WikiSysop: bnz

2022-03-19T09:29:33Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2022. u 09:29
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Monte Carlo simulacija'''-->'''~~Monte-Carlo metode''' su stohastičke (determinističke) simulacijske [[Monte Carlo metoda\|metode]], algoritmi koji uglavnom s pomoću kvazislučajnih brojeva i velikog broja izračuna i ponavljanja predviđaju ponašanje složenih sustava u matematici, fizici, ekonomiji.		Monte-Carlo metode''' su stohastičke (determinističke) simulacijske [[Monte Carlo metoda\|metode]], algoritmi koji uglavnom s pomoću kvazislučajnih brojeva i velikog broja izračuna i ponavljanja predviđaju ponašanje složenih sustava u matematici, fizici, ekonomiji.

	Izvorno su osmišljene u Los Alamos državnom laboratoriju [[SAD\|Sjedinjenih Američkih Država]] nedugo nakon [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]]. Prvo je [[elektronika\|elektroničko]] [[računalo]] u SAD-u upravo bilo dovršeno, i znanstvenici u Los Alamosu su razmatrali kako da ga najbolje iskoriste za razvoj [[nuklearno oružje#Termonuklearna bomba\|termonuklearnog oružja]] (hidrogenske bombe). Kasne 1946. [[Stanislav Ulam]] je predložio korištenje slučajnog uzorkovanja za simuliranje putanja [[neutron]]a, a [[John von Neumann]] je razvio detaljan prijedlog rane 1947. Ovo je dovelo do simulacija manjih razmjera koje su ipak bile neophodno važne za uspješno dovršenje projekta. Metropolis i Ulam su 1949. objavili rad u kojem su iznijeli svoje ideje, čime je načeta iskra koja je potpalila velika istraživanja tijekom [[1950-ih]] godina. Naziv "Monte-Carlo metoda" svoje ime vuče od grada u državici [[Monako]], slavnom po svojim kockarnicama (što je prihvaćeno na prijedlog Nicka Metropolisa, jednog od pionira Monte-Carlo metode).		Izvorno su osmišljene u Los Alamos državnom laboratoriju [[SAD\|Sjedinjenih Američkih Država]] nedugo nakon [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]]. Prvo je [[elektronika\|elektroničko]] [[računalo]] u SAD-u upravo bilo dovršeno, i znanstvenici u Los Alamosu su razmatrali kako da ga najbolje iskoriste za razvoj [[nuklearno oružje#Termonuklearna bomba\|termonuklearnog oružja]] (hidrogenske bombe). Kasne 1946. [[Stanislav Ulam]] je predložio korištenje slučajnog uzorkovanja za simuliranje putanja [[neutron]]a, a [[John von Neumann]] je razvio detaljan prijedlog rane 1947. Ovo je dovelo do simulacija manjih razmjera koje su ipak bile neophodno važne za uspješno dovršenje projekta. Metropolis i Ulam su 1949. objavili rad u kojem su iznijeli svoje ideje, čime je načeta iskra koja je potpalila velika istraživanja tijekom [[1950-ih]] godina. Naziv "Monte-Carlo metoda" svoje ime vuče od grada u državici [[Monako]], slavnom po svojim kockarnicama (što je prihvaćeno na prijedlog Nicka Metropolisa, jednog od pionira Monte-Carlo metode).

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T10:21:14Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Monte-Carlo metode''' su stohastičke (determinističke) simulacijske [[Monte Carlo metoda|metode]], algoritmi koji uglavnom s pomoću kvazislučajnih brojeva i velikog broja izračuna i ponavljanja predviđaju ponašanje složenih sustava u matematici, fizici, ekonomiji.

Izvorno su osmišljene u Los Alamos državnom laboratoriju [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] nedugo nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Prvo je [[elektronika|elektroničko]] [[računalo]] u SAD-u upravo bilo dovršeno, i znanstvenici u Los Alamosu su razmatrali kako da ga najbolje iskoriste za razvoj [[nuklearno oružje#Termonuklearna bomba|termonuklearnog oružja]] (hidrogenske bombe). Kasne 1946. [[Stanislav Ulam]] je predložio korištenje slučajnog uzorkovanja za simuliranje putanja [[neutron]]a, a [[John von Neumann]] je razvio detaljan prijedlog rane 1947. Ovo je dovelo do simulacija manjih razmjera koje su ipak bile neophodno važne za uspješno dovršenje projekta. Metropolis i Ulam su 1949. objavili rad u kojem su iznijeli svoje ideje, čime je načeta iskra koja je potpalila velika istraživanja tijekom [[1950-ih]] godina. Naziv "Monte-Carlo metoda" svoje ime vuče od grada u državici [[Monako]], slavnom po svojim kockarnicama (što je prihvaćeno na prijedlog Nicka Metropolisa, jednog od pionira Monte-Carlo metode).

U ekonomiji se rabe ze proračunavanje poslovnog rizika, promjena vrijednosti investicija, pri strateškom planiranju i slično. U kvantoj fizici za procjenu valnih funkcija, a time i brojnih fizikalnih svojstava kao što su energija, tlak, suprafluidnost, napetost površine, itd... U fizici se kosrite razni algoritmi koji koriste Monte Carlo simulacije kao što je difuzijski Monte Carlo (DMC), varijacijski Monte Carlo (VMC), Integral po putanjama Monte Carlo (PIMC)... U fizici elementarnih čestica se koristi za gotovo savršeno predviđanje raspadanja elementarnih čestica nakon sudara.

[[Kategorija:Matematika]]

Monte Carlo simulacija - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica