WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T09:17:08Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 09:17
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Moravska'''-->~~{{infookvir češka pokrajina		{{infookvir češka pokrajina
	\|ime=Moravska		\|ime=Moravska
	\|izvorno ime=Morava		\|izvorno ime=Morava

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Češka pokrajina' u '{{infookvir češka pokrajina'

2025-04-24T01:02:07Z

Zamjena teksta - '{{Češka pokrajina' u '{{infookvir češka pokrajina'

←Starija inačica		Inačica od 24. travanj 2025. u 01:02
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Moravska'''-->{{~~Češka~~ pokrajina		<!--'''Moravska'''-->{{infookvir češka pokrajina
	\|ime=Moravska		\|ime=Moravska
	\|izvorno ime=Morava		\|izvorno ime=Morava

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-30T16:03:09Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 16:03
Redak 11:		Redak 11:
	}}		}}
	'''Moravska''' ([[češki jezik\|češki]] i [[slovački jezik\|slovački]]: ''Morava'', [[mađarski jezik\|mađ.]] ''Morvaország''; [[Poljski jezik\|polj.]] ''Morawy''; [[njemački jezik\|njem.]] ''Mähren'' ) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci [[Morava (Češka)\|Moravi]], koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine. Zajedno s [[Češka (povijesna pokrajina)\|Češkom]] i [[Češka Šleska\|Češkom Šleskom]] čini [[Češka\|Češku Republiku]]. Grb ove pokrajine nalazi se u današnjem grbu Češke Republike, a čini ga šahirani crveno-bijeli ili crveno-zlatni orao s krunom, na plavom polju.		'''Moravska''' ([[češki jezik\|češki]] i [[slovački jezik\|slovački]]: ''Morava'', [[mađarski jezik\|mađ.]] ''Morvaország''; [[Poljski jezik\|polj.]] ''Morawy''; [[njemački jezik\|njem.]] ''Mähren'' ) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci [[Morava (Češka)\|Moravi]], koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine. Zajedno s [[Češka (povijesna pokrajina)\|Češkom]] i [[Češka Šleska\|Češkom Šleskom]] čini [[Češka\|Češku Republiku]]. Grb ove pokrajine nalazi se u današnjem grbu Češke Republike, a čini ga šahirani crveno-bijeli ili crveno-zlatni orao s krunom, na plavom polju.
	[[~~File~~:Moravská orlice.jpg\|thumb\|Zastava Moravska<ref>{{Citiranje novina		[[Datoteka:Moravská orlice.jpg\|thumb\|Zastava Moravska<ref>{{Citiranje novina
	\| first = Zbyšek		\| first = Zbyšek
	\| last = Svoboda		\| last = Svoboda

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

2021-12-06T04:04:34Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

←Starija inačica		Inačica od 6. prosinac 2021. u 04:04
Redak 11:		Redak 11:
	}}		}}
	'''Moravska''' ([[češki jezik\|češki]] i [[slovački jezik\|slovački]]: ''Morava'', [[mađarski jezik\|mađ.]] ''Morvaország''; [[Poljski jezik\|polj.]] ''Morawy''; [[njemački jezik\|njem.]] ''Mähren'' ) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci [[Morava (Češka)\|Moravi]], koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine. Zajedno s [[Češka (povijesna pokrajina)\|Češkom]] i [[Češka Šleska\|Češkom Šleskom]] čini [[Češka\|Češku Republiku]]. Grb ove pokrajine nalazi se u današnjem grbu Češke Republike, a čini ga šahirani crveno-bijeli ili crveno-zlatni orao s krunom, na plavom polju.		'''Moravska''' ([[češki jezik\|češki]] i [[slovački jezik\|slovački]]: ''Morava'', [[mađarski jezik\|mađ.]] ''Morvaország''; [[Poljski jezik\|polj.]] ''Morawy''; [[njemački jezik\|njem.]] ''Mähren'' ) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci [[Morava (Češka)\|Moravi]], koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine. Zajedno s [[Češka (povijesna pokrajina)\|Češkom]] i [[Češka Šleska\|Češkom Šleskom]] čini [[Češka\|Češku Republiku]]. Grb ove pokrajine nalazi se u današnjem grbu Češke Republike, a čini ga šahirani crveno-bijeli ili crveno-zlatni orao s krunom, na plavom polju.
	[[File:Moravská orlice.jpg\|thumb\|Zastava Moravska<ref>{{~~cite news~~		[[File:Moravská orlice.jpg\|thumb\|Zastava Moravska<ref>{{Citiranje novina
	\| first = Zbyšek		\| first = Zbyšek
	\| last = Svoboda		\| last = Svoboda
Redak 31:		Redak 31:
	\| accessdate =		\| accessdate =
	\| id =		\| id =
	}}</ref><ref>{{~~cite news~~		}}</ref><ref>{{Citiranje novina
	\| first = František		\| first = František
	\| last = Pícha		\| last = Pícha

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-08T04:27:14Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Češka pokrajina
|ime=Moravska
|izvorno ime=Morava
|ime_genitiv=Moravske
|zastava=Banner of arms of Moravia.svg
|grb=Moravia.svg
|karta=CZ-cleneni-Morava-wl.png
|glavni_grad=[[Olomouc]], potom [[Brno]] (od [[1641.]])
|broj stanovnika=oko 3 milijuna
|površina=22.349 km<sup>2</sup>
}}
'''Moravska''' ([[češki jezik|češki]] i [[slovački jezik|slovački]]: ''Morava'', [[mađarski jezik|mađ.]] ''Morvaország''; [[Poljski jezik|polj.]] ''Morawy''; [[njemački jezik|njem.]] ''Mähren'' ) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci [[Morava (Češka)|Moravi]], koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine. Zajedno s [[Češka (povijesna pokrajina)|Češkom]] i [[Češka Šleska|Češkom Šleskom]] čini [[Češka|Češku Republiku]]. Grb ove pokrajine nalazi se u današnjem grbu Češke Republike, a čini ga šahirani crveno-bijeli ili crveno-zlatni orao s krunom, na plavom polju.
[[File:Moravská orlice.jpg|thumb|Zastava Moravska<ref>{{cite news
| first = Zbyšek
| last = Svoboda
| first2 = Pavel
| last2 = Fojtík
| first3 = Petr
| last3 = Exner
| first4 = Jaroslav
| last4 = Martykán
| authorlink =
| coauthors =
| title = Odborné vexilologické stanovisko k moravské vlajce
| booktitle = Vexilologie. Zpravodaj České vexilologické společnosti, o.s. č. 169
| pages = 3319, 3320
| publisher = Česká vexilologická společnost
| date = 2013
| location = Brno
| url = http://www.moravska-vlajka.eu/dokumenty/vexilologie-169.pdf
| accessdate =
| id =
}}</ref><ref>{{cite news
| first = František
| last = Pícha
| authorlink =
| coauthors =
| title = Znaky a prapory v kronice Ottokara Štýrského
| booktitle = Vexilologie. Zpravodaj České vexilologické společnosti, o.s. č. 169
| pages = 3320-3324
| publisher = Česká vexilologická společnost
| date = 2013
| location = Brno
| url = http://www.moravska-vlajka.eu/dokumenty/vexilologie-169.pdf
| accessdate =
| id =
}}</ref>‏]]

==Zemljopis==
Moravska se rasprostire jugoistočnim dijelom Češke Republike, na [[Moravska visočina|Moravskoj visočini]]. Pokriva istočnu trećinu Češke republike, uključujući "[[Češke samoupravne pokrajine|pokrajine]]":
* [[Južna Moravska]]
* [[Zlínski kraj]]
* dio [[Moravsko-šleski kraj|Moravsko-šleskog kraja]]
* dio [[Olomoučki kraj|Olomoučkog kraja]]
* dio [[Pardubički kraj|Pardubičkog kraja]]
* dio [[Vysočina|Vysočine]]
* dio [[Južna Češka|Južne Češke]]

[[Datoteka:Jeskyně Balcarka32.jpg|mini|desno|200px|Spilja Jeskyně Balcarka u moravskom kršu]]
Na sjeveru Moravska graniči s [[Poljska|Poljskom]] i [[Češka Šleska|Češkom Šleskom]], na istoku sa [[Slovačka|Slovačkom]], na jugu s [[Donja Austrija|Donjom Austrijom]] i na zapadu s [[Češka (povijesna pokrajina)|Češkom]]. Sjevernu granicu označuje [[Sudetsko gorje]] koje na istoku prelazi u [[Karpati|Karpate]]. Rijeka [[Dyje]] koja prolazi pograničnim područjem s [[Austrija|Austrijom]] te vijuga kroz obje zemlje.

U središtu zemlje nalaze se sedimentarni bazeni Morave i Dyje na visini od 180 do 250 m. Na zapadu, [[Češko-moravsko visočje]] uzdiže se do 800 m, no najviša je planina na sjeverozapadu - [[Praděd]] u Sudetima na 1490 m. Dalje na jugu nalazi se visočje [[Jeseníky]] (400–600 m) koje se spušta do 310 m u gronjem toku rijeke [[Odra|Odre]], da bi se onda ponovno uzdiglo do 1322 m visoke planine [[Lisá hora]]. Moravsku istočnu granicu čine [[Bijeli Karpati]] koji dostižu maksimalnu visinu od 970 m ([[Velká Javořina]]).

Moravska je poznata i po [[krš]]kom krajoliku i spiljama.

== Povijest ==
===Naseljavanje Slavena i Velika Moravska===
[[Image:Nitra moravia 833.png|Moravska kneževina u doba Mojmira I|thumb|200px]]
[[Datoteka:Great moravia svatopluk.png|mini|desno|200px|Velikomoravska kneževina u doba Svatopluka I.]]
Oko [[60. pr. Kr.]] narod [[Boji|Boja]], vjerojatno [[Kelti|keltskoga]] podrijetla povukao se iz ovoga područja, na kojem su ih zamijenili [[germani|germanski]] [[Kvadi]], a u [[6. stoljeće|6. stoljeću]] [[Slaveni|slavenska]] plemena. Krajem toga stoljeća postoji već Moravsko Kneževstvo koje obuhvaća današnju jugoistočnu Moravsku, [[Záhorie]] u jugozapadnoj [[Slovačka|Slovačkoj]], te dijelove Donje Austrije. [[833.]] godine ovo [[kneževstvo]] postaje [[Velikomoravska Kneževina]], nakon što je pod njezinu vlast došlo i [[Nitrijsko Kneževstvo]] na području današnje Slovačke i dijelovima sjeverne [[Mađarska|Mađarske]]. Prvi knez Velike Moravske bio je [[Mojmir I.]] (vladao [[830.]] – [[846.]]), a najveći je teritorij ova kneževina obuhvaćala oko [[890.]] godine u doba [[Svatopluk I.|Svatopluka I.]], kad je u nju pripadalo i cijelo područje današnje [[Češka|Češke Republike]] i [[Slovačka|Slovačke]], zapadni dio današnje Mađarske, kao i [[Lužica|Lužicu]] u današnjoj [[Njemačka|Njemačkoj]], te [[Šleska|Šlesku]] i područje gornje [[Visla|Visle]] u južnoj [[Poljska|Poljskoj]]. Nakon Svatoplukove smrti ([[895.]]), češki su knezovi postali vazali istočnofranačkog vladara [[Arnulf Karantanski|Arnulfa Karantanskoga]], a Moravska je kao država prestala postojati kad su [[906.]] – [[907.]] na njezino područje prodrli [[Mađari]].

===Pod češkom vlašću===
Nakon pobjede nad Mađarima [[955.]], [[Oton I. Veliki]] daje Moravsku svome savezniku [[Boleslav I. Češki|Boleslavu I. Přemysloviću]], vladaru [[Češka (povijesna pokrajina)|Češke]]. Već [[999.]] godine [[Boleslav I. Hrabri]], vladar [[Poljska|Poljske]] pripaja Moravsku i njome vlada do [[1019.]], kad je Přemyslović [[Břetislav I.]] ponovno preotima. On će nakon očeve smrti postati i vladarem Češke, a [[1054.]] određuje nasljedno pravo po[[primogenitura|primogenituri (prvorodstvu)]] u Češkoj i Moravskoj, premda je svojim mlađim sinovima dao da upravljaju dijelovima Moravske kao [[vazal]]i najstarijega sina.

Kroz cijelo razdoblje Přemyslovića, mlađa braća vladara često su vladala dijelovima ili cijelom Moravskom i to iz [[Olomouc]]a, [[Brno|Brna]] ili [[Znojmo|Znojma]], uz različite stupnjeve samostalnosti u odnosu na vladara Češke. Najviši samostalnost Moravska je dosegla [[1182.]], kad je car [[Fridrik I. Barbarossa]] uzdigao zemlju na razinu [[marka (grofovija)|marke]], te je izravno podložio caru, neovisno o Češkoj. Ipak, već [[1197.]] Moravska je kao vazalna marka pridružena Češkoj, kad se prijestolja odrekao [[Vladislav Henrik]] u korist svoga brata [[Otakar I. Přemysl|Otakara I.]]

Otada Moravska dijeli povijest s Češkom. Dinastija Přemyslovića izumrla je [[1306.]], a [[1310.]] kraljem postaje [[Ivan Luksemburški]]. Pod Luksemburgovcima Češka i Moravska ostaju sve do [[1437.]] kad na prijestolje dolazi [[Albert II. Habsburgovac]].

===Nakon Husitskih ratova===
[[Datoteka:Brno Willenberg 1593.jpg|mini|desno|250px|Brno, prikaz iz [[1593.]]]]
U vrijeme [[Husitski ratovi|Husitskih ratova]] [[Habsburg]]ovci su izgubili vlast nad ovim područjem, a zemlje su privremeno razdvojene. [[Husiti|Husit]] [[Juraj Podjebardski]] postao je kralj Češke [[1458.]], a [[papa]] [[Pavao II.]] [[ekskomunikacija|izopćio]] ga je i zabranio katolicima da mu služe. Tako je [[1469.]] [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|hrvatsko-ugarski]] kralj [[Matija Korvin]] osvojio Moravsku, koja će biti ponovno sjedinjena s Češkom [[1490.]], kad je [[Vladislav II. Jagelović]], koji je već [[1471.]] bio naslijedio Jurja kao čaški kralj, naslijedio i Matiju Korvina kao hrvatsko-ugarski kralj. Nakon pogibije njegova sina [[Ludovik II. Jagelović|Ludovika II.]] u [[Mohačka bitka|Mohačkoj bitci]] [[1526.]], kralj Češke postaje [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I.]], a Moravska će ostati zajedno s Češkom habsburški posjed sve do kraja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].

Do [[1641.]] moravska je prijestolnica bio [[Olomouc]], smješten u središtu pokrajine, no nakon što su ga osvojili [[Šveđani]], glavni grad postaje [[Brno]] koje se uspješno odupire osvajačima. Moravska Marka imala je svoj vlasiti zemaljski sabor čiji su zastupnici birani (nakon [[1905.]]) zasebno u njemačkim i češkim izbornim jedinicama. Od kraja [[18. stoljeće|18. stoljeća]], a osobito u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] jača nastojanje slavenskoga stanovništva Moravske na ostvarenju ideje [[Češko državno pravo|Češkog državnog prava]], kojim bi se oblikovala jedinstvena zemlja od Češke, Moravske i Češke Šleske.

===Dvadeseto stoljeće===
[[Datoteka:Czechoslovakia01.png|mini|desno|300px|Moravsko-Šleska unutar Čehoslovačke, prema stanju iz [[1928.]]]]
Nakon raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]] [[1918.]] godine, Moravska je postala dijelom [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] unutar upravne jedinice Moravsko-Šleske, a u vrijeme njemačke okupacije za [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bila unutar Protektorata Češke i Moravske. Nakon rata, najveći dio [[Nijemci|Nijemaca]] prisiljen je na odlazak u skladu s [[Beneševi dekreti|Beneševim dekretima]]. Raspadom Čehoslovačke Moravska je [[1993.]] postala dijelom [[Češka|Češke Republike]].

== Gospodarstvo ==
Na jugu, oko [[Hodonín]]a i [[Břeclav]]a prostire se [[Bečki bazen]] bogat [[nafta|nafom]] i [[lignit]]om. Oko [[Ostrava|Ostrave]] do [[1995.]] intenzivno se vadio [[ugljen]]. Glavne [[industrija|industrijske]] grane predstavljaju metalna i kemijska industrija te industrija građevnim materijalom i proizvodnja kože. Gospodarska su središta gradovi [[Brno]], [[Olomouc]] i [[Ostrava]]. Uz ostale poljoprivredne grane, osobito je razvojeno [[vinogradarstvo]], a u Moravskoj se nalazi 94% vinograda Češke Republike, pa je ovdje i središte [[vinarstvo|vinarstva]].

== Stanovništvo ==
{{glavni|Moravci}}
[[Datoteka:Moravian Slovak Costumes during Jizda Kralu.jpg|mini|desno|200px|Moravci u narodnoj nošnji za festivala u jugoistočnoj Moravskoj]]
Moravci su danas [[Slaveni|slavenska]] etnička skupina koja govori ili poseban jezik ([[moravski jezik]]), ili samo dijalekt češkoga jezika. Neki od njih smatraju se zasebnim narodom, dok se ostali izjašnjavaju kao [[Česi]]. Prema popisu iz [[1991.]] 1,362.000 stanovnika Češke Republike, ili 13,2% izjasnili su se kao Moravci po nacionalnosti. Prema popisu iz [[2001.]] taj je broj pao na 380.000 ili 3,7% stanovništva.

==Literatura i izvori==
* Rill, Bernd, ''Böhmen und Mähren - Geschichte im Herzen Mitteleuropas'', 2 Bde., [[2006.]], {{ISBN|3-938047-17-8}}
* Róna-Tas, András, ''Hungarians & Europe in the Early Middle Ages: An Introduction to Early Hungarian History'' translated by Nicholas Bodoczky, Central European University Press, Budapest [[1999.]], {{ISBN|963-9116-48-3}}
* Kirschbaum, Stanislav J., ''A History of Slovakia: The Struggle for Survival'' St. Martin's Press, New York [[1996.]], {{ISBN|0-312-16125-5}}

{{izvori}}

== Vidi još ==
*[[Češko državno pravo]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.czech.cz/en/culture/regions-attractivity-and-diversity/moravia/ Moravska - službene stranice]
*[http://oldmaps.geolab.cz/map_region.pl?z_height=2000&lang=cs&z_width=2000&z_newwin=1&map_root=2vm&map_region=mo# Stare vojne karte Moravske]
*[http://dalsimoravak.bloguje.cz/289840_item.php Detaljne karte Moravske]

{{Češke pokrajine}}
{{Austrougarske zemlje}}

[[Kategorija:Češke pokrajine]]
[[Kategorija:Povijest Češke]]
[[Kategorija:Češke povijesne pokrajine]]

Moravska - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Češka pokrajina' u '{{infookvir češka pokrajina'

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica