Mostarsko-duvanjska biskupija - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 22:58, 10. siječanj 2026.

2026-01-10T22:58:10Z

←Starija inačica		Inačica od 10. siječanj 2026. u 22:58
Redak 61:		Redak 61:
	[[Datoteka:Mostarduvno-biskupija.png\|Karta Mostarsko-duvanjske biskupije\|mini\|400px]]		[[Datoteka:Mostarduvno-biskupija.png\|Karta Mostarsko-duvanjske biskupije\|mini\|400px]]
	Granice, prema Dekretu Svete Stolice ([[Kongregacija za širenje vjere\|Kongregacije za širenje vjere]]), [[24. ožujka]] [[1891.]], potegnute su ovako:		Granice, prema Dekretu Svete Stolice ([[Kongregacija za širenje vjere\|Kongregacije za širenje vjere]]), [[24. ožujka]] [[1891.]], potegnute su ovako:
	Između Mostarsko-duvanjske i Vrhbosanske dijeceze „prema zapadu počinju od sjevernoga dijela Šuice i idu granicom civilnih ~~kotareva~~ [[Bugojno\|Bugojna]] i [[Prozor-Rama\|Prozora]] s jedne, a [[Livno\|Livna]] i Duvna s druge strane, do granice kotara [[Travnik]]a i Mostara, koja slijedi prema istoku do ušća gdje [[Rama]] utječe u [[Neretva\|Neretvu]]; odatle Neretvom prema istoku idu do mjesta gdje zapadna granica općine Donje Selo dopire do Neretve, prosljeđuju crtom koja ovu granicu i onu koja međusobno razdvaja Tubanić i Dragočas sve do kotarske granice na [[Ivan planina\|Ivanu]]; zatim biskupijske granice slijede kotarsku granicu do onoga mjesta gdje se siječe ovo posljednje u [[Treskavica\|Treskavici]] kotarskom granicom između [[Sarajevo\|Sarajeva]] i [[Foča\|Foče]], nastavljaju po sjevernoj granici fočanskoga kotara do [[Drina\|Drine]] i napokon slijede tijek te rijeke do ušća rijeke [[Lima]] koji je prema istoku granica Mostarske biskupije, tako da civilni ~~kotarevi~~ [[Foča]] i [[Čajniče]] s [[Rudo]]m pripadaju Mostarskoj biskupiji, a [[Goražde]] Vrhbosanskoj nadbiskupiji“.<ref>Tajni vatikanski arhiv, Nunziatura di Vienna, vol. 640, Vertenza sulle diocesi di Bosna 1887-1891, ff. 55r-56r.</ref>		Između Mostarsko-duvanjske i Vrhbosanske dijeceze „prema zapadu počinju od sjevernoga dijela Šuice i idu granicom civilnih kotara [[Bugojno\|Bugojna]] i [[Prozor-Rama\|Prozora]] s jedne, a [[Livno\|Livna]] i Duvna s druge strane, do granice kotara [[Travnik]]a i Mostara, koja slijedi prema istoku do ušća gdje [[Rama]] utječe u [[Neretva\|Neretvu]]; odatle Neretvom prema istoku idu do mjesta gdje zapadna granica općine Donje Selo dopire do Neretve, prosljeđuju crtom koja ovu granicu i onu koja međusobno razdvaja Tubanić i Dragočas sve do kotarske granice na [[Ivan planina\|Ivanu]]; zatim biskupijske granice slijede kotarsku granicu do onoga mjesta gdje se siječe ovo posljednje u [[Treskavica\|Treskavici]] kotarskom granicom između [[Sarajevo\|Sarajeva]] i [[Foča\|Foče]], nastavljaju po sjevernoj granici fočanskoga kotara do [[Drina\|Drine]] i napokon slijede tijek te rijeke do ušća rijeke [[Lima]] koji je prema istoku granica Mostarske biskupije, tako da civilni kotari [[Foča]] i [[Čajniče]] s [[Rudo]]m pripadaju Mostarskoj biskupiji, a [[Goražde]] Vrhbosanskoj nadbiskupiji“.<ref>Tajni vatikanski arhiv, Nunziatura di Vienna, vol. 640, Vertenza sulle diocesi di Bosna 1887-1891, ff. 55r-56r.</ref>
	Granice između Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije, prema istoj odluci iz [[1891.]], jesu: „od Metkovića do [[Bivolje Brdo\|Bivolja brda]] rijeka Neretva, odatle se protežu tako da dijele civilni [[kotar]] mostarski od civilnoga kotara stolačkoga, isti kotar stolački od civilnoga kotara nevesinjskoga, isti kotar nevesinjski od ~~kotareva~~ bilećkoga i gatačkoga ([[Gacko]]), napokon gatački kotar od fočanskoga“.<ref>Arhiv Propagande, SC Bosnia, vol. 17, f. 768r-769r; B. Pandžić, Acta franciscana III., Mostar - Zagreb, 2003., str. 453-454.</ref>		Granice između Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije, prema istoj odluci iz [[1891.]], jesu: „od Metkovića do [[Bivolje Brdo\|Bivolja brda]] rijeka Neretva, odatle se protežu tako da dijele civilni [[kotar]] mostarski od civilnoga kotara stolačkoga, isti kotar stolački od civilnoga kotara nevesinjskoga, isti kotar nevesinjski od kotara bilećkoga i gatačkoga ([[Gacko]]), napokon gatački kotar od fočanskoga“.<ref>Arhiv Propagande, SC Bosnia, vol. 17, f. 768r-769r; B. Pandžić, Acta franciscana III., Mostar - Zagreb, 2003., str. 453-454.</ref>

	To znači da u Mostarsko-duvanjsku biskupiju ulaze, s lijeve strane Neretve, ~~kotarevi~~: [[Nevesinje]], [[Kalinovik]], [[Foča]], [[Rudo]], [[Čajniče]]. A u Trebinjsko-mrkansku biskupiju ulaze ~~kotarevi~~: [[Stolac (BiH)\|Stolac]], [[Ljubinje]], [[Bileća]] i [[Gacko]].		To znači da u Mostarsko-duvanjsku biskupiju ulaze, s lijeve strane Neretve, kotari: [[Nevesinje]], [[Kalinovik]], [[Foča]], [[Rudo]], [[Čajniče]]. A u Trebinjsko-mrkansku biskupiju ulaze kotari: [[Stolac (BiH)\|Stolac]], [[Ljubinje]], [[Bileća]] i [[Gacko]].
	Župe su u biskupiji podijeljene [[Decizija\|Decizijom]] [[Sveta Stolica\|Svete Stolice]] od [[17. srpnja]] [[1899.]] godine. Tom je Decizijom [[Hercegovačka franjevačka provincija\|Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji]] pripalo 25 onda postojećih župa, a za dijecezanski svjetovni kler određeno je 12 tada postojećih župa: [[Blagaj (Mostar, BiH)\|Blagaj]], [[Donja Drežnica\|Drežnica]], [[Gabela]], [[Glavatičevo]], [[Donja Grabovica\|Grabovica]], [[Gradac (Mostar, BiH)\|Gradac]], [[Grude]], [[Klobuk (Ljubuški, BiH)\|Klobuk]], [[Potoci (Mostar, BiH)\|Potoci - Bijelo Polje]], Vir, Vinica, [[Nevesinje]], te 12 imenično navedenih i teritorijalno određenih župa, a tada kanonski nepostojećih, ali koje biskup može osnovati kad god hoće „bez ikakvih savjetovanja“. A to su: Mostar na sjevernoj strani; [[Biletići]] sa selima: [[Blizanci (Čitluk, BiH)\|Blizanci]], [[Krućevići]], [[Tepčići]]; [[Donji Crnač\|Crnač]] sa selima: [[Donja Britvica\|Britvica]], [[Izbično]], Liskovac, Prosine i Vranjkovići; [[Čapljina]] s [[Trebižat (Čapljina, BiH)\|Trebižatom]] i [[Dretelj]]em; [[Dobrič (Široki Brijeg, BiH)\|Dobrič]] sa selima: [[Knešpolje]], [[Polog]] i Vlasnići; [[Dobro Selo (Čitluk, BiH)\|Dobro Selo]] sa selima: Krivodo, Slipčići, Sretnice; [[Kongora]] sa selima [[Mandino Selo]], [[Borčani]] i [[Lipa (Tomislavgrad, BiH)\|Lipa]]; [[Prolog (Ljubuški, BiH)\|Podprolog]] sa selima: [[Vašarovići]] i sjeverni dio [[Crveni Grm\|Crvenoga Grma]]; [[Prisoje (Tomislavgrad, BiH)\|Prisoje]] s Privalom i [[Vrilo]]m; [[Radešine]] sa selima: Ribić Polje, [[Idbar]], Javornik, Glogošnica i [[Jablanica]]; [[Studenci (Ljubuški, BiH)\|Studenci]] sa [[Zvirovići]]ma i [[Crnopod]]om; [[Zvirići]] s [[Bijača\|Bijačom]], [[Stubica (Ljubuški, BiH)\|Stubicom]] i zapadnim dijelom [[Hardomilje\|Hardomilja]].<ref>O svemu dokumentacijski: M. Perić, Hercegovačka afera, Mostar, 2002., str. 85-86.</ref> A važeći papinski Dekret raspodjele župa jest „Romanis Pontificibus“ od 5. lipnja 1975.<ref>Isto, str. 534-539.</ref> Biskupija danas ima 66 župa, od kojih je 30 Sveta Stolica povjerila dušobrižništvu Provincije Male Braće sa sjedištem u Mostaru. Ostale župe pravno pripadaju dijecezanskom kleru.		Župe su u biskupiji podijeljene [[Decizija\|Decizijom]] [[Sveta Stolica\|Svete Stolice]] od [[17. srpnja]] [[1899.]] godine. Tom je Decizijom [[Hercegovačka franjevačka provincija\|Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji]] pripalo 25 onda postojećih župa, a za dijecezanski svjetovni kler određeno je 12 tada postojećih župa: [[Blagaj (Mostar, BiH)\|Blagaj]], [[Donja Drežnica\|Drežnica]], [[Gabela]], [[Glavatičevo]], [[Donja Grabovica\|Grabovica]], [[Gradac (Mostar, BiH)\|Gradac]], [[Grude]], [[Klobuk (Ljubuški, BiH)\|Klobuk]], [[Potoci (Mostar, BiH)\|Potoci - Bijelo Polje]], Vir, Vinica, [[Nevesinje]], te 12 imenično navedenih i teritorijalno određenih župa, a tada kanonski nepostojećih, ali koje biskup može osnovati kad god hoće „bez ikakvih savjetovanja“. A to su: Mostar na sjevernoj strani; [[Biletići]] sa selima: [[Blizanci (Čitluk, BiH)\|Blizanci]], [[Krućevići]], [[Tepčići]]; [[Donji Crnač\|Crnač]] sa selima: [[Donja Britvica\|Britvica]], [[Izbično]], Liskovac, Prosine i Vranjkovići; [[Čapljina]] s [[Trebižat (Čapljina, BiH)\|Trebižatom]] i [[Dretelj]]em; [[Dobrič (Široki Brijeg, BiH)\|Dobrič]] sa selima: [[Knešpolje]], [[Polog]] i Vlasnići; [[Dobro Selo (Čitluk, BiH)\|Dobro Selo]] sa selima: Krivodo, Slipčići, Sretnice; [[Kongora]] sa selima [[Mandino Selo]], [[Borčani]] i [[Lipa (Tomislavgrad, BiH)\|Lipa]]; [[Prolog (Ljubuški, BiH)\|Podprolog]] sa selima: [[Vašarovići]] i sjeverni dio [[Crveni Grm\|Crvenoga Grma]]; [[Prisoje (Tomislavgrad, BiH)\|Prisoje]] s Privalom i [[Vrilo]]m; [[Radešine]] sa selima: Ribić Polje, [[Idbar]], Javornik, Glogošnica i [[Jablanica]]; [[Studenci (Ljubuški, BiH)\|Studenci]] sa [[Zvirovići]]ma i [[Crnopod]]om; [[Zvirići]] s [[Bijača\|Bijačom]], [[Stubica (Ljubuški, BiH)\|Stubicom]] i zapadnim dijelom [[Hardomilje\|Hardomilja]].<ref>O svemu dokumentacijski: M. Perić, Hercegovačka afera, Mostar, 2002., str. 85-86.</ref> A važeći papinski Dekret raspodjele župa jest „Romanis Pontificibus“ od 5. lipnja 1975.<ref>Isto, str. 534-539.</ref> Biskupija danas ima 66 župa, od kojih je 30 Sveta Stolica povjerila dušobrižništvu Provincije Male Braće sa sjedištem u Mostaru. Ostale župe pravno pripadaju dijecezanskom kleru.

WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T19:46:55Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 2. studeni 2021. u 19:46
Redak 291:		Redak 291:

	== Poveznice ==		== Poveznice ==
	~~{{commonscat\|Roman Catholic Diocese of Mostar-Duvno}}~~
	*[http://www.md-tm.ba/ Službene stranice Biskupije]		*[http://www.md-tm.ba/ Službene stranice Biskupije]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-06T01:02:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir biskupija
|ime = Mostarsko-duvanjska biskupija '' Dioecesis Mandentriensis-Dulminiensis''
|slika = Mostarsko-duvanjska biskupija.svg
|opis = Područje biskupije
|država = [[Bosna i Hercegovina]]
|metropolija = [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanska]]
|površina = 8.368
|populacija =173.142 <ref name="statistika2017">[https://www.nedjelja.ba/hr/vijesti/bih/statistike-za-2017/3986 Statistike za 2017.] (pristupljeno 20. studenog 2018.)</ref>
|župe = 66
|crkve =
|obred = latinski|nadnevak uspostave = [[6. stoljeće]] kao Duvanjska biskupija
|nadnevak uzdignuća =
|promjena statusa = [[24. ožujka]] [[1846.]] promjena imena
|podjedinice =
|katedrala = [[Katedrala Marije Majke Crkve u Mostaru|katedrala Marije Majke Crkve]]
|konkatedrala =
|papa = [[Franjo]]
|nadbiskup =
|biskup = [[Petar Palić]]
|generalni vikar =
|službene stranice = [http://www.md-tm.ba/ www.md-tm.ba]
|stanje od = [[11. srpnja]] [[2020.]]
|apostolski upravitelj=[[Ratko Perić]] }}
'''Mostarsko-duvanjska [[biskupija]]''' je crkvena [[dijeceza]] u [[Hercegovina|Hercegovini]] u sklopu [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanske metropolije]]. Biskupija ima sjedište u [[Mostar]]u. Za biskupa je 11. srpnja 2020. imenovan dotadašnji hvarski biskup [[Petar Palić]], koji je dužan u roku od dva mjeseca preuzeti novu službu.<ref>Zakonik kanonskoga prava, kanon 382 § 2</ref>

*Nebeski zaštitnik biskupije: [[Sveti Josip|sv. Josip]], zaručnik [[Sveta Marija|BDM]]
*Zaštitnik stolne crkve: Marija Majka Crkve
*Površina biskupije: Mostarsko-duvanjske 8.368km²
*Crkvena podjela: 8 [[dekanat]]a i 67 [[župa]]
*Broj dijecezanskih [[svećenik]]a: 68

== Povijest biskupije ==
[[Datoteka:Biskupija mostar.jpg|mini|300px|Zgrada Mostarsko-duvanjske biskupije]]
[[Datoteka:Katedrala mostar.jpg|mini|300px|[[Katedrala Marije Majke Crkve u Mostaru]]]]
=== Uspostava metropolije i biskupske hijerarhije u Bosni i Hercegovini ===
[[Apostolsko pismo|Apostolskim pismom]] ''[[Ex hac augusta cathedra]]'' („S ove uzvišene stolice“), [[5. srpnja]] [[1881.]], papa [[Leon XIII.]] određuje: „Na vlastitu pobudu, po sigurnu Našem znanju i zrelu promišljanju svom puninom Apostolske vlasti, na veću slavu svemogućega Boga, na uzvišenje i porast katoličke vjere u tim narodima određujemo i odlučujemo da se u pokrajinama Bosni i Hercegovini ustanovi i bude hijerarhija biskupa ordinarija, prema propisima kanonskih zakona. Oni će primiti naslov prema sjedištima koja ovim Našim pismom osnivamo te kao crkvenu pokrajinu uspostavljamo.“<ref>Papa Leon XIII., Apostolsko pismo „Ex hac augusta cathedra“ (S ove uzvišene stolice), 5. srpnja 1881. Službeni hrvatski prijevod, uz usporedni izvorni latinski, Sarajevo, 2006., str. 25.</ref>

=== Tri nova i jedno staro biskupsko sjedište ===
Papa ustanovljuje novo sjedište nadbiskupije i metropolije u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Zatim nastavlja:
„A njemu doznačujemo, pridajemo i dodjeljujemo kao pokrajinska ova tri sjedišta: dva koja podižemo kao nova u gradovima [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i Mandetriju, pučki Mostar, i treće, već ustanovljeno, mrkansko-trebinjsko, kojim će upravljati [[Dubrovačka biskupija|dubrovački biskup]], kao [[apostolski administrator|administrator]], dok se drukčije ne odredi.“<ref>Navedeno Pismo, str. 26-27.</ref>
Spomenutim Apostolskim pismom [[Hercegovački apostolski vikarijat]], koji je osnovan [[24. ožujka]] [[1846.]], dokida se i utrnjuje, a umjesto njega osniva se Mostarsko-duvanjska biskupija.

=== Ime Duvno ===
„A što se nove Mostarske biskupije tiče, u čijim se granicama nalazi grad Dumno, pučki [[Tomislavgrad|Duvno]], koji su stari zvali [[Delminium|Delminij]], odakle je nastalo ime [[Dalmati|Dalmata]], imajući u vidu da je taj grad s okolnim naseljima - kako govore stari zapisi - zadobio dostojanstvo biskupskoga sjedišta, koje se zvalo duvanjsko ili dalmatsko, Mi želimo i naređujemo da se mostarski biskup zastalno služi i resi i naslovom duvanjskim ili delminijskim kako bi živjela u potomcima uspomena na tu uglednu stolicu.“<ref>Navedeno Pismo, str. 26-27.</ref>

=== Biskupijske granice, prema pismu "Ex hac augusta" ===
Određeno je da granice Mostarsko-duvanjske biskupije teku ovako: „Mostarsko-duvanjska biskupija obuhvaćat će cijelo područje Hercegovine, koje se nalazi okruženo granicama [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanske]] i [[Banjalučka biskupija|Banjalučke]] biskupije na sjeveru, granicom [[Dalmacija|Dalmacije]] do grada [[Metković]]a na zapadu, granicama Mrkansko-trebinjske biskupije na jugu i pokrajinom zvanom Novofori, pučki Novi Bazar.
Ovoj biskupiji pripadaju sljedeće župe: [[Mostar]], [[Jablanica]], [[Široki Brijeg]], [[Ljuti Dolac]], [[Čerin]], [[Gradnići]], [[Gabela]], [[Humac (Ljubuški, BiH)|Humac]], [[Veljaci]], [[Klobuk (Ljubuški, BiH)|Klobuk]], [[Rasno]], [[Ružići (Grude, BiH)|Ružići]], [[Drinovci]], [[Gorica (Grude, BiH)|Gorica]], [[Posušje]], [[Vir (Posušje, BiH)|Vir]], [[Roško Polje]], [[Grabovica (Tomislavgrad, BiH)|Grabovica]], [[Bukovica (Tomislavgrad, BiH)|Bukovica]], [[Županjac]], [[Šuica (Tomislavgrad, BiH)|Šujica]], [[Seonica (Tomislavgrad, BiH)|Seonica]], [[Rakitno]], [[Kočerin (Široki Brijeg, BiH)|Kočerin]], [[Gradac (Posušje, BiH)|Gradac]], [[Goranci (Mostar, BiH)|Goranci]], [[Donja Drežnica|Drežnica]], [[Konjic]].“<ref>Navedeno Pismo, str. 28-29. i 30-31.</ref>
Prema tom svečanom Pismu: „Mrkansko-trebinjska biskupija zadržat će netaknute svoje granice, kao i broj župa koje su sada podložne jurisdikciji biskupa upravitelja“.<ref>Navedeno Pismo, str. 28-29 i 30-31.</ref>

=== Mostarski biskup - apostolski upravitelj Trebinjske biskupije ===
Isti je Papa [[8. srpnja]] [[1890.]] iz jurisdikcije [[dubrovačka biskupija|dubrovačkoga biskupa]] izuzeo i na mostarsko-duvanjskoga biskupa kao apostolskog administratora prenio upravu Trebinjsko-mrkanske biskupije: „Stoga Našom apostolskom vlašću, snagom ovoga Pisma, upravu Crkava Trebinjske i Mrkanske trajno sjedinjenih, koju je do sada vodio dubrovački biskup, prenosimo na mostarskoga biskupa ''pro tempore'' bilo u duhovnim bilo u vremenitim stvarima ''ad beneplacitum Nostrum'' = do drukčije odluke.“<ref>Leonis XIII Pontificis Maximi Acta, vol. X. Romae, 1891, str. 182.</ref>

=== Granice biskupije ===
[[Slika:Biskupije BiH.svg|right|thumb|250px|Današnje granice biskupija:
{{legenda|#F26D6D|[[Vrhbosanska nadbiskupija]]}}
{{legenda|#CCCCFF|[[Banjalučka biskupija]]}}
{{legenda|#4B4BFF|[[Mostarsko-duvanjska biskupija]]}}
{{legenda|#97CFA4|Trebinjsko-mrkanska biskupija}}]]

[[Datoteka:Mostarduvno-biskupija.png|Karta Mostarsko-duvanjske biskupije|mini|400px]]
Granice, prema Dekretu Svete Stolice ([[Kongregacija za širenje vjere|Kongregacije za širenje vjere]]), [[24. ožujka]] [[1891.]], potegnute su ovako:
Između Mostarsko-duvanjske i Vrhbosanske dijeceze „prema zapadu počinju od sjevernoga dijela Šuice i idu granicom civilnih kotareva [[Bugojno|Bugojna]] i [[Prozor-Rama|Prozora]] s jedne, a [[Livno|Livna]] i Duvna s druge strane, do granice kotara [[Travnik]]a i Mostara, koja slijedi prema istoku do ušća gdje [[Rama]] utječe u [[Neretva|Neretvu]]; odatle Neretvom prema istoku idu do mjesta gdje zapadna granica općine Donje Selo dopire do Neretve, prosljeđuju crtom koja ovu granicu i onu koja međusobno razdvaja Tubanić i Dragočas sve do kotarske granice na [[Ivan planina|Ivanu]]; zatim biskupijske granice slijede kotarsku granicu do onoga mjesta gdje se siječe ovo posljednje u [[Treskavica|Treskavici]] kotarskom granicom između [[Sarajevo|Sarajeva]] i [[Foča|Foče]], nastavljaju po sjevernoj granici fočanskoga kotara do [[Drina|Drine]] i napokon slijede tijek te rijeke do ušća rijeke [[Lima]] koji je prema istoku granica Mostarske biskupije, tako da civilni kotarevi [[Foča]] i [[Čajniče]] s [[Rudo]]m pripadaju Mostarskoj biskupiji, a [[Goražde]] Vrhbosanskoj nadbiskupiji“.<ref>Tajni vatikanski arhiv, Nunziatura di Vienna, vol. 640, Vertenza sulle diocesi di Bosna 1887-1891, ff. 55r-56r.</ref>
Granice između Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije, prema istoj odluci iz [[1891.]], jesu: „od Metkovića do [[Bivolje Brdo|Bivolja brda]] rijeka Neretva, odatle se protežu tako da dijele civilni [[kotar]] mostarski od civilnoga kotara stolačkoga, isti kotar stolački od civilnoga kotara nevesinjskoga, isti kotar nevesinjski od kotareva bilećkoga i gatačkoga ([[Gacko]]), napokon gatački kotar od fočanskoga“.<ref>Arhiv Propagande, SC Bosnia, vol. 17, f. 768r-769r; B. Pandžić, Acta franciscana III., Mostar - Zagreb, 2003., str. 453-454.</ref>

To znači da u Mostarsko-duvanjsku biskupiju ulaze, s lijeve strane Neretve, kotarevi: [[Nevesinje]], [[Kalinovik]], [[Foča]], [[Rudo]], [[Čajniče]]. A u Trebinjsko-mrkansku biskupiju ulaze kotarevi: [[Stolac (BiH)|Stolac]], [[Ljubinje]], [[Bileća]] i [[Gacko]].
Župe su u biskupiji podijeljene [[Decizija|Decizijom]] [[Sveta Stolica|Svete Stolice]] od [[17. srpnja]] [[1899.]] godine. Tom je Decizijom [[Hercegovačka franjevačka provincija|Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji]] pripalo 25 onda postojećih župa, a za dijecezanski svjetovni kler određeno je 12 tada postojećih župa: [[Blagaj (Mostar, BiH)|Blagaj]], [[Donja Drežnica|Drežnica]], [[Gabela]], [[Glavatičevo]], [[Donja Grabovica|Grabovica]], [[Gradac (Mostar, BiH)|Gradac]], [[Grude]], [[Klobuk (Ljubuški, BiH)|Klobuk]], [[Potoci (Mostar, BiH)|Potoci - Bijelo Polje]], Vir, Vinica, [[Nevesinje]], te 12 imenično navedenih i teritorijalno određenih župa, a tada kanonski nepostojećih, ali koje biskup može osnovati kad god hoće „bez ikakvih savjetovanja“. A to su: Mostar na sjevernoj strani; [[Biletići]] sa selima: [[Blizanci (Čitluk, BiH)|Blizanci]], [[Krućevići]], [[Tepčići]]; [[Donji Crnač|Crnač]] sa selima: [[Donja Britvica|Britvica]], [[Izbično]], Liskovac, Prosine i Vranjkovići; [[Čapljina]] s [[Trebižat (Čapljina, BiH)|Trebižatom]] i [[Dretelj]]em; [[Dobrič (Široki Brijeg, BiH)|Dobrič]] sa selima: [[Knešpolje]], [[Polog]] i Vlasnići; [[Dobro Selo (Čitluk, BiH)|Dobro Selo]] sa selima: Krivodo, Slipčići, Sretnice; [[Kongora]] sa selima [[Mandino Selo]], [[Borčani]] i [[Lipa (Tomislavgrad, BiH)|Lipa]]; [[Prolog (Ljubuški, BiH)|Podprolog]] sa selima: [[Vašarovići]] i sjeverni dio [[Crveni Grm|Crvenoga Grma]]; [[Prisoje (Tomislavgrad, BiH)|Prisoje]] s Privalom i [[Vrilo]]m; [[Radešine]] sa selima: Ribić Polje, [[Idbar]], Javornik, Glogošnica i [[Jablanica]]; [[Studenci (Ljubuški, BiH)|Studenci]] sa [[Zvirovići]]ma i [[Crnopod]]om; [[Zvirići]] s [[Bijača|Bijačom]], [[Stubica (Ljubuški, BiH)|Stubicom]] i zapadnim dijelom [[Hardomilje|Hardomilja]].<ref>O svemu dokumentacijski: M. Perić, Hercegovačka afera, Mostar, 2002., str. 85-86.</ref> A važeći papinski Dekret raspodjele župa jest „Romanis Pontificibus“ od 5. lipnja 1975.<ref>Isto, str. 534-539.</ref> Biskupija danas ima 66 župa, od kojih je 30 Sveta Stolica povjerila dušobrižništvu Provincije Male Braće sa sjedištem u Mostaru. Ostale župe pravno pripadaju dijecezanskom kleru.

Odlukom pape [[Benedikt XVI.|Benedikta XVI.]], od [[4. siječnja]] [[2006.]], Vrhbosanska metropolija izuzeta je ispod jurisdikcije [[Kongregacija za evangelizaciju naroda|Kongregacije za evangelizaciju naroda]] i stavljena pod privremenu upravu [[Državno tajništvo Svete Stolice|Državnoga tajništva Svete Stolice]] s nakanom da prijeđe pod redovitu jurisdikciju [[Kongregacija|Kongregacije]] za biskupe.

== Kronologija biskupa današnje Mostarsko-duvanjske biskupije ==

=== Biskupi [[Delminium|Delminiuma]] (Duvna, Županjca, Tomislavgrada) ===
*Malchus (590.-597.)
*Ivan de Hoio, [[cistercit]] (1313.)
*Madije (1337.-1345.)
*Ivan, cistercit (1345.)
*Guerin, iz Zadra (1347.)
*Stjepan (1355.-1371.)
*Ivan (oko 1383.-1384.)
*Petar Petra Telikona, [[franjevac]] (1394.)
*Juraj (prije 1412.)
*Blaž de Navara (1419.)
*Nikola (1426.-1433.)
*Hugo Fornetus (1433.-1439.)
*[[Jeronim Trogiranin]], franjevac (1439.-1459.)
*[[Nikola Zadranin]], franjevac (1460.-1464.)
*[[Vid de Ruscis]] (spom. 1489. i 1495.)
*[[Toma de Corduba]], cistercit (copm. 1507.)
*[[Alvaro de Salas]], [[augustinac]] (1514.-1520.)
*[[Andrija Klement de Turrecremata]], franjevac (1520.)
*[[Nikola de Berganicio]] (spom. 1536. i 1544.)
*[[Danijel Vocatius]], Splićanin (1551.-1575.)
*[[Danijel Vladimirović Neretvanin]] (?) (1590.)
*[[Nikola Ugrinović]], bp smederevski, upr. (1597.-1606.)
*[[Marijan Maravić]], franjevac iz Olova (1645.-1647.)
*[[Pavao Posilović]], franjevac iz Glamoča (1655.-1656.)
*[[Mihalj Jahnn]], franjevac iz Praga (1658.-1663.)

=== Makarski biskupi ===
*[[Bartol Kačić Žarković]], Makaranin (1615.-1645.)
*Fra [[Petar Kačić (biskup)|Petar Kačić]], Makaranin (1646.-1660./61.)
*Fra [[Marijan Lišnjić]], Imoćanin (1664.-1686.)
*s. B. [[Nikola Bijanković]], Splićanin (1693.-1730.)

=== Apostolski vikari osmanlijske Bosne ===
*[[Matija Delivić]] OFM (1735.-1740.)
*[[Pavao Dragičević]] OFM (1740.-1767.)
*[[Marijan Bogdanović]] OFM (1767.-1772.)
*[[Marko Dobretić]] OFM (1772.-1784.)
*[[Augustin Botoš-Okić]] OFM (1784.-1798.)
*[[Grgo Ilijić]] OFM (1798.-1813.)
*[[Augustin Miletić]] OFM (1813.-1832.)
*[[Rafael Barišić]] OFM (1832.-1846.)

=== Apostolski vikari Hercegovine ===
*[[Rafael Barišić]] OFM (1846.-1863.)
*[[Anđeo Kraljević]] OFM (1864.-1879.)
*[[Paškal Buconjić]] OFM (1880.-1881.)

=== Mostarsko-duvanjski biskupi ===
*[[Paškal Buconjić]] OFM (1881.-1910.)
*[[Alojzije Mišić]] OFM (1912.-1942.)
*[[Petar Čule]] (1942.-1980.)
*[[Pavao Žanić]] (1980.-1993.)
*[[Ratko Perić]] (1993.-2020.)
*[[Petar Palić]] (2020.-)

==Broj vjernika po župama<ref>Stanje katoličkih župa na području Bosne i Hercegovine između 1991. i 2011., Sarajevo, 2011., str. 91-92, 106.</ref>==

{| border="1" cellpadding="4" cellspacing="0" style="border:\#c9c9c9 1px solid; margin: 1em 1em 1em 0; border-collapse: collapse;"
|align="center" style="background:#f0f0f0;"|'''Župa'''
|align="center" style="background:#f0f0f0;"|'''1991.'''
|align="center" style="background:#f0f0f0;"|'''2001.'''
|align="center" style="background:#f0f0f0;"|'''2010.'''
|-
|Blagaj-Buna||2011||2500||3000
|-
|Buhovo||500||410||380
|-
|Bukovica||2980||2230||2079
|-
|Crnač||787||787||692
|-
|Čapljina||5784||5780||6000
|-
|Čerin||4240||4265||4137
|-
|Čitluk||3500||4500||4450
|-
|Drežnica||700||182||95
|-
|Drinovci||2514||2408||2388
|-
|Duvno||8500||8500||8329
|-
|Gabela||1000||1100||980
|-
|Gabela Polje||1330||1542||1430
|-
|Glavatičevo||90||0||0
|-
|Goranci||580||310||226
|-
|Gorica-Sovići||3152||3000||3085
|-
|Gorica-Struge||674||780||781
|-
|Grabovica ||1030||812||559
|-
|Gradac Mostarski||1275||1000||1795
|-
|Gradina||1795||2233||2610
|-
|Gradnići||1017||1205||1137
|-
|Grljevići||978||962||917
|-
|Grude||3800||3500||4000
|-
|Humac-Ljubuški||11000||12910||12484
|-
|Izbično||876||896||467
|-
|Jablanica ||950||160||107
|-
|Jare||1003||996||1004
|-
|Klobuk||1471||1334||1161
|-
|Kočerin||3539||3490||3424
|-
|Kongora||1651||1650||1254
|-
|Konjic||6000||1510||1500
|-
|Kruševo||1254||1200||1108
|-
|Ledinac||1054||1155||1146
|-
|Ljuti Dolac||1842||2059||2022
|-
|Međugorje||3142||4292||4983
|-
|Mostar – župa Katedrala||25247||14000||15000
|-
|Mostar - župa sv. Ivana||0||8000||20000
|-
|Mostar - župa sv. Luke||0||4000||3000
|-
|Mostar - župa sv. Marka||0||4000||4000
|-
|Mostar - župa sv. Mateja||0||6100||7000
|-
|Mostar - župa sv. Petra i Pavla||8369||11000||6000
|-
|Nevesinje||360||0||112
|-
|Ploče-Tepčići||1005||1005||850
|-
|Polog||848||874||850
|-
|Posušje||7330||8692||9718
|-
|Posuški Gradac||2025||1700||1756
|-
|Potoci||3100||1000||1500
|-
|Prisoje||1069||1076||600
|-
|Rakitno||1320||1347||1367
|-
|Raskrižje||392||400||390
|-
|Rasno ||1146||1170||1201
|-
|Rašeljke||700||593||406
|-
|Roško Polje||1769||1652||770
|-
|Ružići ||1678||1700||1480
|-
|Seonica||2200||1929||1683
|-
|Studenci||2017||2110||2100
|-
|Sutina||953||792||600
|-
|Šipovača-Vojnići||1382||1350||1050
|-
|Široki Brijeg||13000||14000||16570
|-
|Šuica||1960||1225||1335
|-
|Tihaljina ||1725||1495||1285
|-
|Veljaci||2756||2651||2620
|-
|Vinica||451||266||280
|-
|Vinjani Hercegovački||831||921||739
|-
|Vir||1620||1200||1350
|-
|Vitina||3264||3353||2962
|-
|Zagorje ||835||758||566
|-
|'''Ukupno'''||'''171371'''||'''180017'''||'''188870'''
|-
|}
Prema službenim crkvenim statistikama na dan [[31. prosinca]] [[2017.]] godine, Mostarsko-duvanjska biskupija imala je 173.142 katolika<ref>{{Citiranje časopisa|author=nedjelja.ba|title=Statistike za 2017. {{!}} Katolički tjednik|url=https://www.nedjelja.ba/hr/vijesti/bih/statistike-za-2017/3986|accessdate=2018-11-20}}</ref>.

== Dekanati Mostarsko duvanjske biskupije <ref>[http://www.cnak.ba/index.php?opt=15&d=1 Župe Mostarsko-duvanjske Biskupije] Pristupljeno 5. lipnja 2013.</ref> ==
[[Slika:Dekanati Mostarsko-duvanjske biskupije.svg|minijatura|desno|250px|Dekanati Mostarsko-duvanjske biskupije 1. Mostarski dekanat 2. Duvanjski dekanat 3. Posuški dekanat 4. Grudski dekanat 5. Širokobriješki dekanat 6. Ljubuški dekanat 7. Broćanski dekanat 8. Čapljinski dekanat]]
* Mostarski dekanat
* Broćanski dekanat
* Čapljinski dekanat
* Grudski dekanat
* Duvanjski dekanat
* Posuški dekanat
* Ljubuški dekanat
* Širokobriješki dekanat

== Vidi još ==
*[[Katedrala Marije Majke Crkve (Mostar)]]
*[[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Poveznice ==
{{commonscat|Roman Catholic Diocese of Mostar-Duvno}}
*[http://www.md-tm.ba/ Službene stranice Biskupije]

Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je sa
[http://www.cbismo.com službene stranice Mostarsko-duvanjske biskupije].
Vidi
[[Wikipedija:Dopu%C5%A1tenja_za_kori%C5%A1tenje_sadr%C5%BEaja/Ustanove#Mostarsko_duvanjska_biskupija|dopusnicu]].

{{Biskupije u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Katolička upravna podjela Bosne i Hercegovine]]