Molekularna evolucija - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T09:04:21Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 09:04
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Molekularna evolucija'''-->~~{{evolucijska biologija}}		{{evolucijska biologija}}

	'''Molekularna evolucija''', promjena u sekvencijskoj kompoziciji staničnih molekula poput [[DNA]], [[RNA]] i [[protein]]a tijekom dugih razdoblja. Molekularna evolucija nastoji objasniti biološku promjenu na [[molekularna biologija\|molekularnoj]] i [[stania\|staničnoj]] razini rabeći principe [[evolucijska biologija\|evolucijske biologije]] i [[populacijska genetika\|populacijske genetike]]. Glavne teme u molekularnoj evoluciji zabrinute se o stopama i utjecajima promjene pojedinačnog nukleotida, neutralnoj evoluciji nasuprot [[prirodna selekcija\|prirodnoj selekciji]], porijeklu novih gena, genskoj naravi kompleksnih crta, genskoj osnovi [[specijacija\|specijacije]], evoluciji razvoja i načinima na koje evolucijske sile utječu na genomske i fenotipske promjene. Molekularna evolucija je fundamentalna grana moderne biologije.		'''Molekularna evolucija''', promjena u sekvencijskoj kompoziciji staničnih molekula poput [[DNA]], [[RNA]] i [[protein]]a tijekom dugih razdoblja. Molekularna evolucija nastoji objasniti biološku promjenu na [[molekularna biologija\|molekularnoj]] i [[stania\|staničnoj]] razini rabeći principe [[evolucijska biologija\|evolucijske biologije]] i [[populacijska genetika\|populacijske genetike]]. Glavne teme u molekularnoj evoluciji zabrinute se o stopama i utjecajima promjene pojedinačnog nukleotida, neutralnoj evoluciji nasuprot [[prirodna selekcija\|prirodnoj selekciji]], porijeklu novih gena, genskoj naravi kompleksnih crta, genskoj osnovi [[specijacija\|specijacije]], evoluciji razvoja i načinima na koje evolucijske sile utječu na genomske i fenotipske promjene. Molekularna evolucija je fundamentalna grana moderne biologije.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T07:38:50Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 07:38
Redak 3:		Redak 3:
	'''Molekularna evolucija''', promjena u sekvencijskoj kompoziciji staničnih molekula poput [[DNA]], [[RNA]] i [[protein]]a tijekom dugih razdoblja. Molekularna evolucija nastoji objasniti biološku promjenu na [[molekularna biologija\|molekularnoj]] i [[stania\|staničnoj]] razini rabeći principe [[evolucijska biologija\|evolucijske biologije]] i [[populacijska genetika\|populacijske genetike]]. Glavne teme u molekularnoj evoluciji zabrinute se o stopama i utjecajima promjene pojedinačnog nukleotida, neutralnoj evoluciji nasuprot [[prirodna selekcija\|prirodnoj selekciji]], porijeklu novih gena, genskoj naravi kompleksnih crta, genskoj osnovi [[specijacija\|specijacije]], evoluciji razvoja i načinima na koje evolucijske sile utječu na genomske i fenotipske promjene. Molekularna evolucija je fundamentalna grana moderne biologije.		'''Molekularna evolucija''', promjena u sekvencijskoj kompoziciji staničnih molekula poput [[DNA]], [[RNA]] i [[protein]]a tijekom dugih razdoblja. Molekularna evolucija nastoji objasniti biološku promjenu na [[molekularna biologija\|molekularnoj]] i [[stania\|staničnoj]] razini rabeći principe [[evolucijska biologija\|evolucijske biologije]] i [[populacijska genetika\|populacijske genetike]]. Glavne teme u molekularnoj evoluciji zabrinute se o stopama i utjecajima promjene pojedinačnog nukleotida, neutralnoj evoluciji nasuprot [[prirodna selekcija\|prirodnoj selekciji]], porijeklu novih gena, genskoj naravi kompleksnih crta, genskoj osnovi [[specijacija\|specijacije]], evoluciji razvoja i načinima na koje evolucijske sile utječu na genomske i fenotipske promjene. Molekularna evolucija je fundamentalna grana moderne biologije.

	Predmet istraživanja moleularne evolucije je i nastanak je prvih živih bića iz predbioloških molekula i njihova daljnja evolucija, a koristi se strukturnom srodnošću [[makromolekula]] u danas živućim vrstama<ref name=Graur00>{{~~cite book~~ \|author=Graur, D. and Li, W.-H. \|year=2000. \|title= Fundamentals of molecular evolution \|publisher=Sinauer \|isbn=0-87893-266-6}}</ref>. Budući da je sveukupna informacija o ustrojstvu živih bića zapisana u [[genom]]u, biološka evolucija sadržana je u potpunosti u evoluciji genoma gdje se varijabilnost populacije zasniva na slučajnoj varijabilnosti genoma (mutacija). Prirodna se pak selekcija zbiva samo na razini produkata gena pa [[Filogeneza\|filogenetsku]] srodnost pokazuju zato sveukupni [[genom]]i, geni unutar tih genoma te produkti gena – [[bjelančevine]]. Upravo analiza redoslijeda [[nukleotid]]a u [[DNK]] pruža potpunu informaciju o sličnostima i razlikama među genima. Premda se sve [[mutacija\|mutacije]] zbivaju jednakom učestalošću, geni i njihovi produkti ne evoluiraju jednako brzo, jer preživljavaju samo prihvatljive promjene. Jedinično evolucijsko vrijeme je vrijeme potrebno da se promijeni 1% [[aminokiselina]] u nekoj bjelančevini; kod [[eukarioti\|eukariota]] ono može biti od milijun do čak 600 milijuna godina. Tako se histoni [[grašak\|graška]] H4 i [[krava\|krave]] (vrste koje su se odvojile prije više od milijardu godina) razlikuju samo u dvije aminokiseline. S druge strane, strukture [[citokrom]]a c i brojnih drugih gena ili produkata gena omogućuju da se prvi put u povijesti konstruiraju [[filogenetsko stablo\|filogenetska]] stabla na osnovi kvantitativnih podataka a ne slobodne procjene.		Predmet istraživanja moleularne evolucije je i nastanak je prvih živih bića iz predbioloških molekula i njihova daljnja evolucija, a koristi se strukturnom srodnošću [[makromolekula]] u danas živućim vrstama<ref name=Graur00>{{Citiranje knjige \|author=Graur, D. and Li, W.-H. \|year=2000. \|title= Fundamentals of molecular evolution \|publisher=Sinauer \|isbn=0-87893-266-6}}</ref>. Budući da je sveukupna informacija o ustrojstvu živih bića zapisana u [[genom]]u, biološka evolucija sadržana je u potpunosti u evoluciji genoma gdje se varijabilnost populacije zasniva na slučajnoj varijabilnosti genoma (mutacija). Prirodna se pak selekcija zbiva samo na razini produkata gena pa [[Filogeneza\|filogenetsku]] srodnost pokazuju zato sveukupni [[genom]]i, geni unutar tih genoma te produkti gena – [[bjelančevine]]. Upravo analiza redoslijeda [[nukleotid]]a u [[DNK]] pruža potpunu informaciju o sličnostima i razlikama među genima. Premda se sve [[mutacija\|mutacije]] zbivaju jednakom učestalošću, geni i njihovi produkti ne evoluiraju jednako brzo, jer preživljavaju samo prihvatljive promjene. Jedinično evolucijsko vrijeme je vrijeme potrebno da se promijeni 1% [[aminokiselina]] u nekoj bjelančevini; kod [[eukarioti\|eukariota]] ono može biti od milijun do čak 600 milijuna godina. Tako se histoni [[grašak\|graška]] H4 i [[krava\|krave]] (vrste koje su se odvojile prije više od milijardu godina) razlikuju samo u dvije aminokiseline. S druge strane, strukture [[citokrom]]a c i brojnih drugih gena ili produkata gena omogućuju da se prvi put u povijesti konstruiraju [[filogenetsko stablo\|filogenetska]] stabla na osnovi kvantitativnih podataka a ne slobodne procjene.

	Evolucija genoma svakako uključuje porast količine [[genska informacija\|genetičke informacije]]. [[Genom]]i najjednostavnijih danas živućih samostalnih organizama sadrže oko milijun parova [[nukleotid]]a, a genomi sisavaca oko tri milijarde. Današnji genomi jasno pokazuju put evolucije gena: prvo je pri repliciranju nastala identična kopija nekoga gena, a zatim su se nizom mutacija dvije kopije razilazile u svojim strukturama ([[divergentna evolucija]])<ref>Yoshikuni, Y.; Ferrin, T. E.; Keasling, J. D. (2006.). "Designed divergent evolution of enzyme function". Nature 440 (7087): str. 1078–1082.</ref>. U nekim slučajevima iz strukturno različitih pragena nastali su geni za bjelančevine srodnih funkcija ([[konvergentna evolucija]])<ref>Zhang, J. and Kumar, S. 1997. Detection of convergent and parallel evolution at the amino acid sequence level. Mol. Biol. Evol. 14, str. 527.-536.</ref>.		Evolucija genoma svakako uključuje porast količine [[genska informacija\|genetičke informacije]]. [[Genom]]i najjednostavnijih danas živućih samostalnih organizama sadrže oko milijun parova [[nukleotid]]a, a genomi sisavaca oko tri milijarde. Današnji genomi jasno pokazuju put evolucije gena: prvo je pri repliciranju nastala identična kopija nekoga gena, a zatim su se nizom mutacija dvije kopije razilazile u svojim strukturama ([[divergentna evolucija]])<ref>Yoshikuni, Y.; Ferrin, T. E.; Keasling, J. D. (2006.). "Designed divergent evolution of enzyme function". Nature 440 (7087): str. 1078–1082.</ref>. U nekim slučajevima iz strukturno različitih pragena nastali su geni za bjelančevine srodnih funkcija ([[konvergentna evolucija]])<ref>Zhang, J. and Kumar, S. 1997. Detection of convergent and parallel evolution at the amino acid sequence level. Mol. Biol. Evol. 14, str. 527.-536.</ref>.
Redak 45:		Redak 45:
	== Preporučena literatura ==		== Preporučena literatura ==

	* {{~~cite book~~ \|author=[[Wen-Hsiung Li\|Li, W.-H.]] \|year=2006 \|title= Molecular Evolution \|publisher=Sinauer\|isbn=0-87893-480-4}}		* {{Citiranje knjige \|author=[[Wen-Hsiung Li\|Li, W.-H.]] \|year=2006 \|title= Molecular Evolution \|publisher=Sinauer\|isbn=0-87893-480-4}}
	* {{~~cite book~~ \|author=[[Michael Lynch (geneticist)\|Lynch, M.]]\|year=2007\|title= The Origins of Genome Architecture \|publisher=Sinauer\|isbn=0-87893-484-7}}		* {{Citiranje knjige \|author=[[Michael Lynch (geneticist)\|Lynch, M.]]\|year=2007\|title= The Origins of Genome Architecture \|publisher=Sinauer\|isbn=0-87893-484-7}}
	* A. Meyer (Editor), Y. van de Peer, "Genome Evolution: Gene and Genome Duplications and the Origin of Novel Gene Functions", 2003, {{ISBN\|978-1-4020-1021-7}}		* A. Meyer (Editor), Y. van de Peer, "Genome Evolution: Gene and Genome Duplications and the Origin of Novel Gene Functions", 2003, {{ISBN\|978-1-4020-1021-7}}
	* T. Ryan Gregory, "The Evolution of the Genome", 2004, YSBN 978-0123014634		* T. Ryan Gregory, "The Evolution of the Genome", 2004, YSBN 978-0123014634

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-10T23:19:34Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{evolucijska biologija}}

'''Molekularna evolucija''', promjena u sekvencijskoj kompoziciji staničnih molekula poput [[DNA]], [[RNA]] i [[protein]]a tijekom dugih razdoblja. Molekularna evolucija nastoji objasniti biološku promjenu na [[molekularna biologija|molekularnoj]] i [[stania|staničnoj]] razini rabeći principe [[evolucijska biologija|evolucijske biologije]] i [[populacijska genetika|populacijske genetike]]. Glavne teme u molekularnoj evoluciji zabrinute se o stopama i utjecajima promjene pojedinačnog nukleotida, neutralnoj evoluciji nasuprot [[prirodna selekcija|prirodnoj selekciji]], porijeklu novih gena, genskoj naravi kompleksnih crta, genskoj osnovi [[specijacija|specijacije]], evoluciji razvoja i načinima na koje evolucijske sile utječu na genomske i fenotipske promjene. Molekularna evolucija je fundamentalna grana moderne biologije.

Predmet istraživanja moleularne evolucije je i nastanak je prvih živih bića iz predbioloških molekula i njihova daljnja evolucija, a koristi se strukturnom srodnošću [[makromolekula]] u danas živućim vrstama<ref name=Graur00>{{cite book |author=Graur, D. and Li, W.-H. |year=2000. |title= Fundamentals of molecular evolution |publisher=Sinauer |isbn=0-87893-266-6}}</ref>. Budući da je sveukupna informacija o ustrojstvu živih bića zapisana u [[genom]]u, biološka evolucija sadržana je u potpunosti u evoluciji genoma gdje se varijabilnost populacije zasniva na slučajnoj varijabilnosti genoma (mutacija). Prirodna se pak selekcija zbiva samo na razini produkata gena pa [[Filogeneza|filogenetsku]] srodnost pokazuju zato sveukupni [[genom]]i, geni unutar tih genoma te produkti gena – [[bjelančevine]]. Upravo analiza redoslijeda [[nukleotid]]a u [[DNK]] pruža potpunu informaciju o sličnostima i razlikama među genima. Premda se sve [[mutacija|mutacije]] zbivaju jednakom učestalošću, geni i njihovi produkti ne evoluiraju jednako brzo, jer preživljavaju samo prihvatljive promjene. Jedinično evolucijsko vrijeme je vrijeme potrebno da se promijeni 1% [[aminokiselina]] u nekoj bjelančevini; kod [[eukarioti|eukariota]] ono može biti od milijun do čak 600 milijuna godina. Tako se histoni [[grašak|graška]] H4 i [[krava|krave]] (vrste koje su se odvojile prije više od milijardu godina) razlikuju samo u dvije aminokiseline. S druge strane, strukture [[citokrom]]a c i brojnih drugih gena ili produkata gena omogućuju da se prvi put u povijesti konstruiraju [[filogenetsko stablo|filogenetska]] stabla na osnovi kvantitativnih podataka a ne slobodne procjene.

Evolucija genoma svakako uključuje porast količine [[genska informacija|genetičke informacije]]. [[Genom]]i najjednostavnijih danas živućih samostalnih organizama sadrže oko milijun parova [[nukleotid]]a, a genomi sisavaca oko tri milijarde. Današnji genomi jasno pokazuju put evolucije gena: prvo je pri repliciranju nastala identična kopija nekoga gena, a zatim su se nizom mutacija dvije kopije razilazile u svojim strukturama ([[divergentna evolucija]])<ref>Yoshikuni, Y.; Ferrin, T. E.; Keasling, J. D. (2006.). "Designed divergent evolution of enzyme function". Nature 440 (7087): str. 1078–1082.</ref>. U nekim slučajevima iz strukturno različitih pragena nastali su geni za bjelančevine srodnih funkcija ([[konvergentna evolucija]])<ref>Zhang, J. and Kumar, S. 1997. Detection of convergent and parallel evolution at the amino acid sequence level. Mol. Biol. Evol. 14, str. 527.-536.</ref>.

Analiza genoma omogućuje klasifikaciju živoga svijeta u tri velike [[Domena (taksonomija)|domene]]: [[Archaea]], [[Bacteria]] i [[Eucarya]]. Ona se međusobno razlikuju u sustavu za prevođenje genetičke informacije s nukleinskih kiselina na bjelančevine, što očigledno pokazuje na njihovo razdvajanje u najranijoj fazi evolucije.

== Sile u molekularnoj evoluciji ==

Sadržaj i struktura genoma produkt je molekularnih i populacijskih genetičkih sila koje djeluju na genom. Inovativne genske varijante nastat će [[mutacija|mutacijom]] i širit će se i održavati u populacijama zbog [[genski drift|genskog drifta]] ili [[prirodna selekcija|prirodne selekcije]].

== Više informacija ==

{{col-begin}}
{{col-3}}
* [[povijest molekularne evolucije]]
* [[abiogeneza]]
* [[evolucija]]
* [[genski drift]]
* [[eksperiment dugoročne evolucije E. coli|eksperiment dugoročne evolucije ''E. coli'']]
* [[evolucijska fiziologija]]
{{col-3}}
* [[genomska organizacija]]
* [[heterotahija]]
* [[vodoravni transfer gena]]
* [[evolucija čovjeka]]
* [[evolucija dijetetnih antioksidansa]]
* [[molekularna ura]]
{{col-3}}
* [[komparativna filogenija]]
* [[neutralna teorija molekularne evolucije]]
* [[nukleotidna raznolikost]]
* [[parsimonija]]
* [[populacijska genetika]]
* [[selekcija]]
{{col-end}}

== Izvori ==

{{izvori}}

== Preporučena literatura ==

* {{cite book |author=[[Wen-Hsiung Li|Li, W.-H.]] |year=2006 |title= Molecular Evolution |publisher=Sinauer|isbn=0-87893-480-4}}
* {{cite book |author=[[Michael Lynch (geneticist)|Lynch, M.]]|year=2007|title= The Origins of Genome Architecture |publisher=Sinauer|isbn=0-87893-484-7}}
* A. Meyer (Editor), Y. van de Peer, "Genome Evolution: Gene and Genome Duplications and the Origin of Novel Gene Functions", 2003, {{ISBN|978-1-4020-1021-7}}
* T. Ryan Gregory, "The Evolution of the Genome", 2004, YSBN 978-0123014634

{{evolucija}}

[[Kategorija:Evolucija]]