Suradnik10 u (test) 02:37, 14. kolovoz 2023.

2023-08-14T02:37:31Z

←Starija inačica		Inačica od 14. kolovoz 2023. u 02:37
Redak 27:		Redak 27:

	Na Motajici se može primijetiti i više prirodnih rijetkosti, vrijednosti i fenomena (kolonije rijetkog drveća i rastinja, čistoća vodotoka i izvora), a na njoj se nalazi i više arheoloških lokaliteta. Na ivičnim obodima bivšeg naselja [[Rakovac\|Rakovca]] prostiru se '''Rakovačke šume'''.		Na Motajici se može primijetiti i više prirodnih rijetkosti, vrijednosti i fenomena (kolonije rijetkog drveća i rastinja, čistoća vodotoka i izvora), a na njoj se nalazi i više arheoloških lokaliteta. Na ivičnim obodima bivšeg naselja [[Rakovac\|Rakovca]] prostiru se '''Rakovačke šume'''.
			U Rakovcu je bilo sjedište rimokatoličke župe čiji su stanovnici bili Poljaci. Poljaci su u ovaj kraj doselili nakon što je Austro-Ugarska oslobodila BiH od Osmanlija. Prve skupine doselile su se 1896. godine. Osnovali su groblje, a potom su 1901. osnovali župu i podigli crkvu. Župno groblje je danas obraslo gustom šumom, i nalazi se nedaleko od mjesta gdje se nalazila župna crkva i župni stan. Ondje je danas monumentalni križ i spomen-ploča na poljskom i hrvatskom jeziku, koja podsjeća na 50 godina (1896.–1946) nazočnosti katolika Poljaka u tome kraju. Križ je blagoslovio biskup [[Franjo Komarica]].<ref>[https://www.ktabkbih.net/hr/vijesti/banja-luka-elinovac-prnjavor-katolici-iz-poljske-u-pohodu-starome-kraju/45350 ''BANJA LUKA - ČELINOVAC - PRNJAVOR KATOLICI IZ POLJSKE U POHODU STAROME KRAJU Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije BiH '']. KTA BK BiH. 20. kolovoza 2014. Pristupljeno 14. kolovoza 2023.</ref><ref>[https://www.dinarskogorje.com/uploads/4/1/3/3/41338573/motajica-b-bjelovar_orig.jpg ''Motajica, topografski zemljovid.'']. Dinarskogorje.com. Pristupljeno 14. kolovoza 2023.</ref> Poljaci su iz BiH [[Preseljenje Poljaka iz Bosne i Hercegovine u Poljsku 1946.\|preseljeni]] međudržavnim ugovorom FNRJ i Poljske 1946. godine.

	Motajicu izgrađuju eocenski (48.7 Ma) sinkolizioni granitoidi u obliku malog plutona. Parageneze mikroelemenata tih magmatita, pegmatita, grajzena i kvarcnih žila: U, Th, Ce, Y, P, Nb, Ta, B, Li, F, Be, Sn, Mo, W, Fe, Cu, Pb kao i vrijednosti 87Sr/86Sr te 18O ukazuju na podrijetlo magme iz omotača kontaminirane relativno metalogeno sterilnim stijenama litosfere. Hipoteza formiranja takove hibridne magme koja je najvjerojatnija je "slab break-off model". Duboka erozija granitoidnog plutona Motajice otvorila je njegovu akro- i epibatolitsku razinu s brojnim skromnim ležištima pegmatita (beriliti, turmaliniti, esmerladiti, sileksiti, s piezoelektričnim kvarcem). <ref>[https://hrcak.srce.hr/13359 Rudarsko-geološko-naftni zbornik] Ivan Jurković: Metalogenija eocenskih sinkolizionih granita planina Motajice i Prosare, sažetak, br. 1 prosinca 2004. </ref>		Motajicu izgrađuju eocenski (48.7 Ma) sinkolizioni granitoidi u obliku malog plutona. Parageneze mikroelemenata tih magmatita, pegmatita, grajzena i kvarcnih žila: U, Th, Ce, Y, P, Nb, Ta, B, Li, F, Be, Sn, Mo, W, Fe, Cu, Pb kao i vrijednosti 87Sr/86Sr te 18O ukazuju na podrijetlo magme iz omotača kontaminirane relativno metalogeno sterilnim stijenama litosfere. Hipoteza formiranja takove hibridne magme koja je najvjerojatnija je "slab break-off model". Duboka erozija granitoidnog plutona Motajice otvorila je njegovu akro- i epibatolitsku razinu s brojnim skromnim ležištima pegmatita (beriliti, turmaliniti, esmerladiti, sileksiti, s piezoelektričnim kvarcem). <ref>[https://hrcak.srce.hr/13359 Rudarsko-geološko-naftni zbornik] Ivan Jurković: Metalogenija eocenskih sinkolizionih granita planina Motajice i Prosare, sažetak, br. 1 prosinca 2004. </ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-21T02:08:23Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir planina
| ime = Prosara
| slika = [[Datoteka:Planina Motajica.jpg|250px]]
| Opis slike = Planina snimljena iz Hrvatske
| Visina = Gradina - 652
| Država / Pokrajina = {{ZD|B|BIH}} [[BiH]]
| Dio gorja = [[Dinaridi]]
| Kordinate =
| Prvi uspon =
| Najlakša staza =
| Planinarski domovi =
| Najbliži gradovi =
| Vrsta =
| Zadnja erupcija =
| Geološka starost =
| Ostali vrhovi = Lipaja (643 m), Ostraja (521 m)
| Top. karta =
}}

'''Motajica''' je planina na sjeveru [[BiH|Bosne i Hercegovine]].

Nekoliko je njenih planinskih vrhova na visini iznad 500 metara nadmorske visine, među kojima su najviši: Gradina (652 m), Lipaja (643 m) i Ostraja (521 m). Motajica je vrlo bogata šumom, i to posebno kvalitetnih [[hrast]]a i [[bukva|bukve]], zbog toga su često motajička brda ostajala ogoljena, a sa šumom je uništavan cijelokupni biljni i životinjski svijet.

Jedna od velikih sječa šume na Motajici se dogodila [[1869.]] godine po nalogu [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijske]] vlade.

Motajica je jedina bosanska planina u kojoj [[granit]] ima važnu ulogu, i na njenoj sjevernoj strani duž [[Sava|Save]] je bilo više kamenih rudnika.

Na Motajici se može primijetiti i više prirodnih rijetkosti, vrijednosti i fenomena (kolonije rijetkog drveća i rastinja, čistoća vodotoka i izvora), a na njoj se nalazi i više arheoloških lokaliteta. Na ivičnim obodima bivšeg naselja [[Rakovac|Rakovca]] prostiru se '''Rakovačke šume'''.

Motajicu izgrađuju eocenski (48.7 Ma) sinkolizioni granitoidi u obliku malog plutona. Parageneze mikroelemenata tih magmatita, pegmatita, grajzena i kvarcnih žila: U, Th, Ce, Y, P, Nb, Ta, B, Li, F, Be, Sn, Mo, W, Fe, Cu, Pb kao i vrijednosti 87Sr/86Sr te 18O ukazuju na podrijetlo magme iz omotača kontaminirane relativno metalogeno sterilnim stijenama litosfere. Hipoteza formiranja takove hibridne magme koja je najvjerojatnija je "slab break-off model". Duboka erozija granitoidnog plutona Motajice otvorila je njegovu akro- i epibatolitsku razinu s brojnim skromnim ležištima pegmatita (beriliti, turmaliniti, esmerladiti, sileksiti, s piezoelektričnim kvarcem). <ref>[https://hrcak.srce.hr/13359 Rudarsko-geološko-naftni zbornik] Ivan Jurković: Metalogenija eocenskih sinkolizionih granita planina Motajice i Prosare, sažetak, br. 1 prosinca 2004. </ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Planine u Bosni i Hercegovini]]

Motajica - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 02:37, 14. kolovoz 2023.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica