https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Moust%C3%A9rienMoustérien - Povijest promjena2026-07-18T18:28:23ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Moust%C3%A9rien&diff=225378&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-16T11:33:29Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Moustérien'''-->[[Datoteka:Pointe levallois Beuzeville MHNT PRE.2009.0.203.2.jpg|mini]]<br />
'''Moustérien''' je [[arheološka kultura|kultura]] srednjega [[paleolitik]]a, nazvana prema nalazištu [[Le Moustier]] u Francuskoj. Trajala je od približno 200 000. do 30 000. pr. Kr. Bila je raširena na području Europe i zapadne Azije, gdje se gotovo uvijek veže uz [[neandertalci|neandertalca]], te u sjevernoj Africi, gdje se kao ''atérienska kultura'' povezuje s afričkim suvremenicima neandertalca. Po razlikama u učestalosti pojedinih tipova alatka, izdvojena su četiri osnovna tipa kulture: tipični moustérien, moustérien Quina i Ferrassie, zupčasti moustérien i moustérien s acheuléenskom tradicijom. Moustérien s acheuléenskom tradicijom obilježavaju ručni klinovi (šačnici), dok u ostalim skupinama prevladavaju odbojci ili okresine (ručni šiljci, strugači). Tjelesni ostatci potječu dijelom iz grobova, koji kao najstariji ljudski ukopi imaju religijsko-povijesno i kulturno značenje (La Chapelle-aux-Saints i La Ferrassie u Francuskoj, Karmel u Izraelu, Šanidar u Iraku). Uz špiljske nalaze poznati su i oni na otvorenome. [[Hrvatski povijesni prostor u kamenom dobu#Starije kameno doba|U Hrvatskoj]] su najpoznatija nalazišta moustérienske kulture [[krapinski pračovjek|Krapina]], [[špilja Vindija|Vindija]], [[Velika pećina]], [[Veternica]] i [[Mujina pećina]].<ref>Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42167 moustérien]</ref><br />
<br />
== Izvori ==<br />
<br />
<br />
[[Kategorija:Arheološke kulture]]</div>WikiSysop