanovništvo ==		== Stanovništvo ==

Suradnik01: /* Povijest */

2022-03-22T23:23:17Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 22. ožujak 2022. u 23:23
Redak 33:		Redak 33:
	Do konca 20. stoljeća su bile veličine sela, ali glede porasta broja stanovnika i promjene strukture zapošljenih prema odjeljku zapošljavanja (pomak sa [[primarne gospodarske djelatnosti\|primarnih]] na [[sekundarne gospodarske djelatnosti\|sekundarne]] i [[tercijarne gospodarske djelatnosti]]), može ih se smatrati i "mjestom", ali ne i gradićem.		Do konca 20. stoljeća su bile veličine sela, ali glede porasta broja stanovnika i promjene strukture zapošljenih prema odjeljku zapošljavanja (pomak sa [[primarne gospodarske djelatnosti\|primarnih]] na [[sekundarne gospodarske djelatnosti\|sekundarne]] i [[tercijarne gospodarske djelatnosti]]), može ih se smatrati i "mjestom", ali ne i gradićem.

	Kraj je naseljen od davnina. Naselje od kojeg su nastale današnje Mravince bilo je selo [[Prosika (Mravince)\|Prosika]]. Opstalo je do srednjeg vijeka. Položaj mu je bio sjeverozapadno od Mravinaca. Zbog osmanskih upada 1730-ih život je seljanima bio nepodnošljiv pa su preselili se malo istočnije na uzvisinu — brježuljak ''Mravince''. Nova lokacija dala je ime novonastalom naselju. Novo naselje stvorilo je devet starosjedilačkih rodova. Doseljeni Prosičani su sa sobom donijeli običaje iz starog sela. Uz ostalu su prenijeli kult sv. Ivana Krstitelja. Njemu su u čast podigli crkvu koju su gradili od 1537. do 1571. godine. Kako je osmanska opasnost minula, stvorili su se uvjeti za bolji i postojaniji život. Sve je to rezultiralo povećanim rastom stanovništva. Izvjesno je da je na mjestu današnje grobljanske kapele podignuta crkva 1650. godine i ta je stara crkva bila župna nakon oslobođenja od Turaka. Lokacija današnjih Mravinaca izvjesna je od 1681. godine. Točan nadnevak osnivanja župe nije poznat, ali je osnovana poslije oslobođenja od Turaka. U kronikama je nadbiskup Cosmi zapisao 1687. godine da mravinačka župa je od župâ koje nisu pod osmanskom vlašću. Župna crkva sv. Ivana Krstitelja sa zvonikom podignuta je 1873. godine. Tijekom druge polovice 19. i prve polovice 20. stoljeća u selo doselile i ine nove obitelji. 1925. godine osnovan je nogometni klub Sloga. 1943. godine u bombardiranju teško je oštećena grobljanska kapela sv. Ivana Krstitelja. Na njenom je mjestu podignuta nova grobljanska kapela, ali tek 1960. godine.		Kraj je naseljen od davnina. Naselje od kojeg su nastale današnje Mravince bilo je selo [[Prosika (Mravince)\|Prosika]]. Opstalo je do srednjeg vijeka. Položaj mu je bio sjeverozapadno od Mravinaca. Zbog osmanskih upada 1730-ih život je seljanima bio nepodnošljiv pa su preselili se malo istočnije na uzvisinu — brježuljak ''Mravince''. Nova lokacija dala je ime novonastalom naselju. Novo naselje stvorilo je devet starosjedilačkih rodova. Doseljeni Prosičani su sa sobom donijeli običaje iz starog sela. Uz ostalu su prenijeli kult sv. Ivana Krstitelja. Njemu su u čast podigli crkvu koju su gradili od 1537. do 1571. godine. Kako je osmanska opasnost minula, stvorili su se uvjeti za bolji i postojaniji život. Sve je to rezultiralo povećanim rastom stanovništva. Izvjesno je da je na mjestu današnje grobljanske kapele podignuta crkva 1650. godine i ta je stara crkva bila župna nakon oslobođenja od Turaka. Lokacija današnjih Mravinaca izvjesna je od 1681. godine. Točan nadnevak osnivanja župe nije poznat, ali je osnovana poslije oslobođenja od Turaka. U kronikama je nadbiskup Cosmi zapisao 1687. godine da mravinačka župa je od župâ koje nisu pod osmanskom vlašću. Župna [[crkva sv. Ivana Krstitelja u Mravincima\|crkva sv. Ivana Krstitelja]] sa zvonikom podignuta je 1873. godine. Tijekom druge polovice 19. i prve polovice 20. stoljeća u selo doselile i ine nove obitelji. 1925. godine osnovan je nogometni klub Sloga. 1943. godine u bombardiranju teško je oštećena grobljanska kapela sv. Ivana Krstitelja. Na njenom je mjestu podignuta nova grobljanska kapela, ali tek 1960. godine.
	U mjestu je prije rata djelovalo Hrvatsko prosvjetno društvo Zvonimir. 32 člana su stradala u Drugome svjetskom ratu. Od ''Zvonimira'' je poslije napravljen KUD. 2016. godine pokraj crkve podignuta je i uređena prostrana "crkva na otvorenom". <ref name=GK>Tomislav Vuković: [https://www.glas-koncila.hr/na-ognjistima-devet-starosjedilackih-rodova-i-u-rodnom-selu-cara-dioklecijana-dvije-srodne-duse-na-padinama-mosora/ '' NA OGNJIŠTIMA DEVET STAROSJEDILAČKIH RODOVA I U RODNOM SELU CARA DIOKLECIJANA Dvije srodne duše na padinama Mosora'']. Glas Koncila. 23. srpnja 2019. Pristupljeno 22. ožujka 2022.</ref>		U mjestu je prije rata djelovalo Hrvatsko prosvjetno društvo Zvonimir. 32 člana su stradala u Drugome svjetskom ratu. Od ''Zvonimira'' je poslije napravljen KUD. 2016. godine pokraj crkve podignuta je i uređena prostrana "crkva na otvorenom". <ref name=GK>Tomislav Vuković: [https://www.glas-koncila.hr/na-ognjistima-devet-starosjedilackih-rodova-i-u-rodnom-selu-cara-dioklecijana-dvije-srodne-duse-na-padinama-mosora/ '' NA OGNJIŠTIMA DEVET STAROSJEDILAČKIH RODOVA I U RODNOM SELU CARA DIOKLECIJANA Dvije srodne duše na padinama Mosora'']. Glas Koncila. 23. srpnja 2019. Pristupljeno 22. ožujka 2022.</ref>

Suradnik01 u (test) 23:22, 22. ožujak 2022.

2022-03-22T23:22:20Z

←Starija inačica		Inačica od 22. ožujak 2022. u 23:22
Redak 22:		Redak 22:
	\|slika =		\|slika =
	\|slika_opis =		\|slika_opis =
	\|karta2 =		\|karta2 = Splitsko-dalmatinska županija
	\|~~naziv_karte2~~ =		\|naziv karte2 = Splitsko-dalmatinske županije
	}}		}}

Redak 33:		Redak 33:
	Do konca 20. stoljeća su bile veličine sela, ali glede porasta broja stanovnika i promjene strukture zapošljenih prema odjeljku zapošljavanja (pomak sa [[primarne gospodarske djelatnosti\|primarnih]] na [[sekundarne gospodarske djelatnosti\|sekundarne]] i [[tercijarne gospodarske djelatnosti]]), može ih se smatrati i "mjestom", ali ne i gradićem.		Do konca 20. stoljeća su bile veličine sela, ali glede porasta broja stanovnika i promjene strukture zapošljenih prema odjeljku zapošljavanja (pomak sa [[primarne gospodarske djelatnosti\|primarnih]] na [[sekundarne gospodarske djelatnosti\|sekundarne]] i [[tercijarne gospodarske djelatnosti]]), može ih se smatrati i "mjestom", ali ne i gradićem.

	Kraj je naseljen od davnina. Naselje od kojeg su nastale današnje Mravince bilo je selo [[Prosika (Mravince)\|Prosika]]. Opstalo je do srednjeg vijeka. Položaj mu je bio sjeverozapadno od Mravinaca. Zbog osmanskih upada 1730-ih život je seljanima bio nepodnošljiv pa su preselili se malo istočnije na uzvisinu — brježuljak ''Mravince''. Nova lokacija dala je ime novonastalom naselju. Novo naselje stvorilo je devet starosjedilačkih rodova. Doseljeni Prosičani su sa sobom donijeli običaje iz starog sela. Uz ostalu su prenijeli kult sv. Ivana Krstitelja. Njemu su u čast podigli crkvu koju su gradili od 1537. do 1571. godine. Kako je osmanska opasnost minula, stvorili su se uvjeti za bolji i postojaniji život. Sve je to rezultiralo povećanim rastom stanovništva. Izvjesno je da je na mjestu današnje grobljanske kapele podignuta crkva 1650. godine i ta je stara crkva bila župna nakon oslobođenja od Turaka. Lokacija današnjih Mravinaca izvjesna je od 1681. godine. Točan nadnevak osnivanja župe nije poznat, ali je osnovana poslije oslobođenja od Turaka. U kronikama je nadbiskup Cosmi zapisao 1687. godine da mravinačka župa je od župâ koje nisu pod osmanskom vlašću. Župna crkva sv. Ivana Krstitelja sa zvonikom podignuta je 1873. godine. Tijekom druge polovice 19. i prve polovice 20. stoljeća u selo doselile i ine nove obitelji. 1925. godine osnovan je nogometni klub Sloga. 1943. godine u bombardiranju teško je oštećena grobljanska kapela sv. Ivana Krstitelja. Na njenom je mjestu podignuta nova grobljanska kapela 1960. godine. 2016. godine pokraj crkve podignuta je i uređena prostrana "crkva na otvorenom". <ref name=GK>Tomislav Vuković: [https://www.glas-koncila.hr/na-ognjistima-devet-starosjedilackih-rodova-i-u-rodnom-selu-cara-dioklecijana-dvije-srodne-duse-na-padinama-mosora/ '' NA OGNJIŠTIMA DEVET STAROSJEDILAČKIH RODOVA I U RODNOM SELU CARA DIOKLECIJANA Dvije srodne duše na padinama Mosora'']. Glas Koncila. 23. srpnja 2019. Pristupljeno 22. ožujka 2022.</ref>		Kraj je naseljen od davnina. Naselje od kojeg su nastale današnje Mravince bilo je selo [[Prosika (Mravince)\|Prosika]]. Opstalo je do srednjeg vijeka. Položaj mu je bio sjeverozapadno od Mravinaca. Zbog osmanskih upada 1730-ih život je seljanima bio nepodnošljiv pa su preselili se malo istočnije na uzvisinu — brježuljak ''Mravince''. Nova lokacija dala je ime novonastalom naselju. Novo naselje stvorilo je devet starosjedilačkih rodova. Doseljeni Prosičani su sa sobom donijeli običaje iz starog sela. Uz ostalu su prenijeli kult sv. Ivana Krstitelja. Njemu su u čast podigli crkvu koju su gradili od 1537. do 1571. godine. Kako je osmanska opasnost minula, stvorili su se uvjeti za bolji i postojaniji život. Sve je to rezultiralo povećanim rastom stanovništva. Izvjesno je da je na mjestu današnje grobljanske kapele podignuta crkva 1650. godine i ta je stara crkva bila župna nakon oslobođenja od Turaka. Lokacija današnjih Mravinaca izvjesna je od 1681. godine. Točan nadnevak osnivanja župe nije poznat, ali je osnovana poslije oslobođenja od Turaka. U kronikama je nadbiskup Cosmi zapisao 1687. godine da mravinačka župa je od župâ koje nisu pod osmanskom vlašću. Župna crkva sv. Ivana Krstitelja sa zvonikom podignuta je 1873. godine. Tijekom druge polovice 19. i prve polovice 20. stoljeća u selo doselile i ine nove obitelji. 1925. godine osnovan je nogometni klub Sloga. 1943. godine u bombardiranju teško je oštećena grobljanska kapela sv. Ivana Krstitelja. Na njenom je mjestu podignuta nova grobljanska kapela, ali tek 1960. godine.
			U mjestu je prije rata djelovalo Hrvatsko prosvjetno društvo Zvonimir. 32 člana su stradala u Drugome svjetskom ratu. Od ''Zvonimira'' je poslije napravljen KUD. 2016. godine pokraj crkve podignuta je i uređena prostrana "crkva na otvorenom". <ref name=GK>Tomislav Vuković: [https://www.glas-koncila.hr/na-ognjistima-devet-starosjedilackih-rodova-i-u-rodnom-selu-cara-dioklecijana-dvije-srodne-duse-na-padinama-mosora/ '' NA OGNJIŠTIMA DEVET STAROSJEDILAČKIH RODOVA I U RODNOM SELU CARA DIOKLECIJANA Dvije srodne duše na padinama Mosora'']. Glas Koncila. 23. srpnja 2019. Pristupljeno 22. ožujka 2022.</ref>

			== Infrastruktura ==
			U Mravincima je područna osnovna škola, malonogometno — košarkaško igralište, prodavaonice, kafić, ambulanta i knjižnica, Dom kulture, dječje igralište i nogometno igralište. Poviše crkve je groblje.

	== Stanovništvo ==		== Stanovništvo ==
Redak 47:		Redak 51:
	==Poznate osobe==		==Poznate osobe==
	*[[Benedikta Zelić Bućan]], hrv. povjesničarka		*[[Benedikta Zelić Bućan]], hrv. povjesničarka
	*[[Tonči Petrasov Marović]], hrv. pjesnik i dramatičar		*[[Tonči Petrasov Marović]], hrv. pjesnik i dramatičar. Prvi je hrvatski pjesnik koji je objavio [[haiku]] i [[waka]] pjesme, još 1961. godine.<ref name=GK/> Njegovi stihovi nalaze se na štandarcu u Splitu na Pjaci.
	*[[Ivan Marović (vratar)]], hrv. nogometaš		*[[Ivan Marović (vratar)]], hrv. nogometaš
	*[[Ivan Marović]], hrv. arheolog		*[[Ivan Marović]], hrv. arheolog

Suradnik01 u (test) 23:17, 22. ožujak 2022.

2022-03-22T23:17:00Z

←Starija inačica		Inačica od 22. ožujak 2022. u 23:17
Redak 5:		Redak 5:
	\|općina = [[Solin]]		\|općina = [[Solin]]
	\|mikroregija =		\|mikroregija =
	\|najgrad =		\|najgrad = Solin, Split, Kaštela
	\|površina =		\|površina =
	\|nadvisina =		\|nadvisina =
	\|z. širina = 43.~~532~~		\|svetac = sv. Ivan Krstitelj
	\|z. dužina = 16.~~518~~		\|dan =
			\|etnik = Mravinčanin, Mravinčanka<!-- naziv za stanovnika i stanovnicu , treba i m. i ž. rod navesti-->
			\|ktetik = mravinački <!-- posvojni pridjev od imena naselja -->
			\|z. širina = 43.53288
			\|z. dužina = 16.51717
	\|brojstan = 1.255		\|brojstan = 1.255
	\|gustoća =0.~~35km²~~		\|gustoća =0.35
	\|domaćinstva =237		\|domaćinstva =237
	\|pošta = 21209 Mravince		\|pošta = 21209 Mravince
Redak 18:		Redak 22:
	\|slika =		\|slika =
	\|slika_opis =		\|slika_opis =
			\|karta2 =
			\|naziv_karte2 =
	}}		}}

	'''Mravince''' je naselje smješteno na južnim padinama planine [[Mosor]]a, istočno od [[Solin]]a, jugoistočno od [[Klis]]a, sjeverno od [[Split]]a, zapadno od [[Kučine (Solin)\|Kučina]] i [[Žrnovnica (Split)\|Žrnovnice]].		'''Mravince''' je naselje smješteno na južnim padinama planine [[Mosor]]a, istočno od [[Solin]]a, jugoistočno od [[Klis]]a, sjeverno od [[Split]]a, zapadno od [[Kučine (Solin)\|Kučina]] i [[Žrnovnica (Split)\|Žrnovnice]].

	Mravince je najpoznatije po starohrvatskom groblju iz ranog srednjeg vijeka kao i po nekoliko ~~sportskih~~ klubova. Rodno je mjesto [[Tonči Petrasov Marović\|Tončija Petrasova Marovića]].		Mravince je najpoznatije po starohrvatskom groblju iz ranog srednjeg vijeka kao i po nekoliko športskih klubova. Rodno je mjesto [[Tonči Petrasov Marović\|Tončija Petrasova Marovića]].

	== Povijest ==		== Povijest ==
	Do konca 20. stoljeća su bile veličine sela, ali glede porasta broja stanovnika i promjene strukture zapošljenih prema odjeljku zapošljavanja (pomak sa [[primarne gospodarske djelatnosti\|primarnih]] na [[sekundarne gospodarske djelatnosti\|sekundarne]] i [[tercijarne gospodarske djelatnosti]]), može ih se smatrati i "mjestom", ali ne i gradićem.		Do konca 20. stoljeća su bile veličine sela, ali glede porasta broja stanovnika i promjene strukture zapošljenih prema odjeljku zapošljavanja (pomak sa [[primarne gospodarske djelatnosti\|primarnih]] na [[sekundarne gospodarske djelatnosti\|sekundarne]] i [[tercijarne gospodarske djelatnosti]]), može ih se smatrati i "mjestom", ali ne i gradićem.

			Kraj je naseljen od davnina. Naselje od kojeg su nastale današnje Mravince bilo je selo [[Prosika (Mravince)\|Prosika]]. Opstalo je do srednjeg vijeka. Položaj mu je bio sjeverozapadno od Mravinaca. Zbog osmanskih upada 1730-ih život je seljanima bio nepodnošljiv pa su preselili se malo istočnije na uzvisinu — brježuljak ''Mravince''. Nova lokacija dala je ime novonastalom naselju. Novo naselje stvorilo je devet starosjedilačkih rodova. Doseljeni Prosičani su sa sobom donijeli običaje iz starog sela. Uz ostalu su prenijeli kult sv. Ivana Krstitelja. Njemu su u čast podigli crkvu koju su gradili od 1537. do 1571. godine. Kako je osmanska opasnost minula, stvorili su se uvjeti za bolji i postojaniji život. Sve je to rezultiralo povećanim rastom stanovništva. Izvjesno je da je na mjestu današnje grobljanske kapele podignuta crkva 1650. godine i ta je stara crkva bila župna nakon oslobođenja od Turaka. Lokacija današnjih Mravinaca izvjesna je od 1681. godine. Točan nadnevak osnivanja župe nije poznat, ali je osnovana poslije oslobođenja od Turaka. U kronikama je nadbiskup Cosmi zapisao 1687. godine da mravinačka župa je od župâ koje nisu pod osmanskom vlašću. Župna crkva sv. Ivana Krstitelja sa zvonikom podignuta je 1873. godine. Tijekom druge polovice 19. i prve polovice 20. stoljeća u selo doselile i ine nove obitelji. 1925. godine osnovan je nogometni klub Sloga. 1943. godine u bombardiranju teško je oštećena grobljanska kapela sv. Ivana Krstitelja. Na njenom je mjestu podignuta nova grobljanska kapela 1960. godine. 2016. godine pokraj crkve podignuta je i uređena prostrana "crkva na otvorenom". <ref name=GK>Tomislav Vuković: [https://www.glas-koncila.hr/na-ognjistima-devet-starosjedilackih-rodova-i-u-rodnom-selu-cara-dioklecijana-dvije-srodne-duse-na-padinama-mosora/ '' NA OGNJIŠTIMA DEVET STAROSJEDILAČKIH RODOVA I U RODNOM SELU CARA DIOKLECIJANA Dvije srodne duše na padinama Mosora'']. Glas Koncila. 23. srpnja 2019. Pristupljeno 22. ožujka 2022.</ref>

	== Stanovništvo ==		== Stanovništvo ==
Redak 30:		Redak 39:

	== Šport ==		== Šport ==
	Najpoznatiji ~~sportski~~ klub iz Mravinaca je [[šah]]ovski klub "[[ŠK Mravince\|Mravince]]"<ref>[http://www.gsk-mravince.hr Službene stranice kluba]</ref>, višestruki prvak Republike Hrvatske.		Najpoznatiji športski klub iz Mravinaca je [[šah]]ovski klub "[[ŠK Mravince\|Mravince]]"<ref>[http://www.gsk-mravince.hr Službene stranice kluba]</ref>, višestruki prvak Republike Hrvatske.

	U Mravincima djeluje i [[nogomet]]ni klub [[HNK Sloga Mravince\|Sloga]], koji je većim dijelom svoga postojanja bio niželigaš, a u sezoni {{sezona wp\|3. HNL – Jug\|2019./20.}} se natječu u [[3. HNL – Jug]]. Navijači Sloge su znani pod imenom ''Zvrčari''.		U Mravincima djeluje i [[nogomet]]ni klub [[HNK Sloga Mravince\|Sloga]], koji je većim dijelom svoga postojanja bio niželigaš, a u sezoni {{sezona wp\|3. HNL – Jug\|2019./20.}} se natječu u [[3. HNL – Jug]]. Navijači Sloge su znani pod imenom ''Zvrčari''.

	U novije vrijeme u Mravincima uspješno djeluje streljački klub ''~~S.K.~~ Mravince'',koji su aktualni ekipni i pojedinačni prvaci Hrvatske u disciplini skeet.		U novije vrijeme u Mravincima uspješno djeluje streljački klub ''[[Streljački klub Mravince\|SK Mravince]]'',koji su aktualni ekipni i pojedinačni prvaci Hrvatske u disciplini [[skeet]]u.

	==Poznate osobe==		==Poznate osobe==
Redak 48:		Redak 57:
	*[[Jozo Andrić]], hrv. slikar		*[[Jozo Andrić]], hrv. slikar
	*[[Frane Bućan]], hrv. nogometaš		*[[Frane Bućan]], hrv. nogometaš
			*[[Šimun Bućan]], hrv. likovni umjetnik

	== ~~Vanjske poveznice~~ ==		== Izvori, referencije i bilješke ==
	{{izvori}}		{{izvori}}

	~~{{Mrva-naselje hr}}~~
	{{Solin}}		{{Solin}}

	[[Kategorija:Mravince\| ]]		[[Kategorija:Mravince\| ]]

Suradnik01: /* Poznate osobe */

2022-03-22T22:49:08Z

Poznate osobe

←Starija inačica		Inačica od 22. ožujak 2022. u 22:49
Redak 37:		Redak 37:

	==Poznate osobe==		==Poznate osobe==
	*[[Benedikta Zelić Bućan]], povjesničarka		*[[Benedikta Zelić Bućan]], hrv. povjesničarka
	*[[Tonči Petrasov Marović]], pjesnik i dramatičar		*[[Tonči Petrasov Marović]], hrv. pjesnik i dramatičar
	*[[Ivan Marović (vratar)]], nogometaš		*[[Ivan Marović (vratar)]], hrv. nogometaš
	*[[Ivan Marović]], arheolog		*[[Ivan Marović]], hrv. arheolog
	*[[Šime Marović]], svećenik i skladatelj		*[[Šime Marović]], hrv. svećenik i skladatelj
	*[[Jagoda Marović Sinti]], pjesnikinja i slikarica		*[[Jagoda Marović Sinti]], hrv. pjesnikinja i slikarica
	*[[Marija Marović]], streljašica		*[[Marija Marović]], hrv. streljašica
	*[[Mate Peroš]], odvjetnik		*[[Mate Peroš]], hrv. odvjetnik
	*[[Frane Tente]], žrtva ~~komunističkog~~ režima		*[[Frane Tente]], hrv. žrtva jugokomunističkog režima
	*[[Jozo Andrić]], slikar		*[[Jozo Andrić]], hrv. slikar
			*[[Frane Bućan]], hrv. nogometaš

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

Suradnik01 u (test) 22:42, 22. ožujak 2022.

2022-03-22T22:42:43Z

←Starija inačica		Inačica od 22. ožujak 2022. u 22:42
Redak 54:		Redak 54:
	{{Solin}}		{{Solin}}

	[[Kategorija:~~Solin]]~~		[[Kategorija:Mravince\| ]]
	~~[[Kategorija:Naselja u Splitsko-dalmatinskoj županiji~~]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-10T11:13:17Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 10. studeni 2021. u 11:13
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Mravince'''-->{{~~Naselje~~ u Hrvatskoj		<!--'''Mravince'''-->{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Mravince		\|ime = Mravince
	\|regija = [[Dalmacija]]		\|regija = [[Dalmacija]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-24T01:45:19Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje u Hrvatskoj
|ime = Mravince
|regija = [[Dalmacija]]
|županija = [[Splitsko-dalmatinska županija]]
|općina = [[Solin]]
|mikroregija =
|najgrad =
|površina =
|nadvisina =
|z. širina = 43.532
|z. dužina = 16.518
|brojstan = 1.255
|gustoća =0.35km²
|domaćinstva =237
|pošta = 21209 Mravince
|pozbroj = +385 (0)21 219
|autooznaka = ST
|slika =
|slika_opis =
}}
'''Mravince''' je naselje smješteno na južnim padinama planine [[Mosor]]a, istočno od [[Solin]]a, jugoistočno od [[Klis]]a, sjeverno od [[Split]]a, zapadno od [[Kučine (Solin)|Kučina]] i [[Žrnovnica (Split)|Žrnovnice]].

Mravince je najpoznatije po starohrvatskom groblju iz ranog srednjeg vijeka kao i po nekoliko sportskih klubova. Rodno je mjesto [[Tonči Petrasov Marović|Tončija Petrasova Marovića]].

== Povijest ==
Do konca 20. stoljeća su bile veličine sela, ali glede porasta broja stanovnika i promjene strukture zapošljenih prema odjeljku zapošljavanja (pomak sa [[primarne gospodarske djelatnosti|primarnih]] na [[sekundarne gospodarske djelatnosti|sekundarne]] i [[tercijarne gospodarske djelatnosti]]), može ih se smatrati i "mjestom", ali ne i gradićem.

== Stanovništvo ==
Prema popisu stanovnika iz [[2001.]] godine, Mravince imaju 1.255 stanovnika. Apsolutnu većinu stanovnika čine katolički [[Hrvati]].

== Šport ==
Najpoznatiji sportski klub iz Mravinaca je [[šah]]ovski klub "[[ŠK Mravince|Mravince]]"<ref>[http://www.gsk-mravince.hr Službene stranice kluba]</ref>, višestruki prvak Republike Hrvatske.

U Mravincima djeluje i [[nogomet]]ni klub [[HNK Sloga Mravince|Sloga]], koji je većim dijelom svoga postojanja bio niželigaš, a u sezoni {{sezona wp|3. HNL – Jug|2019./20.}} se natječu u [[3. HNL – Jug]]. Navijači Sloge su znani pod imenom ''Zvrčari''.

U novije vrijeme u Mravincima uspješno djeluje streljački klub ''S.K. Mravince'',koji su aktualni ekipni i pojedinačni prvaci Hrvatske u disciplini skeet.

==Poznate osobe==
*[[Benedikta Zelić Bućan]], povjesničarka
*[[Tonči Petrasov Marović]], pjesnik i dramatičar
*[[Ivan Marović (vratar)]], nogometaš
*[[Ivan Marović]], arheolog
*[[Šime Marović]], svećenik i skladatelj
*[[Jagoda Marović Sinti]], pjesnikinja i slikarica
*[[Marija Marović]], streljašica
*[[Mate Peroš]], odvjetnik
*[[Frane Tente]], žrtva komunističkog režima
*[[Jozo Andrić]], slikar

== Vanjske poveznice ==
{{izvori}}

{{Mrva-naselje hr}}
{{Solin}}

[[Kategorija:Solin]]
[[Kategorija:Naselja u Splitsko-dalmatinskoj županiji]]