Suradnik10: /* Zakonska regulativa */

2026-02-20T23:11:58Z

Zakonska regulativa

←Starija inačica		Inačica od 20. veljača 2026. u 23:11
Redak 30:		Redak 30:

	== Zakonska regulativa ==		== Zakonska regulativa ==
	~~'''~~Uvršten je u Hrvatskoj na temelju Zakona o suzbijanju zlouporabe drogu na ''Popis [[droga]], [[psihotropna tvar\|psihotropnih tvari]] i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga'', pod ''Popis droga i biljaka iz kojih se može dobiti droga'', pod Droge sukladno Popisu 1. [[Jedinstvena konvencija UN-a o drogama\|Jedinstvene konvencije UN-a o drogama]] iz [[pravo u 1961.\|1961.]] godine.<ref name=nn>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_02_13_259.html Narodne novine br. 13] ''Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga''. Broj dokumenta u izdanju: 259; Stranica tiskanog izdanja: 73; Donositelj: [[Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske]]; Nadnevak tiskanog izdanja: 6. veljače 2019.; pristupljeno 3. siječnja 2020.</ref>		Uvršten je u Hrvatskoj na temelju Zakona o suzbijanju zlouporabe drogu na ''Popis [[droga]], [[psihotropna tvar\|psihotropnih tvari]] i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga'', pod ''Popis droga i biljaka iz kojih se može dobiti droga'', pod Droge sukladno Popisu 1. [[Jedinstvena konvencija UN-a o drogama\|Jedinstvene konvencije UN-a o drogama]] iz [[pravo u 1961.\|1961.]] godine.<ref name=nn>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_02_13_259.html Narodne novine br. 13] ''Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga''. Broj dokumenta u izdanju: 259; Stranica tiskanog izdanja: 73; Donositelj: [[Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske]]; Nadnevak tiskanog izdanja: 6. veljače 2019.; pristupljeno 3. siječnja 2020.</ref>

			Kao alternativa morfiju bio je razvijen [[protonitazen]], koji je opioid benzimidazola.<ref name=eurlex>[https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32023D0567 ''ODLUKA VIJEĆA (EU) 2023/567 od 9. ožujka 2023. o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije na 66. sjednici Komisije za opojne droge u pogledu uvrštavanja tvari na popise u Jedinstvenoj konvenciji o opojnim drogama iz 1961., kako je izmijenjena Protokolom iz 1972., i Konvenciji o psihotropnim tvarima iz 1971.'']. Službeni list Europske unije. 13. ožujka 2023. L 74/53. EUR-Lex. Pristupljeno 27. siječnja 2026.</ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-20T02:39:19Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Morphin - Morphine.svg|mini|]]
[[Datoteka:Morphine-3D-balls.png|mini|Morfin]]
'''Morfin''', '''morfij''' ili '''morfijum''' je [[alkaloid]] izoliran iz [[opijum]]a, osušenog soka iscijeđenog iz nezrelih čahura vrtnog [[mak]]a ([[Latinski|lat]]. ''Papaver somniferum''). <ref name=farmakologija>{{farmakologija}}</ref>

== Povijest ==
Opijum je pak poznat ljudima od početka civilizacije.<ref name=farmakologija/>
Godine [[kemija u 1805.|1805]]. [[aktivni sastojak]] opijuma: morfin (poznat još i pod nazivom "morfij") izolirao je njemački farmaceut [[Friedrich Wilhelm Adam Sertürner]]. Prirodno ga se dobije iz glavice [[bijeli mak|bijeloga maka]] (Papaver somniferum) a danas i sintetski.<ref name=proleksis>[https://proleksis.lzmk.hr/37908/ Proleksis enciklopedija] MORFIN; Ažurirano: 22. lipnja 2012.; pristupljeno 1. siječnja 2020.</ref> Za morfin se vjerovalo da predstavlja usavršeni opijum sa svim njegovim efektima, a bez stvaranja [[ovisnost]]i, pa se smatrao pouzdanim, dugotrajnim i sigurnim [[lijek]]om. To je bila zabluda.<ref name=farmakologija/>

== Kemija ==
Kemijsko ime je ''(5α,6α)-7,8-didehidro-4,5-epoksi-17-metilmorfinan-3,6-diol''.<ref name=nn/>
C17H19O3N · H2O. Bijela kristalna tvar koja s [[kiselina]]ma stvara topljive [[sol]]i. Kemijski se iz njega dobiva [[heroin]].<ref name=proleksis/>

== Djelovanje ==
Morfin je [[Opioidi|opioidni]] [[analgetik]] čiji su osnovni, terapijski značajni učinci, [[analgezija]] i sedacija. Veže se ponajviše nam opioidne receptore i snažno ih aktivira. Dodatno se mogu javiti promjene raspoloženja kao [[euforija]] i [[disforija]], pospanost i [[ošamućenost]]. Morfin djeluje [[depresor]]no na respiratorni centar i na [[refleks kašljanja]], ublažava [[strah]], [[osjećaj umora]] i [[osjećaj gladi|gladi]], sužava zjenice, povećava tonus glatke muskulature gastrointestinalnog i urinarnog trakta. <ref name=farmakologija/>

== Primjena ==
Morfin je smeđi prah, a zanimljivo je da se u [[Želudac|želucu]] hidrolizira u inaktivni derivat. Stoga, običnim tabletama ga nije uputno primjenjivati, jer mu je učinak izuzetno slab. Donedavno koristio se samo parenteralno. Međutim, danas su napravljene napredne formulacije acidorezistentnih kapsula koje se mogu uspješno primijeniti i oralno.<ref name=farmakologija/>

Morfin se koristi kod:<ref name=farmakologija/>
* Akutnih i kroničnih jakih bolovi različitog porijekla (povrede s teškim oštećenjima tkiva, fraktura, boli uslijed [[Rak (bolest)|malignih bolesti]], postoperativne boli).
* Dopunsko liječenje akutnog [[infarkt miokarda|infarkta miokarda]].
* Dopunsko liječenje akutnog kardiogenog plućnog edema.
* Preanestetička medikacija; dodatak lokalnoj ili općoj anesteziji.
* Spriječavanje kašljanja kod malignih bolesti pluća.
* Smanjivanje peristaltike crijeva kod crijevnih krvarenja.
Također, morfin se koristi za ublažavanje boli kod osoba koje su u [[terminalna faza bolesti|terminalnoj fazi bolesti]]. To znači da takvim bolesnicima "nema spasa", i namjerno ih se pretvara u ovisnike o morfinu da bi ostatak života proveli bar lišeni maligne boli. Primjerice, bolesnicima od malignog tumora pluća, nakon što se dokaže da nikakva daljnja [[terapija]] nije učinkovita daje se morfin jer bi u protivnom polagano umirali u izuzetno teškim bolovima. Takva terapija se naziva [[palijativna terapija]]. bez obzira na razvoj ovisnosti i tolerancije treba primijeniti doze morfina koje uklanjaju bol jer bolesnik ne bi smio patiti prije [[smrt]]i.<ref name=farmakologija/>

== Posljedice ==
Upotreba dovodi do [[ovisnost]]i i kroničnog [[trovanje|otrovanja]].<ref name=proleksis/>

== Zakonska regulativa ==
'''Uvršten je u Hrvatskoj na temelju Zakona o suzbijanju zlouporabe drogu na ''Popis [[droga]], [[psihotropna tvar|psihotropnih tvari]] i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga'', pod ''Popis droga i biljaka iz kojih se može dobiti droga'', pod Droge sukladno Popisu 1. [[Jedinstvena konvencija UN-a o drogama|Jedinstvene konvencije UN-a o drogama]] iz [[pravo u 1961.|1961.]] godine.<ref name=nn>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_02_13_259.html Narodne novine br. 13] ''Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga''. Broj dokumenta u izdanju: 259; Stranica tiskanog izdanja: 73; Donositelj: [[Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske]]; Nadnevak tiskanog izdanja: 6. veljače 2019.; pristupljeno 3. siječnja 2020.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Lijekovi]]
[[Kategorija:Psihoaktivne droge]]

Morfin - Povijest promjena

Suradnik10: /* Zakonska regulativa */

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica