WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T09:28:20Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 09:28
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Mohendžo Daro'''-->~~{{UNESCO – svjetska baština		{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Arheološke ruševine Mohendžo Daro		\|ime mjesta = Arheološke ruševine Mohendžo Daro
	\|slika =		\|slika =

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T02:47:27Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 02:47
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Mohendžo Daro'''-->{{UNESCO-svjetska baština		<!--'''Mohendžo Daro'''-->{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Arheološke ruševine Mohendžo Daro		\|ime mjesta = Arheološke ruševine Mohendžo Daro
	\|slika =		\|slika =

WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T19:32:34Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 2. studeni 2021. u 19:32
Redak 41:		Redak 41:

	==Izvori==		==Izvori==
	~~{{commonscat\|Mohenjo-daro}}~~
	{{izvori}}		{{izvori}}
	*Michael Jansen: ''Mohenjo-Daro. Stadt der Brunnen und Kanäle. Wasserluxus vor 4500 Jahren.'' (Mohendžo Daro. Grad bunara i kanala. Vodeni luksuz prije 4500 godina.) Wirtschafts- und Verlags-Gesellschaft Gas und Wasser, Bonn 1993, 144 S., Ill., graph. Darst., Karten, {{ISBN\|3-922671-02-0}}		*Michael Jansen: ''Mohenjo-Daro. Stadt der Brunnen und Kanäle. Wasserluxus vor 4500 Jahren.'' (Mohendžo Daro. Grad bunara i kanala. Vodeni luksuz prije 4500 godina.) Wirtschafts- und Verlags-Gesellschaft Gas und Wasser, Bonn 1993, 144 S., Ill., graph. Darst., Karten, {{ISBN\|3-922671-02-0}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-20T01:34:53Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Arheološke ruševine Mohendžo Daro
|slika =
|godina = [[1980.]] (4. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iii
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/138
|država = {{ZD+X/P|PAK}}
 
{{Lokacijska karta|Pakistan|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Mohendžo Daro|position=bottom
|lat_deg=27|lat_min=19|lat_sec=45|lat_dir=N
|lon_deg=68|lon_min=08|lon_sec=20|lon_dir=E
}}Lokacija Mohendžo Dara u Pakistanu
}}
'''Mohendžo Daro''' ([[engleski]]: ''Moenjodaro'') je povijesni grad na donjem toku [[Ind]]a u današnjem [[Pakistan]]u, koji je u razdoblju od [[2600. pr. Kr.]] do [[1800. pr. Kr.]] bio dio [[Civilizacija Doline Inda|indske kulture]]. Kasnije je pao u zaborav da bi ga tek [[1922.]] (neki izvori navode [[1924.]]) ponovo otkrili britansko-indijski [[Arheologija|arheolozi]]. Mohendžo Daro je bolje očuvan od par godina ranije otkrivenog grada [[Harappa]] po kojem se Indska kultura naziva i Harappska kultura.

Pretpostavlja se, da je Mohendžo Daru bio središte Harappske ili Indske kulture, jedne od tri rane visoko razvijene kulture čovječanstva u [[3. tisućljeće pr. Kr.|3. tisućljeću pr. Kr.]]. Ime na suvremenom Sindhi jeziku znači "Brežuljak mrtvih". Danas je Mohendžo Daro, kao najveći očuvani grad iz [[brončano doba|brončanog doba]] uvršten na [[UNESCO]]-ov [[Popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]].

Brežuljak se u ravnici vidi već izdaleka. Najviša je utvrda zapadno od donjeg grada, uzdiže se i do 15 metara. Prizor je prije 4500 godina morao biti još puno upečatljiviji, jer je [[Ind]] svojim nanosima u tom vremenu podigao razinu ravnice za 7 metara.
[[Datoteka:Ghanghro location - Mohenjo-daro.jpg|mini|lijevo|<center>Ruševine gornjeg grada Mohendžo Dara]]
[[Datoteka:Dancing Girl of Mohenjo-daro.jpg|mini|lijevo|<center>Brončana plesačica iz Mohendžo Daroa]][[Datoteka:Mohenjo-daro Priesterkönig.jpeg|mini|<center>Kamena figura [[Civilizacija Doline Inda|Indske kulture]] protumačena kao "kralj svećenik"]]
== Nastanak i vrhunac ==

Harappa ili [[Indska kultura]] razvila se iz ranijih kultura oko centara kao Amri i [[Kot Diji]]. Plodna ravnica Inda u tom je području široka oko 100 km. Svoj vrhunac dosegla je u vrijeme oko [[2500. pr. Kr.]] i u to vrijeme imala je oko 30.000 do 40.000 stalnih stanovnika, a kad bi Ind nabujao, stršila je ta metropola iz poplavljenog područja rijeke poput umjetnog otoka i pružala krov nad glavom za otprilike 100.000 ljudi. Bila je veća i udobnija od prijestolnica [[Stari Egipat|Egipćana]] i [[Sumer]]ana i imala je u to vrijeme jedinstven vodoopskrbni sustav, sa sjedećim zahodima i odvodnim kanalom u svakoj kući<ref>[http://www.geo.com.hr/narodi-i-kulture/mohenjo-daro GEO: Mohenjo Daro], lipanj 2011.</ref>. To je bilo moguće zahvaljujući kratkom, ali vrlo intenzivnom inovacijskom uzletu koji se sastojao uglavnom u novom načinu korištenja Inda, s jedne strane u [[poljoprivreda|poljoprivredi]], a s druge kao cjelogodišnji [[prijevoz]]ni put. Kako u vrijeme [[poplava]] od [[srpanj|srpnja]] do [[listopad]]a nije uvijek bilo moguće kopnenim putem stići do nizvodnih dijelova doline Inda, to je imalo odlučujuće značenje.

Pored toga, u to vrijeme razvila se društvena struktura koja je omogućila skok od raspršenih seoskih naselja ka političko-gospodarskom sustavu s gradskim obilježjima.

Sljedeće što je značajno doprinijelo ovom novom obliku razvoja je i nastanak [[Indsko pismo|Indskog pisma]]. Nalazi se pretežno na malim pločicama (pečati) od [[masnik]]a (steatit). Ovo pismo još nije dešifrirano.

Opeke današnjih mjera (oko 6x13x23 cm) bile su standard ove kulture. Od njih su izrađeni gotovo svi dijelovi zgrada, ali i sva [[infrastruktura]], snabdijevanje vodom, [[bunar]]i kao i kanali za odvodnju.

== Spoznaje i pretpostavke ==
S jedne strane, Mohenjo Daro najveći je još očuvan povijesni grad iz [[brončano doba|brončanog doba]], pa se samim tim mnoge spoznaje mogu smatrati sigurnim. S druge strane postoje mnoge pretpostavke i naslućivanja još od vremena njegovog ponovnog otkrivanja. Tako se na primjer smatra da je jedna ogromna zgrada koja je bila oko 60x27 metara, služila kao skladište za [[žitarice]], no to se ne može nikako smatrati izvjesnom činjenicom. Pretpostavlja se, da je zgrada u vrijeme kad je sagrađena imala ogromno [[drvo (materijal)|drveno nadgrađe]]. Tu je pronađeno i Veliko kupalište, u zemlju ukopano korito skromnih dimenzija 60x30 metara, koje je vjerojatno prvi [[bazen]] u povijesti. Zbog te dvije građevine se vjeruje kako je taj "Gornji grad" bio centar uprave grada, a možda i cijelog područja. U unutrašnjem dvorištu nalazi se bazen 7x12 metara, koji je upušten u tlo oko 2 metra. Pretpostavlja se, da je imao ritualnu namjenu. No, kao niti drugi nalazi u Mohenjo Daru, niti to nije uopće izvjesno. Tu je pronađen unikat 17 cm visok kipić koji smatra se kraljem-svećenikom (plasika).

S druge strane, u cijelom gradu nisu nađeni tragovi (za razliku od kultura u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] i uz [[Nil]]) arhitekture svjetovnih niti duhovnih vladara. Odnosno, ništa takvog se nije moglo potvrditi dovoljno utemeljenim indicijama i činjenicama. No upravo je to, misli [[Michael Jansen]], profesor povijesti urbanizma u [[Aachen]]u i German University of Technology u [[Oman]]u te savjetnik [[UNESCO]]-a za svjetsku kulturnu baštinu, senzacionalno u tom gradu: iako su morali biti vrlo bogati, stanovnici su se odrekli monumentalne arhitekture. Nema [[palača]], nema [[hram]]ova. Zaštitni je znak Mohenja Dara izostanak bilo kakva graditeljskog samoveličanja<ref>[http://www.geo.com.hr/narodi-i-kulture/mohenjo-daro GEO, lipanj 2011.]</ref>.

Za razliku od navedenih nepoznanica i neizvjesnosti, pouzdano je utvrđeno, da je naselje građeno prema principu pravokutne mreže, kao nakupina jednakih kuća s pravokutno postavljenim zidovima, te da su zgrade imale više katova i da su imali za to vrijeme potpuno jedinstven sustav [[kanalizacija|kanalizacije]], uređaje za dovod vode, uređaje za grijanje, itd.

==Izvori==
{{commonscat|Mohenjo-daro}}
{{izvori}}
*Michael Jansen: ''Mohenjo-Daro. Stadt der Brunnen und Kanäle. Wasserluxus vor 4500 Jahren.'' (Mohendžo Daro. Grad bunara i kanala. Vodeni luksuz prije 4500 godina.) Wirtschafts- und Verlags-Gesellschaft Gas und Wasser, Bonn 1993, 144 S., Ill., graph. Darst., Karten, {{ISBN|3-922671-02-0}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.metmuseum.org/explore/First_Cities/cities_mohenjo.htm ''Art of the First Cities: Mohenjo Daro''] - Izložba u Metropolitan Museum of Art
*[http://www.harappa.com/har/moen0.html Fotografije iz Mohendžo Daroa]

{{Svjetska baština u Pakistanu}}

[[Kategorija:Svjetska baština u Pakistanu]]
[[Kategorija:Prapovijesni arheološki lokaliteti u Aziji]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Aziji]]
[[Kategorija:Drevni gradovi]]
[[Kategorija:Povijest Pakistana]]
[[Kategorija:Brončano doba]]
[[Kategorija:Građevine u Pakistanu]]

Mohendžo Daro - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica