WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-09T03:29:04Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir program
|naziv = Mozilla Firefox
|logo = [[Datoteka:Firefox logo, 2019.svg|68px]]
|snimak = [[Datoteka:Firefox 82.png|300px]]
|opis_slike = Firefox 82 na operacijskom sustavu [[Windows 10]]
|izdavač = [[Mozilla Corporation]]<br>[[Mozilla Foundation]]
|zadnja_inačica = 82.0.2
| datum_izdavanja = [[28. listopada]] [[2020.]]
| izdanje_najave = 84.0a1
| datum_najave = [[20. listopada]] [[2020.]]
| operacijski sustav = [[Linux]], [[macOS]], [[Microsoft Windows]], [[Android (operacijski sustav)|Android]], [[iOS]]
| platforma = [[Gecko]], [[Quantum]], [[SpiderMonkey]]
| žanr = [[World Wide Web|web]]-preglednik<br/>[[FTP]]-klijent
| licencija = [[MPL]], [[GPL]] i [[LGPL]]
| web stranica = https://www.mozilla.org/hr/firefox/
}}

'''Mozilla Firefox''' besplatni je [[internetski preglednik]] [[otvoreni kod|otvorenog kôda]] čiji razvoj koordiniraju [[Mozilla Foundation]] i [[Mozilla Corporation]]. Kao pogon za prikaz web-stranica Firefox koristi softver [[Gecko]] koji implementira većinu trenutačnih web-standarda.<ref>{{citiranje www |url=https://developer.mozilla.org/en-US/docs/Gecko |naslov=Gecko |rad=Mozilla Developer Network |preuzeto=2. listopada 2012. |jezik=engleski}}</ref> Od 2016. godine, Mozilla je ugradila novu tehnologiju kôdnog imena [[Quantum (Mozilla)|Quantum]] kojom želi promovirati [[Paralelna obrada|paralelizam]] i intuitivnije [[korisničko sučelje]].<ref>{{Citiranje www |naslov=Introducing the New Firefox: Firefox Quantum |url=https://blog.mozilla.org/blog/2017/11/14/introducing-firefox-quantum/ |autor= |autorpoveznica= |prezime=Mayo |ime=Mark |suautori= |urednik= |izdavač= |format= |jezik=engleski |web_stranica=The Mozilla Blog |stranice= |nadnevak=14. studenog 2017. |preuzeto=23. prosinca 2018. |arhivurl= |arhivnadnevak= |citat= }}</ref>

U veljači [[2017.]] godine Firefox je bio drugi najpopularniji preglednik na svijetu i u Hrvatskoj s udjelom od oko 22%.<ref>{{Citiranje www |naslov=Desktop Browser Market Share Croatia - Feb 2017 |url=http://gs.statcounter.com/browser-market-share/desktop/croatia/#monthly-201702-201702-bar |autor= |autorpoveznica= |prezime= |ime= |suautori= |urednik= |izdavač= |format= |jezik=engleski |web_stranica=StatCounter Global Stats |stranice= |nadnevak= |preuzeto=23. prosinca 2018. |arhivurl= |arhivnadnevak= |citat= }}</ref>

Na Firefoxovim službenim stranicama nude se instalacijski paketi za [[operacijski sustav|operacijske sustave]] [[Android (operacijski sustav)|Android]], [[Linux]], [[macOS]] i [[Microsoft Windows]], a Firefox je također uključen u distribucije mnogih operacijskih sustava temeljenih na Linuxu i drugim [[Unix]]oidima.

== Povijest ==
{{Izdvoji|Povijest internetskog preglednika Mozilla Firefox}}
{{zastarjelo}}
Razvoj Firefoxa<ref>{{citiranje www |url=http://www.mozilla.com/en-US/firefox/releases/ |naslov=Firefox Releases |rad=Mozilla Firefox |izdavač=Mozilla Corporation |preuzeto=17. kolovoza 2011. |jezik=engleski }}</ref> počeo je kao eksperimentalno grananje projekta [[Mozilla]], u kojem se razvijao paket internetskih aplikacija uključujući i preglednik, jer je više programera bilo nezadovoljno kretanjem tog projekta. Početna inačica '''0.1''' novog internetskog preglednika nazvanog ''Phoenix'' pojavila se [[23. rujna]] [[2002.]] Zbog spora oko zaštićenog imena naziv preglednika promijenjen je u ''Firebird'', a od inačice '''0.8''', koja je izašla [[9. veljače]] [[2004.]], u ''Firefox''.

Inačica '''2.0''', izašla [[24. listopada]] [[2006.]], poznata je po tome što je donijela više novih značajki te što je bila zadnja službeno podržana za [[Microsoft]]ove sustave [[Windows NT]] 4.0, [[Windows 98]] i [[Windows Me|Windows ME]]. Posljednja nadogradnja te inačice izašla je u prosincu 2008.

Inačica '''3.0''', izašla [[17. lipnja]] [[2008.]], donijela je ispravke mnogih grešaka te neke izmjene u korisničkom sučelju.

Inačica '''3.5''', izašla [[30. lipnja]] [[2009.]], poboljšala je brzinu prikaza web-stranica zahvaljujući ubrzanju izvođenja skripti u jeziku [[JavaScript]] koje se često koriste na modernim web-stranicama. Podržani su elementi <code><video></code> i <code><audio></code> iz nadolazećeg standarda [[HTML5]]. Dodana je mogućnost "privatnog" pregledavanja stranica i određivanje približne geografske lokacije korisnika.

Inačica '''3.6''', izašla [[21. siječnja]] [[2010.]], između ostaloga uvela je sigurniji sustav priključaka ({{en|plugins}}) koji povećava otpornost preglednika na fatalne greške ("rušenje") zbog greške u nekom priključku.

Inačica '''4.0''', izašla [[22. ožujka]] [[2011.]], donijela je neke promjene u korisničkom sučelju, podršku za format [[WebM]] i tehnologiju [[WebGL]], bolju podršku za web-standarde [[HTML5]] i [[CSS3]], integraciju s uslugom [[Firefox Sync]].

Inačica '''5.0''', izašla [[21. lipnja]] [[2011.]], donijela je neka poboljšanja u performansama i podršci za web-standarde. Tom inačicom počinje se Mozillin plan brzog izlaženja novih inačica, po uzoru na izlaženje preglednika [[Google Chrome]]. Svaka iduća inačica neće donositi velik broj promjena, no imat će kraće vrijeme podrške (u kojem se osigurava izdavanje sigurnosnih zakrpa) što će zahtijevati redovitije nadograđivanje na nove inačice, što je kod korporativnih korisnika izazvalo bojazan o mogućim problemima u radu njihovih web-aplikacija zbog nemogućnosti da u kratkom vremenu obave testiranje web-aplikacija na novoj inačici preglednika.<ref>{{citiranje www |url=http://arstechnica.com/business/news/2011/06/firefox-update-policy-the-enterprise-is-wrong-not-mozilla.ars |naslov=Firefox update policy: the enterprise is wrong, not Mozilla |rad=Ars Technica |dan=27. lipnja 2011. |preuzeto=12. kolovoza 2011. |jezik=engleski}}</ref>

Inačica '''10.0''', izašla [[31. siječnja]] [[2012.]], je prva od inačica s produljenom podrškom ({{en|extended support release, ESR}}). Tijekom razdoblja od oko godinu dana korisnicima se nude nadogradnje na nove inačice preglednika koje samo ispravljaju uočene sigurnosne pogreške no bez dodavanja novih značajki, što korporativnim korisnicima može biti prikladnije od čestog dodavanja novih značajki.<ref name=esrfaq>{{citiranje www|url=http://www.mozilla.org/en-US/firefox/organizations/faq/ |naslov=Mozilla Firefox ESR Overview |izdavač=Mozilla Foundation |preuzeto=2. listopada 2012. |jezik=engleski }}</ref>

U inačici '''12.0''', koja je izašla [[24. travnja]] [[2012.]], dodana je mogućnost da se u Microsoft Windows instalira servis Mozilla Maintenance Service koji omogućuje instaliranje novih inačica Firefoxa bez potrebe za administratorskim ovlastima.<ref>{{citiranje www |url=http://support.mozilla.org/en-US/kb/what-mozilla-maintenance-service |naslov=What is the Mozilla Maintenance Service? |izdavač=Mozilla Foundation |preuzeto=4. listopada 2012. |jezik=engleski}}</ref>

U inačici '''13.0''', koja je izašla [[5. lipnja]] [[2012.]], dodano je i ažurirano nekoliko značajki, npr. stranica nove kartice sadrži umanjeni prikaz 9 najčešće posjećivanih stranica.

Inačica '''17.0''', koja je izašla [[20. studenoga]] [[2012.]], je inačica s produljenom podrškom (ESR). U njoj je uključena mogućnost Click-To-Play kojom se korisnika traži potvrda za pokretanje nekog programskog priključka (plugina), kao što su npr. Java i Flash, čime se povećava sigurnost pregledavanja web-stranica jer korisnik može izbjeći pokretanje sumnjivih ili neželjenih sadržaja i programčića (appleta).

U inačici '''19.0''', koja je izašla [[19. veljače]] [[2013.]], uključen je preglednik [[PDF]]-datoteka što znači da je moguć prikaz većine takvih datoteka u Firefoxu bez potrebe da na sustavu bude instaliran dodatni programski priključak (plugin) za tu namjenu.

U inačici '''20.0''', koja je izašla [[2. travnja]] [[2013.]], dodana je mogućnost "privatnog" pregledavanja stranica u jednom ili više zasebnih prozora, ažuriran je upravitelj datoteka koje se preuzimaju s weba.

U inačici '''26.0''', koja je izašla [[10. prosinca]] [[2013.]], svi priključci ([[engleski|eng.]] plugin) u [[Java (programski jezik)|Javi]] su po početnim postavkama postavljeni na "click to play" (hrv. klikni za početak). Smanjena je potrošnja memorije tijekom rada. Dodana je podrška za H.264 u [[Linux]]u (ako su instalirani odgovarajući gstreamer pluginovi) i dekodiranje MP3-a na operativnom sustavu [[Windows XP]].<ref>{{citiranje www |url=http://www.mozilla.org/en-US/firefox/26.0/releasenotes/ |naslov=26.0 release notes |rad=Službene stranice Mozille |preuzeto=11. prosinca 2013. |jezik=engleski}}</ref>

== Značajke ==

Firefox podržava niz osnovih web-standarda uključujući [[HTML]], [[XML]], [[XHTML]], [[CSS]], [[JavaScript]], [[DOM]], [[MathML]], [[SVG]], [[XSLT]] i [[XPath]].

Od početka razvoja Firefoxa velika važnost posvećuje se značajkama koje povećavaju [[računalna sigurnost|računalnu sigurnost]] pri korištenju internetskog preglednika. Iz tog razloga izostavljena je podrška za Microsoftovu tehnologiju [[ActiveX]]. Prije pojave Internet Explorera 7 stručnjaci su preporučivali korisnicima Microsoft Windowsa prelazak na Firefox upravo iz sigurnosnih razloga.<ref>{{citiranje www |url=http://www.dwheeler.com/essays/securing-windows.html#dontuseie |naslov=Securing Microsoft Windows (for Home and Small Business Users) |autor=David A. Wheeler |dan=29. ožujka 2006. |preuzeto=12. kolovoza 2011. |jezik=engleski}}</ref>

Gotovo od početka Firefox omogućava pregled više web-stranica u istom prozoru preglednika korištenjem više kartica ({{en|tabbed browsing}}). Također, preglednik sadržava upravljač datoteka koje se preuzimaju s Interneta ({{en|download manager}}).

Firefox ima mogućnost automatske pravopisne provjere teksta kojeg korisnik unosi, nalaženje zadanog teksta na prikazanoj stranici čim ga korisnik počne unositi u polje za pretraživanje ({{en|incremental search}}) te mogućnost sinkronizacije određenih postavki preglednika (npr. poveznica na omiljene stranice) između više računala putem internetske usluge Firefox Sync.

Privatno pregledavanje ({{en|private browsing}}) u Firefoxu je način rada u kojem preglednik u svoju pričuvnu memoriju ne sprema sadržaj stranica koje se pregledavaju kao ni povijest pregledavanja stranica te ostale podatke koji bi kasnije mogli otkriti što je korisnik pregledavao.

Prilikom pregledavanja stranica koje od korisnika zahtijevaju podatke o njegovoj geografskoj lokaciji Firefox ju može, uz korisnikovo odobrenje, automatski odrediti koristeći Googleov servis za tu svrhu (Google Location Services).<ref>{{citiranje www |url=https://www.mozilla.com/hr/firefox/geolocation/ |naslov=Geolokacijsko pretraživanje |rad=Mozilla Firefox |izdavač=Mozilla Corporation |preuzeto=12. kolovoza 2011.}}</ref>

Firefox je lokaliziran za mnogo jezika i lokaliteta. Prvo službeno izdanje bilo je dostupno za 24 jezika i 28 lokaliteta.<ref>{{citiranje www |url=ftp://archive.mozilla.org/pub/mozilla.org/firefox/releases/1.0/win32/ |naslov=Index of ftp://archive.mozilla.org/pub/mozilla.org/firefox/releases/1.0/win32/ |preuzeto=22. kolovoza 2011.}}</ref>
Trenutačno podržane inačice 17.0.5esr i 20.0 dostupne su za 89 lokaliteta (79 jezika)<ref name="jezici">{{citiranje www |url=ftp://archive.mozilla.org/pub/mozilla.org/firefox/releases/ |naslov=Mozilla Firefox release files |izdavač=Mozilla Foundation |preuzeto=10. travnja 2013. |jezik=engleski}}</ref>

Za Firefox je na raspolaganju veliki broj [[dodatak (softver)|dodataka]] koje si korisnik može dodati po želji i tako proširiti mogućnosti preglednika. Funkcije dodataka mogu biti npr. [[blokator reklamnh poruka|blokiranje reklamnih poruka]], povećanje računalne sigurnosti preglednika, uključivanje novih rječnika za [[program za pravopisnu provjeru|provjeru pravopisa]], integracija s internetskim servisima kao što su [[Gmail]] i [[Google Translate]], itd.

== Tržišna prihvaćenost ==
[[Datoteka:Usage share of web browsers (Source StatCounter).svg|mini|desno|300px|Kretanje tržišnog udjela Firefoxa u usporedbi s drugim popularnim preglednicima]]
Korisnici [[Internet]]a su jako brzo prihvatili Firefox unatoč dominaciji [[Internet Explorer]]a čija popularnost naglo pada lansiranjem Firefoxa na [[tržište]]. Istraživanja pokazuju da Firefox zauzima oko 20% svjetskog tržišta internetskih preglednika<ref name="w3counter1">{{citiranje www|url=http://www.w3counter.com/globalstats.php?year=2013&month=1|naslov=Global Web Stats|rad=W3Counter|izdavač=Awio Web Services LLC|preuzeto=21. veljače 2013.|jezik=engleski}}</ref> a u [[Europa|Europi]] je taj postotak i veći i kreće se oko 30%.<ref name="gs.statcounter.com2">{{citiranje www |url=http://gs.statcounter.com/#browser-eu-monthly-201201-201301 |naslov=Top 5 Browsers in Europe |rad=StatCounter Global Stats |izdavač=StatCounter |preuzeto=21. veljače 2013. |jezik=engleski}}</ref>
U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je Firefox najpopularniji preglednik s udjelom od oko 40%.<ref name="gs.statcounter.com3">{{citiranje www |url=http://gs.statcounter.com/#browser-HR-monthly-201201-201301 |naslov=Top 5 Browsers in Croatia |rad=StatCounter Global Stats |izdavač=StatCounter |preuzeto=21. veljače 2013. |jezik=engleski}}</ref>

== Galerija ==
<center>
<gallery>
Datoteka:Wikipedia Main Page in Firefox 2.0.0.12.png|Firefox 2 na sustavu Ubuntu Desktop
Datoteka:Firefox3.5 screenshot.png|Firefox 3.5 na sustavu Microsoft Windows Vista
Datoteka:Firefox4inUbuntu11.04 window only.png|Firefox 4 na sustavu Ubuntu Desktop
Datoteka:Firefox Quantum (57.0) on Windows 10.png|Wikipedija na engleskom jeziku u Firefoxu 57
</gallery>
</center>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.mozilla.org/ Službene stranice] Mozille
* [https://www.mozilla.org/en-US/firefox/ Službene stranice] Mozille Firefox
* [http://wiki.open.hr/index.php/Firefox wiki.open.hr o Firefoxu]

[[Kategorija:Web preglednici]]
[[Kategorija:Slobodna programska podrška]]

Mozilla Firefox - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica