https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Moral_i_dogmaMoral i dogma - Povijest promjena2026-09-01T09:32:43ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Moral_i_dogma&diff=764354&oldid=prevBot1: Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Knjige o slobodnom zidarstvu)2026-04-30T20:09:33Z<p>Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Knjige o slobodnom zidarstvu)</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div>{{naslov u kurzivu}}<br />
{{Infookvir knjiga <br />
| naziv = Moral i dogma<br />
| slika = [[slika:Moral e Dogma Capa.png|180px]]<br />
| opis_slike = Naslobna stranica izdanja na portugalskom jeziku<br />
| autor = [[Albert Pike]]<br />
| ilustrator = <br />
| dizajn korica = <br />
| država = [[Sjedinjene Američke Države]]<br />
| jezik = [[Engleski jezik|engleski]]<br />
| serijal = <br />
| žanr = <br />
| vrsta_djela = <br />
| izdavač = <br />
| datum_izdanja = [[1871.]]<br />
| vrijeme_i_mjesto_nastanka = <br />
| vrsta_korica = <br />
| broj_stranica = <br />
| teme = [[Škotski obred|Drevni i prihvaćeni škotski obred]]<br />
| isbn = <br />
}}<br />
'''''Moral i dogma Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda''''' ([[engl.]] ''Morals and Dogma of the Ancient and Accepted Scottish Rite of Freemasonry''), poznata jednostavno kao '''''Moral i dogma''''', knjiga je [[Ezoterija|ezoterične]] [[Filozofija|filozofije]] koju je objavilo [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, južna jurisdikcija|Vrhovno vijeće Škotskog obreda Sjedinjenih Američkih Država, južna jurisdikcija]]. Autor knjige je [[Albert Pike]], a prvo izdanje objavljeno je [[1871.]] godine. Djelo je redovito ponovno tiskano sve do [[1969.]] godine, nakon čega je nakladni ciklus privremeno prekinut.<br />
<br />
S vremenom je knjiga prešla u [[javno vlasništvo]], te je, kao i mnogi drugi takvi naslovi, više puta ponovno tiskana od strane različitih izdavača. U kolovozu [[2011.]] godine, Vrhovno vijeće Škotskog obreda, Južna jurisdikcija objavilo je da je izdalo novo, komentirano izdanje pod naslovom: ''Moral i dogma Alberta Pikea: Komentirano izdanje'' (''Albert Pike's Morals and Dogma: Annotated Edition''). Djelo je priredio Arturo de Hoyos, glavni arhivar i povjesničar Južne jurisdikcije. Tekst je u potpunosti ponovno otisnut, uz dodatak oko 4000 znanstvenih bilješki koje pojašnjavaju zahtjevnije odlomke i obrađuju [[Povijest|povijesne]], religijske i filozofske teme.<ref name=":8"/><br />
<br />
== Sadržaj ==<br />
Djelo ''Moral i dogma'' često se opisuje kao "zbirka od trideset i dva [[esej]]a" koji pružaju filozofsko opravdanje za stupnjeve [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]]. Predavanja u knjizi služe kao filozofska podloga za stupnjeve, nudeći pouke iz komparativne religije, povijesti i filozofije.<br />
<br />
Prvo izdanje sadržavalo je 861 stranicu teksta, a američki političar i slobodni zidar Trevanion W. Hugo<ref>{{Citiranje weba|title=Portrait of Trevanion W. Hugo, Mayor 1900-1903, 1920, Duluth, Minnesota|url=https://collection.mndigital.org/catalog/p16022coll6:2082#?xywh=-5648%2C-128%2C21102%2C12836|access-date=2025-05-20|website=mndigital.org|language=en}}</ref> [[1909.]] godine dodao je 218-stranični sažetak i indeks. Svako od trideset i dva poglavlja detaljno obrađuje filozofsku simboliku [[Škotski obred#Naslovi stupnjeva|jednog stupnja Škotskog obreda]]. U izvornoj predgovoru, [[Albert Pike]] je napisao:<ref>{{Citiranje weba|title=Morals and Dogma: Preface|url=https://www.sacred-texts.com/mas/md/md01.htm|access-date=2025-04-23|last=Pike|first=Albert|website=sacred-texts.com|author-link=Albert Pike|year=1871.}}</ref><br />
<br />
<br />
<br />
Iako se u knjizi detaljno raspravlja o detaljima [[Ritual (slobodno zidarstvo)|masonskih rituala]], tekst je napisan tako da ne otkriva [[Tajna (slobodno zidarstvo)|slobodnozidarske tajne]]. Ritualni pokreti i predmeti nazivaju se i tumače, ali se ne opisuju u potpunosti. U svom govoru iz [[1947.]] godine, Pikeov nasljednik, [[veliki zapovjednik]] John Henry Cowles, primijetio je da su pojedine masonske publikacije koristile opsežne izvatke iz knjige, što je pokušao ograničiti dodavanjem sljedeće napomene na naslovnu stranicu: "''Ezoterična knjiga, isključivo za uporabu unutar Škotskog obreda; mora se vratiti u slučaju povlačenja ili smrti primatelja.''"<ref>Transactions of the Supreme Council, 33°, S.J. (1947), str. 38</ref> Iako je ''Moral i dogma'' ezoterično djelo, nije bila tajna knjiga – Pike je u predgovoru jasno istaknuo da svaki [[slobodni zidar]] može posjedovati primjerak, ali se posebno preporučuje slobodnim zidarima Škotskog obreda.<br />
<br />
Knjiga ''Moral i dogma'' sastoji se od 32 poglavlja, od kojih je svako posvećeno [[Škotski obred#Naslovi stupnjeva|jednom stupnju Južne jurisdikcije Škotskog obreda]], s izuzetkom [[Suvereni veliki generalni inspektor|33. stupnja]]. Poglavlja u pravilu obrađuju teme kao što su komparativna religija, filozofija, [[etimologija]], simbolika i [[numerologija]]. Glavne teme koje se provlače kroz djelo su "tajne" ili "velike misterije", njihova simbolika i pripadajući rituali.<br />
<br />
U knjizi se izričito navodi da ništa u tekstu nije namijenjeno otkrivanju tajni slobodnog zidarstva, već da se kroz filozofski i simbolički diskurs na njih tek nagovještava ili baca dodatno svjetlo. Djelo snažno naglašava vjersku i kulturnu [[Tolerancija|toleranciju]], ističući da sve religije imaju isti izvor, u skladu s doktrinom ''Prisca theologia'' (prvotne božanske mudrosti). Zajednički simboli i obrasci u svim religijama detaljno se analiziraju, počevši od orfijskog jaja (kozmičkog jajeta), pa sve do egipatskih, [[Feničani|feničkih]], budističkih, hinduističkih i abrahamskih tekstova.<br />
<br />
Od početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]] pa sve do sredine [[1970-ih]], primjerak knjige ''Moral i dogma'' redovito se darivao novim članovima Južne jurisdikcije Škotskog obreda. Godine [[1974.]] zamijenjena je djelom ''Clausenovi komentari na Morale i dogmu'' (''Clausen's Commentaries on Morals and Dogma'') koje je iste godine napisao tadašnji [[veliki zapovjednik]] Henry C. Clausen.<ref>{{Citiranje knjige|title=Clausen's Commentaries on Morals and Dogma|last=Clausen|first=Henry C.|publisher=Supreme Council, 33°, Ancient and Accepted Scottish Rite of Freemasonry, Southern Jurisdiction, U.S.A.|year=1974.|location=|url=https://www.google.hr/books/edition/_/4gGqGQAACAAJ?hl=hr|language=en|asin= B00005VM6P}}</ref> Ova je knjiga [[1988.]] godine zamijenjena novim djelom ''Most prema svjetlu: revidirani standardni Pikeov ritual'' (''A Bridge to Light: The Revised Standard Pike Ritual''), autora Rexa Hutchensa.<ref>{{Citiranje knjige|title=A Bridge to Light|last=Hutchens|first=Rex R.|publisher=The Supreme Council, Ancient and Accepted Scottish Rite of Freemasonry Southern Jurisdiction|year=1988.|location=Washington|url=|language=en|asin=B000OKR7MA}}</ref> Nakon prihvaćanja ''Revidiranog standardnog Pikeova rituala'', Hutchensovo je djelo revidirano [[2010.]] godine od strane Artura de Hoyosa, glavnog arhivara i povjesničara Južne jurisdikcije. Danas se novim članovima Južne jurisdikcije prilikom pristupanja uručuju dva djela autora de Hoyosa, uključujući ''Moral i dogma: Komentirano izdanje'',<ref name=":8">{{Citiranje knjige|title=Albert Pike's Morals and Dogma: Annotated Edition|last=de Hoyos|first=Arturo|publisher=Supreme Council 33 SJ USA|year=2011.|isbn=978-0970874986|location=Washington|url=|language=en|asin=B076BBHVP3}}</ref> koje uključuje suvremene komentare i objašnjenja izvornog Pikeova teksta.<br />
<br />
Tijekom Pikeova života, [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda SAD, sjeverna jurisdikcija]] temeljila je mnoge svoje rituale na njegovim tekstovima, iako su ih kasnije više puta revidirali. Međutim, nikada nisu darivali primjerke knjige ''Moral i dogma'' svojim novim članovima, kao ni kasnije komentare koji su iz nje proizašli.<br />
<br />
== Utjecaji i optužbe za plagijat ==<br />
Jedan od važnijih intelektualnih utjecaja Alberta Pikea bio je francuski autor [[Eliphas Levi]], pseudonim Alphonsea Louisa Constanta, poznatog pisca o [[Okultizam|okultnim temama]] koji je u Pikeovo vrijeme smatran autoritetom za poganske [[misterij]]e i [[gnosticizam]]. Ipak, njegova stručnost je naknadno dovedena u pitanje. Primjerice, okultni istraživač [[Arthur Edward Waite]], nakon proučavanja Levieva rada o [[Kabala|Kabali]], napisao je: "''Ne mislim da je Levi ikada iznio ijednu povijesnu tvrdnju kojoj bi se moglo s povjerenjem vjerovati.''"<ref>{{Citiranje knjige|title=The Doctrine and Literature of the Kabalah|last=Waite|first=Arthur Edward|publisher=Theosophical Pub. Society|year=1902.|isbn=9781435751910|location=London|pages=399-400|url=https://www.google.hr/books/edition/The_Doctrine_and_Literature_of_the_Kabal/0RF0AgAAQBAJ?hl=hr|language=en}}</ref><br />
<br />
U svojoj knjizi ''[[Transcendentalna magija|Dogma i ritual visoke magije]]'' (1855.), Levi je tvrdio da [[slobodno zidarstvo]] potječe iz drevnih poganskih rituala, a Pike je mnoge od tih tvrdnji prihvatio bez zadrške. Prema riječima američkog autora Christophera L. Hodappa, "čitavi odlomci Levieva djela pretvoreni su u Pikeove tekstove."<ref>{{Citiranje knjige|title=Freemasons For Dummies|last=Hodapp|first=Christopher|publisher=Wiley|year=2011.|isbn=9781118054642|url=https://www.google.hr/books/edition/Freemasons_For_Dummies/O7m29W5zShQC?hl=hr&gbpv=0|pages=214–215|language=en}}</ref><br />
<br />
Francuski filozof René Guénon također je istaknuo da je "značajan dio knjige ''Moral i dogma'' očigledno [[Plagijat|plagiran]] iz knjige ''Dogma i ritual visoke magije'' francuskog okultista Eliphasa Levia."<ref>{{Citiranje knjige|title=Theosophy: History of a Pseudo-religion|last=Guénon|first=René|publisher=Sophia Perennis|year=2001.|isbn=9780900588792|pages=20|url=https://www.google.hr/books/edition/Theosophy/YTYQSQI-O9gC?hl=hr|language=en|orig-year=1928.}}</ref> Autori Craig Heimbichner i Adam Parfrey navode da Pike "nije pokazivao naročitu potrebu za pravilnim navođenjem preuzetih dijelova" te da je u knjizi ''Moral i dogma'' "plagirao iz djela francuskog okultista Eliphasa Levia."<ref>{{Citiranje knjige|title=Ritual America - Secret Brotherhoods and Their Influence on American Society: A Visual Guide|last=Heimbichner|first=Craig|publisher=Feral House|year=2012.|isbn=9781936239153|pages=72|url=https://www.google.hr/books/edition/Ritual_America/sVRjCwAAQBAJ?hl=hr|last2=Parfrey|first2=Adam|language=en}}</ref><br />
<br />
Iako je opsežno preuzimao sadržaj od Levia, Pike je još više tekstova izvukao iz djela drugih autora, među kojima su: američki unitarijski svećenici Orville Dewey i Theodore Parker, engleski svećenik i slobodni zidar George Oliver, francuski učenjak Charles François Dupuis i francuski povjesničar Jacques Matter. U ''Moralu i dogmi: Komentirano izdanje'' iz 2011. autora Artura de Hoyosa, izvori se navode paragraf po paragraf, a ukupno se spominje više od stotinu autora iz kojih je Pike crpio sadržaj.<ref name=":8"/><br />
<br />
== Hrvatsko izdanje ==<br />
Do [[2025.]] godine u Hrvatskoj nije objavljeno službeno izdanje prijevoda ove knjige. U knjižnicama i antikvarijatima dostupna je samo inačica na [[Srpski jezik|srpskom jeziku]],<ref>{{Citiranje weba|title=Pike Albert, Moral i dogma|url=https://www.knjizara-dominovic.hr/moral-i-dogma-proizvod-34757/|access-date=2025-05-20|website=knjizara-dominovic.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Pike Albert: Moral i dogma|url=https://www.antikvarijat-biblos.hr/knjige/alternativa/moral-i-dogma-4JmVAinKI|access-date=2025-05-20|website=antikvarijat-biblos.hr}}</ref> koja predstavlja jedini poznati prijevod na prostoru [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]].<br />
<br />
== Vidi još ==<br />
* [[Teorije masonske urote u Francuskoj revoluciji]]<br />
<br />
== Izvori ==<br />
<br />
<br />
{{Škotski obred}}<br />
[[Kategorija:Knjige o slobodnom zidarstvu]]<br />
[[Kategorija:Drevni i prihvaćeni škotski obred]]</div>Bot1