Mol (glazba) - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{deu oznaka}}' u '{{nje oznaka}}'

2025-05-29T00:00:29Z

Zamjena teksta - '{{deu oznaka}}' u '{{nje oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2025. u 00:00
Redak 34:		Redak 34:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	*[http://www.musictheory.net/lessons/22 musictheory.net – The Minor Scale] {{engl}}		*[http://www.musictheory.net/lessons/22 musictheory.net – The Minor Scale] {{engl}}
	*[http://www.musiklehre.at/ Allgemeine Musiklehre: Tonleitern / Skalen] {{~~deu~~ oznaka}}		*[http://www.musiklehre.at/ Allgemeine Musiklehre: Tonleitern / Skalen] {{nje oznaka}}
	*[http://www.lehrklaenge.de/PHP/Tonarten/Molltonarten.php Lehrklänge: Die Moll- (Parallel-) Tonarten und ihre Tonleitern] {{~~deu~~ oznaka}}		*[http://www.lehrklaenge.de/PHP/Tonarten/Molltonarten.php Lehrklänge: Die Moll- (Parallel-) Tonarten und ihre Tonleitern] {{nje oznaka}}

	{{Glazba}}		{{Glazba}}

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-30T15:21:42Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 15:21
Redak 2:		Redak 2:

	== Povijest ==		== Povijest ==
	[[~~File~~:3minor0.jpg\|thumb\|100px\|<center>Molski trozvuk na [[ton]]u ''c1''</center>]]		[[Datoteka:3minor0.jpg\|thumb\|100px\|<center>Molski trozvuk na [[ton]]u ''c1''</center>]]
	Pojmovi '''''[[dur]]''''' i '''''mol''''' [[Historija\|historijski]] su povezani s pojavom [[tonalitet]]a. Tonalitetne durske ili molske tendencije, odnosno [[akord]]ske, harmonijske tendencije pojavile su se tek unutar razvijene [[Polifonija\|višeglasne]] [[Glazba\|glazbe]] 15. i 16. stoljeća. Talijanski [[skladatelj]] i [[Teorija glazbe#Glazbeni teoretičari\|glazbeni teoretičar]] [[Gioseffo Zarlino]] prvi se opširno bavio pitanjem durskoga i molskoga [[Akord\|trozvuka]], a dur i mol su kao tonalitetni načini prevladali tek u glazbi [[17. stoljeće\|17. stoljeća]].<ref name=BA>B. Antić: »Dur«, ''Muzička enciklopedija'', sv. 1, str. 488.</ref> U [[Teorija glazbe\|teoriji glazbe]] tzv. [[Zapadni svijet\|zapadnoga svijeta]] mnogi su teoretičari pojedinim tonskim načinima, akordima i ljestvicama često pridavali značajke durskoga ili molskoga roda (njem. ''Tongeschlecht''). Katkada su takva razmišljanja čak bila u skladu i s aktualnim poimanjem [[Rodna ideologija\|rodne ideologije]], po kojoj su duru stereotipno pridavane muške, a molu ženske osobine (dur od lat. ''durus, 3'' = tvrd; mol od lat. ''mollis, molle'' = mekan, pogodan za obrađivanje; takva se primarno [[Etimologija\|etimologijska]] objašnjenja i danas mogu naći u stručnoj literaturi).		Pojmovi '''''[[dur]]''''' i '''''mol''''' [[Historija\|historijski]] su povezani s pojavom [[tonalitet]]a. Tonalitetne durske ili molske tendencije, odnosno [[akord]]ske, harmonijske tendencije pojavile su se tek unutar razvijene [[Polifonija\|višeglasne]] [[Glazba\|glazbe]] 15. i 16. stoljeća. Talijanski [[skladatelj]] i [[Teorija glazbe#Glazbeni teoretičari\|glazbeni teoretičar]] [[Gioseffo Zarlino]] prvi se opširno bavio pitanjem durskoga i molskoga [[Akord\|trozvuka]], a dur i mol su kao tonalitetni načini prevladali tek u glazbi [[17. stoljeće\|17. stoljeća]].<ref name=BA>B. Antić: »Dur«, ''Muzička enciklopedija'', sv. 1, str. 488.</ref> U [[Teorija glazbe\|teoriji glazbe]] tzv. [[Zapadni svijet\|zapadnoga svijeta]] mnogi su teoretičari pojedinim tonskim načinima, akordima i ljestvicama često pridavali značajke durskoga ili molskoga roda (njem. ''Tongeschlecht''). Katkada su takva razmišljanja čak bila u skladu i s aktualnim poimanjem [[Rodna ideologija\|rodne ideologije]], po kojoj su duru stereotipno pridavane muške, a molu ženske osobine (dur od lat. ''durus, 3'' = tvrd; mol od lat. ''mollis, molle'' = mekan, pogodan za obrađivanje; takva se primarno [[Etimologija\|etimologijska]] objašnjenja i danas mogu naći u stručnoj literaturi).

WikiSysop: bnz

2022-03-19T09:11:13Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2022. u 09:11
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Mol (glazba)'''-->'''~~Mol''' (od [[Latinski jezik\|lat.]] ''mollis, molle'' = mekan / [[Engleski jezik\|engl.]] ''minor'' / [[Njemački\|njem.]] ''Moll'' / [[Francuski jezik\|fr.]] ''mode mineur'' / [[Talijanski jezik\|tal.]] ''modo minore'') je naziv [[Tonski rod\|tonskog roda]] koji karakterizira određenu vrstu [[Dijatonska ljestvica\|dijatonske ljestvice]]. Kolokvijalno se najčešće odnosi na molsku [[Glazbena ljestvica\|ljestvicu]], a rabi se i u nazivima molskih [[tonalitet]]a i [[akord]]a.		Mol''' (od [[Latinski jezik\|lat.]] ''mollis, molle'' = mekan / [[Engleski jezik\|engl.]] ''minor'' / [[Njemački\|njem.]] ''Moll'' / [[Francuski jezik\|fr.]] ''mode mineur'' / [[Talijanski jezik\|tal.]] ''modo minore'') je naziv [[Tonski rod\|tonskog roda]] koji karakterizira određenu vrstu [[Dijatonska ljestvica\|dijatonske ljestvice]]. Kolokvijalno se najčešće odnosi na molsku [[Glazbena ljestvica\|ljestvicu]], a rabi se i u nazivima molskih [[tonalitet]]a i [[akord]]a.

	== Povijest ==		== Povijest ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-10T21:54:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Mol''' (od [[Latinski jezik|lat.]] ''mollis, molle'' = mekan / [[Engleski jezik|engl.]] ''minor'' / [[Njemački|njem.]] ''Moll'' / [[Francuski jezik|fr.]] ''mode mineur'' / [[Talijanski jezik|tal.]] ''modo minore'') je naziv [[Tonski rod|tonskog roda]] koji karakterizira određenu vrstu [[Dijatonska ljestvica|dijatonske ljestvice]]. Kolokvijalno se najčešće odnosi na molsku [[Glazbena ljestvica|ljestvicu]], a rabi se i u nazivima molskih [[tonalitet]]a i [[akord]]a.

== Povijest ==
[[File:3minor0.jpg|thumb|100px|<center>Molski trozvuk na [[ton]]u ''c1''</center>]]
Pojmovi '''''[[dur]]''''' i '''''mol''''' [[Historija|historijski]] su povezani s pojavom [[tonalitet]]a. Tonalitetne durske ili molske tendencije, odnosno [[akord]]ske, harmonijske tendencije pojavile su se tek unutar razvijene [[Polifonija|višeglasne]] [[Glazba|glazbe]] 15. i 16. stoljeća. Talijanski [[skladatelj]] i [[Teorija glazbe#Glazbeni teoretičari|glazbeni teoretičar]] [[Gioseffo Zarlino]] prvi se opširno bavio pitanjem durskoga i molskoga [[Akord|trozvuka]], a dur i mol su kao tonalitetni načini prevladali tek u glazbi [[17. stoljeće|17. stoljeća]].<ref name=BA>B. Antić: »Dur«, ''Muzička enciklopedija'', sv. 1, str. 488.</ref> U [[Teorija glazbe|teoriji glazbe]] tzv. [[Zapadni svijet|zapadnoga svijeta]] mnogi su teoretičari pojedinim tonskim načinima, akordima i ljestvicama često pridavali značajke durskoga ili molskoga roda (njem. ''Tongeschlecht''). Katkada su takva razmišljanja čak bila u skladu i s aktualnim poimanjem [[Rodna ideologija|rodne ideologije]], po kojoj su duru stereotipno pridavane muške, a molu ženske osobine (dur od lat. ''durus, 3'' = tvrd; mol od lat. ''mollis, molle'' = mekan, pogodan za obrađivanje; takva se primarno [[Etimologija|etimologijska]] objašnjenja i danas mogu naći u stručnoj literaturi).

== Molska ljestvica ==
Molska je ljestvica dijatonski niz od osam tonova, koji počinje i završava tonovima istog imena razmaknutima za [[Oktava|oktavu]].<ref name=TP>T. Petrović: ''Osnove teorije glazbe'', str. 60.</ref> Osnovna karakteristika, po kojoj je moguće prepoznati molsku ljestvicu, karakterističan je raspored razmaka među njenim tonovima, odnosno stupnjevima. Svaki stupanj ljestvice ima i sasvim određenu [[Melodija|melodijsko]]-[[Harmonija (glazba)|harmonijsku]] funkciju.<ref name=CG>C. Ganter: ''Die Dur-Moll tonale Harmonik'', str. 12.</ref> Za molske je ljestvice – jednako kao i za durske – također karakteristična mogućnost transpozicije, pri čemu sama struktura ljestvice uvijek ostaje ista. To nije slučaj s tzv. starim načinima ([[Modus (glazba)|modusima]]), kod kojih promjena početnoga tona redovito znači i promjenu tonskoga načina.<ref name=BA/>

Ovisno o odnosu donje medijante (šestoga stupnja ljestvice) i vođice (sedmoga stupnja ljestvice) spram tonike, svaka se molska ljestvica pojavljuje u tri osnovna oblika: prirodnom, harmonijskom ili melodijskom. Te se tri vrste molske ljestvice od durskih općenito razlikuju po [[Interval (glazbena teorija)|intervalu]] između tonike (prvoga stupnja ljestvice) i gornje medijante (trećega stupnja ljestvice): u molu je to mala terca, dok je u duru na tom mjestu karakteristična velika terca.

Osim spomenutih triju osnovnih vrsta molske ljestvice postoje i neke druge inačice, primjerice ciganski mol, dorski harmonijski mol, te brojne [[folklor]]ne i starocrkvene modifikacije prirodne molske ljestvice.

=== Prirodni mol ===
Prva vrsta mola nosi ime '''prirodni mol'''. Njega karakteriziraju mala [[seksta]] između tonike i donje medijante te mala [[septima]] između tonike i vođice. Ta ljestvica ima polustepen između supertonike i gornje medijante te između dominante i donje medijante.polustepeni se nalaze izmedu 2 i 3 i 5 i 6 stupnja

=== Harmonijski mol ===
Jedina razlika između prirodnog i harmonijskog mola je u intervalu između tonike i vođice koji je u harmonijskom molu velika septima. Ta ljestvica ima polustepen između supertonike i gornje medijante, dominante i donje medijante, te između vođice i tonike.

=== Melodijski mol ===
Melodijski mol karakteriziraju velika seksta između tonike i donje medijante, te velika septima između tonike i vođice. Ta ljestvica ima polustepen između supertonike i gornje medijante, te između vođice i tonike.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
*Brunšmid, Tea: »MOL«, u: [[Krešimir Kovačević|Kovačević, K.]] (ur.): ''[[Muzička enciklopedija]]'', Zagreb: [[JLZ]], 1974., sv. 2, str. 601-602.
*Evans, Roger: ''How to read music'', London: Elm Tree Books, 1978. {{ISBN|0-241-89916-8}}
*Ganter, Claus: ''Die Dur-Moll tonale Harmonik'', Zürich: Hug & Co., 1978. {{ISBN|3-906415-95-3}}
*[[Nikša Gligo|Gligo, Nikša]]: ''Pojmovni vodič kroz glazbu 20. stoljeća'', Zagreb: Muzički informativni centar KDZ / Matica hrvatska, 1996. {{ISBN|953-96779-0-4}}
*Kretschmer, Reinhard: »Einführung in die durmolltonale Harmonik«, u: Salmen, W. & Schneider, N. J. (ur.): ''Der musikalische Satz'', Innsbruck: Helbling, 1987. {{ISBN|3-900590-03-6}}
*[[Tihomir Petrović|Petrović, Tihomir]]: ''Osnove teorije glazbe'', Zagreb: [[HDGT]], 2010. {{ISBN|978-953-7763-00-8}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.musictheory.net/lessons/22 musictheory.net – The Minor Scale] {{engl}}
*[http://www.musiklehre.at/ Allgemeine Musiklehre: Tonleitern / Skalen] {{deu oznaka}}
*[http://www.lehrklaenge.de/PHP/Tonarten/Molltonarten.php Lehrklänge: Die Moll- (Parallel-) Tonarten und ihre Tonleitern] {{deu oznaka}}

{{Glazba}}

[[Kategorija:Glazbena teorija]]
[[Kategorija:Solfeggio]]