Mohačka bitka - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T08:31:26Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 08:31
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Mohačka bitka'''-->~~{{Drugo značenje2\|[[Bitka kod Mohača]]}}		{{Drugo značenje2\|[[Bitka kod Mohača]]}}
	{{Bitka \|		{{Bitka \|
	naziv = Mohačka bitka \|		naziv = Mohačka bitka \|

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

2021-12-01T09:28:58Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 09:28
Redak 21:		Redak 21:
	Hrvatsko-ugarske snage, predvođene dvadesetogodišnjim kraljem [[Ludovik II. Jagelović\|Ludovikom II.]], pobijeđene su od osmanske vojske predvođene tridesetdvogodišnjim [[sultan]]om [[Sulejman I.\|Sulejmanom I. Veličanstvenim;]] u bitci je Ludovik II. - zadnji Hrvatsko-ugarski kralj - smrtno stradao.		Hrvatsko-ugarske snage, predvođene dvadesetogodišnjim kraljem [[Ludovik II. Jagelović\|Ludovikom II.]], pobijeđene su od osmanske vojske predvođene tridesetdvogodišnjim [[sultan]]om [[Sulejman I.\|Sulejmanom I. Veličanstvenim;]] u bitci je Ludovik II. - zadnji Hrvatsko-ugarski kralj - smrtno stradao.

	Iako se odvila na ugarskom teritoriju, možemo ju smatrati dijelom [[stogodišnji hrvatsko-turski rat\|stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata]], s obzirom na angažiranost brojnih hrvatskih postrojba i mjesto bitke, koje je bilo relativno blizu hrvatsko-ugarske granice.<ref name="LZMK">{{~~Citiraj web~~ \|title=Mohačka bitka \|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=41521 \|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] \|accessdate=17. travnja 2020.}}</ref><ref name="LZMK2">{{~~Citiraj web~~ \|url=https://proleksis.lzmk.hr/56456/ \|title=Mohačka bitka \|publisher=Proleksis enciklopedija, \|work= \|date=16. ožujka 2016. \|accessdate=17. travnja 2020.}}</ref><ref name="LZMK3">{{~~Citiraj web~~ \|url=https://leksikon.muzej-marindrzic.eu/mohacka-bitka/ \|title=Mohačka bitka \|work=leksikon.muzej-marindrzic.eu \|publisher=Muzej Marina Držića, Leksikon Marina Držića, \|accessdate=17. travnja 2020.}}</ref><ref name="hu.benedikt">{{~~Citiraj web~~ \|url=https://hu-benedikt.hr/?p=118720 \|title=Hrvatska baština {{--}} Mohačka bitka (29. 8. 1526.) \|publisher=Hrvatska udruga Benedikt, \|first=Michael \|last=Jukic \|work=hu-benedikt.hr \|date=29. kolovoza 2019. \|accessdate=17. travnja 2020.}}</ref><ref name="povijest.hr">{{~~Citiraj web~~ \|url=https://povijest.hr/nadanasnjidan/tragedija-plemstva-u-bitci-na-mohackom-polju-1526/ \|title=Tragedija plemstva u Bitci na Mohačkom polju (1526.) \|publisher=[[Hrvatski internetski portali#P\|Povijest.hr]], \|work=povijest.hr \|accessdate=17. travnja 2020.}}</ref>		Iako se odvila na ugarskom teritoriju, možemo ju smatrati dijelom [[stogodišnji hrvatsko-turski rat\|stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata]], s obzirom na angažiranost brojnih hrvatskih postrojba i mjesto bitke, koje je bilo relativno blizu hrvatsko-ugarske granice.<ref name="LZMK">{{Citiranje weba \|title=Mohačka bitka \|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=41521 \|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] \|accessdate=17. travnja 2020.}}</ref><ref name="LZMK2">{{Citiranje weba \|url=https://proleksis.lzmk.hr/56456/ \|title=Mohačka bitka \|publisher=Proleksis enciklopedija, \|work= \|date=16. ožujka 2016. \|accessdate=17. travnja 2020.}}</ref><ref name="LZMK3">{{Citiranje weba \|url=https://leksikon.muzej-marindrzic.eu/mohacka-bitka/ \|title=Mohačka bitka \|work=leksikon.muzej-marindrzic.eu \|publisher=Muzej Marina Držića, Leksikon Marina Držića, \|accessdate=17. travnja 2020.}}</ref><ref name="hu.benedikt">{{Citiranje weba \|url=https://hu-benedikt.hr/?p=118720 \|title=Hrvatska baština {{--}} Mohačka bitka (29. 8. 1526.) \|publisher=Hrvatska udruga Benedikt, \|first=Michael \|last=Jukic \|work=hu-benedikt.hr \|date=29. kolovoza 2019. \|accessdate=17. travnja 2020.}}</ref><ref name="povijest.hr">{{Citiranje weba \|url=https://povijest.hr/nadanasnjidan/tragedija-plemstva-u-bitci-na-mohackom-polju-1526/ \|title=Tragedija plemstva u Bitci na Mohačkom polju (1526.) \|publisher=[[Hrvatski internetski portali#P\|Povijest.hr]], \|work=povijest.hr \|accessdate=17. travnja 2020.}}</ref>

	== Pripreme za bitku ==		== Pripreme za bitku ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

2021-12-01T01:20:19Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 01:20
Redak 21:		Redak 21:
	Hrvatsko-ugarske snage, predvođene dvadesetogodišnjim kraljem [[Ludovik II. Jagelović\|Ludovikom II.]], pobijeđene su od osmanske vojske predvođene tridesetdvogodišnjim [[sultan]]om [[Sulejman I.\|Sulejmanom I. Veličanstvenim;]] u bitci je Ludovik II. - zadnji Hrvatsko-ugarski kralj - smrtno stradao.		Hrvatsko-ugarske snage, predvođene dvadesetogodišnjim kraljem [[Ludovik II. Jagelović\|Ludovikom II.]], pobijeđene su od osmanske vojske predvođene tridesetdvogodišnjim [[sultan]]om [[Sulejman I.\|Sulejmanom I. Veličanstvenim;]] u bitci je Ludovik II. - zadnji Hrvatsko-ugarski kralj - smrtno stradao.

	Iako se odvila na ugarskom teritoriju, možemo ju smatrati dijelom [[stogodišnji hrvatsko-turski rat\|stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata]], s obzirom na angažiranost brojnih hrvatskih postrojba i mjesto bitke, koje je bilo relativno blizu hrvatsko-ugarske granice.<ref name="LZMK">{{~~cite~~ web \|title=Mohačka bitka \|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=41521 \|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] \|accessdate=17. travnja 2020.}}</ref><ref name="LZMK2">{{~~cite~~ web \|url=https://proleksis.lzmk.hr/56456/ \|title=Mohačka bitka \|publisher=Proleksis enciklopedija, \|work= \|date=16. ožujka 2016. \|accessdate=17. travnja 2020.}}</ref><ref name="LZMK3">{{~~cite~~ web \|url=https://leksikon.muzej-marindrzic.eu/mohacka-bitka/ \|title=Mohačka bitka \|work=leksikon.muzej-marindrzic.eu \|publisher=Muzej Marina Držića, Leksikon Marina Držića, \|accessdate=17. travnja 2020.}}</ref><ref name="hu.benedikt">{{~~cite~~ web \|url=https://hu-benedikt.hr/?p=118720 \|title=Hrvatska baština {{--}} Mohačka bitka (29. 8. 1526.) \|publisher=Hrvatska udruga Benedikt, \|first=Michael \|last=Jukic \|work=hu-benedikt.hr \|date=29. kolovoza 2019. \|accessdate=17. travnja 2020.}}</ref><ref name="povijest.hr">{{~~cite~~ web \|url=https://povijest.hr/nadanasnjidan/tragedija-plemstva-u-bitci-na-mohackom-polju-1526/ \|title=Tragedija plemstva u Bitci na Mohačkom polju (1526.) \|publisher=[[Hrvatski internetski portali#P\|Povijest.hr]], \|work=povijest.hr \|accessdate=17. travnja 2020.}}</ref>		Iako se odvila na ugarskom teritoriju, možemo ju smatrati dijelom [[stogodišnji hrvatsko-turski rat\|stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata]], s obzirom na angažiranost brojnih hrvatskih postrojba i mjesto bitke, koje je bilo relativno blizu hrvatsko-ugarske granice.<ref name="LZMK">{{Citiraj web \|title=Mohačka bitka \|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=41521 \|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] \|accessdate=17. travnja 2020.}}</ref><ref name="LZMK2">{{Citiraj web \|url=https://proleksis.lzmk.hr/56456/ \|title=Mohačka bitka \|publisher=Proleksis enciklopedija, \|work= \|date=16. ožujka 2016. \|accessdate=17. travnja 2020.}}</ref><ref name="LZMK3">{{Citiraj web \|url=https://leksikon.muzej-marindrzic.eu/mohacka-bitka/ \|title=Mohačka bitka \|work=leksikon.muzej-marindrzic.eu \|publisher=Muzej Marina Držića, Leksikon Marina Držića, \|accessdate=17. travnja 2020.}}</ref><ref name="hu.benedikt">{{Citiraj web \|url=https://hu-benedikt.hr/?p=118720 \|title=Hrvatska baština {{--}} Mohačka bitka (29. 8. 1526.) \|publisher=Hrvatska udruga Benedikt, \|first=Michael \|last=Jukic \|work=hu-benedikt.hr \|date=29. kolovoza 2019. \|accessdate=17. travnja 2020.}}</ref><ref name="povijest.hr">{{Citiraj web \|url=https://povijest.hr/nadanasnjidan/tragedija-plemstva-u-bitci-na-mohackom-polju-1526/ \|title=Tragedija plemstva u Bitci na Mohačkom polju (1526.) \|publisher=[[Hrvatski internetski portali#P\|Povijest.hr]], \|work=povijest.hr \|accessdate=17. travnja 2020.}}</ref>

	== Pripreme za bitku ==		== Pripreme za bitku ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{otheruses2 +{{Drugo značenje2)

2021-11-09T10:36:55Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{otheruses2 +{{Drugo značenje2)

←Starija inačica		Inačica od 9. studeni 2021. u 10:36
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Mohačka bitka'''-->{{~~otheruses2~~\|[[Bitka kod Mohača]]}}		<!--'''Mohačka bitka'''-->{{Drugo značenje2\|[[Bitka kod Mohača]]}}
	{{Bitka \|		{{Bitka \|
	naziv = Mohačka bitka \|		naziv = Mohačka bitka \|

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T01:24:29Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{otheruses2|[[Bitka kod Mohača]]}}
{{Bitka |
naziv = Mohačka bitka |
sukob = Stogodišnji hrvatsko-turski rat |
slika = [[Datoteka:Battle of Mohács, Turkish miniature.jpg|220px]] |
opis slike = osmanska minijatura |
vrijeme = [[29. kolovoza]] [[1526.]] |
mjesto = [[Mohač]], [[Ugarska]] |
ishod = turska pobjeda |
napadač = [[Tursko carstvo]] |
branitelj = [[Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo]] |
napadač_zapovjednik = [[sultan]] [[Sulejman I.]] |
branitelj_zapovjednik = kralj [[Ludovik II. Jagelović]] |
napadač_snage = oko 45.000 redovnih vojnika i 10.000-20.000 izvanrednih te 160-300 topova |
branitelj_snage = 25.000-28.000 vojnika i 53 topa<br> 8.000 Zapoljinih i 5.000 hrvatskih vojnika nisu stigli do bitke |
napadač_gubici = oko 16.000 |
branitelj_gubici = oko 23.000 |
}}
'''Mohačka bitka''' ([[mađarski jezik|mađarski:]] ''mohácsi csata'' ili ''mohácsi vész''; [[turski jezik|turski:]] ''Mohaç Savaşı'' ili ''Mohaç Meydan Savaşı'') bitka je koja se [[29. kolovoza]] [[1526.]] godine odigrala na [[Mohačko polje|Mohačkom polju]] između [[Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo|Hrvatsko-ugarskog kraljevstva]] i [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]].

Hrvatsko-ugarske snage, predvođene dvadesetogodišnjim kraljem [[Ludovik II. Jagelović|Ludovikom II.]], pobijeđene su od osmanske vojske predvođene tridesetdvogodišnjim [[sultan]]om [[Sulejman I.|Sulejmanom I. Veličanstvenim;]] u bitci je Ludovik II. - zadnji Hrvatsko-ugarski kralj - smrtno stradao.

Iako se odvila na ugarskom teritoriju, možemo ju smatrati dijelom [[stogodišnji hrvatsko-turski rat|stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata]], s obzirom na angažiranost brojnih hrvatskih postrojba i mjesto bitke, koje je bilo relativno blizu hrvatsko-ugarske granice.<ref name="LZMK">{{cite web |title=Mohačka bitka |url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=41521 |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |accessdate=17. travnja 2020.}}</ref><ref name="LZMK2">{{cite web |url=https://proleksis.lzmk.hr/56456/ |title=Mohačka bitka |publisher=Proleksis enciklopedija, |work= |date=16. ožujka 2016. |accessdate=17. travnja 2020.}}</ref><ref name="LZMK3">{{cite web |url=https://leksikon.muzej-marindrzic.eu/mohacka-bitka/ |title=Mohačka bitka |work=leksikon.muzej-marindrzic.eu |publisher=Muzej Marina Držića, Leksikon Marina Držića, |accessdate=17. travnja 2020.}}</ref><ref name="hu.benedikt">{{cite web |url=https://hu-benedikt.hr/?p=118720 |title=Hrvatska baština {{--}} Mohačka bitka (29. 8. 1526.) |publisher=Hrvatska udruga Benedikt, |first=Michael |last=Jukic |work=hu-benedikt.hr |date=29. kolovoza 2019. |accessdate=17. travnja 2020.}}</ref><ref name="povijest.hr">{{cite web |url=https://povijest.hr/nadanasnjidan/tragedija-plemstva-u-bitci-na-mohackom-polju-1526/ |title=Tragedija plemstva u Bitci na Mohačkom polju (1526.) |publisher=[[Hrvatski internetski portali#P|Povijest.hr]], |work=povijest.hr |accessdate=17. travnja 2020.}}</ref>

== Pripreme za bitku ==
[[Datoteka:Hrvatska uoči Mohačke bitke.jpg|250px|mini|desno|Hrvatska uoči Mohačke bitke.]]
Nakon [[Pad Beograda (1521.)|pada Beograda]] [[1521.]] pod tursku vlast, jugoistočne granice [[Ugarska|Ugarske]] ostale su nezaštićene. Kako bi ojačao svoj položaj nasuprot Turcima [[Ludovik II. Jagelović]], hrvatsko-ugarski kralj i kralj [[Češka|Češke]], oženio se [[1522.]] [[Marija Austrijska|Marijom Austrijskom]] iz loze [[Habsburgovci|Habsburgovaca]], nadajući se da će tako pridobiti pomoć habsburške [[Austrija|Austrije]]. S druge strane, Turci su to protumačili kao opasnost za svoje interese na [[Balkan]]u te su nastojali raskinuti taj savez.

Međutim je situacija u samoj Mađarskoj bile obilježena slabošću [[Monarhija|monarhije]] i nezadovoljstvom seljaštva: nakon smrti kralja [[Matija Korvin|Matije Korvina Pravednog]] 1490. godine, podigli su na upražnjeno prijestolje [[Vladislav II. Jagelović|Vladislava II. Jagelovića]], kralja [[Poljska|Poljske]] i [[Češka|Češke:]] vladar bez veće podrške u Mađarskoj je dao plemstvu znatne ustupke koji su oslabili kraljevsku vlast i sposobnost da okupi snažnu vojsku. U narednim desetljećima je plemstvo koristilo svoju veću snagu da dodatno optereti seljake, koji su reagirali pubunama - nakon čijeg su gušenja 1514. (plemićki) Ugarski sabor proglasio zakon koji je seljacima nametnuo položaj [[Kmetstvo|serfa]], stanovništva lišenog slobode da se odsele iz svojega sela, koje se stoga moglo prodavati zajedno sa zemljom; ujedno im je plemstvo nametalo sve više obveza da rade na plemićkim imanjima i na održavanju tvrđava i putova.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.localhistories.org/hungary.html|title=A BRIEF HISTORY OF HUNGARY|author=Tim Lambert|date=2018. (last revised)|work=|language=engleski|publisher=|accessdate=6. ožujka 2019.}}</ref>
[[Datoteka:Battle_of_Mohacs_1526.png|mini|236px|left]]

[[Visoka Porta]] je Hrvatsko-ugarskom kraljevstvu nudila mirovne ponude, no Ludovik ih je odbio. Moguće je da je pritom na njega utjecalo zapadnougarsko [[plemstvo]] koje se, u slučaju sklapanja mira s Turcima, pribojavalo austrijskog napada. Budući da nije došlo do sporazuma, osmanske su snage u lipnju [[1526.]] prešle [[Dunav]].

Hrvatsko-ugarska vojska bila je podijeljena u tri glavna dijela: [[Transilvanija|transilvansku]] vojsku koja je trebala spriječiti Turcima prolaz kroz južne [[Karpati|Karpate]], a imala je između 8.000 i 13.000 boraca kojima je zapovijedao [[Ivan Zapolja]]; glavninu vojske predvodio je sam Ludovik; još jedan, manji dio od oko 5.000 ljudi [[knez]] [[Krsto Frankopan Ozaljski]].

Budući da se, zbog dugačke granice, nije moglo znati u kojem će smjeru Turci krenuti, kada su oni prešli Dunav, bili su bliže [[Budimpešta|Budimu]] nego transilvanske snage, koje su tako ostale izvan bitke. Ugarska vojska za bojište je izabrala otvoreno, ali ne sasvim ravno polje na močvarnom području u blizini [[Mohač]]a, od kojega se spuštalo prema Dunavu. Osmanska je vojska prešla [[Sava|Savu]] i [[Drava|Dravu]] te se u dijelu [[Baranja|Baranje]], koja danas pripada [[Mađarska|Mađarskoj]], našla nasuprot Ludovikovoj vojsci. Turaka je bilo između 70.000 i 100.000, a hrvatsko-ugarske vojske između 26.000 i 40.000 vojnika. Ipak, Ludovikovi su vojskovođe računali na prednost koju su pridobili izabravši povišeni teren u odnosu na Turke te su odlučili da neće čekati pomoć iz Hrvatske.

Pričuvnim hrvatskim postrojbama zapovijedao je senjski kapetan Grgur iz hrvatske plemićke obitelji [[Orlovići|Orlovića]].<ref>Hrvatski leksikon L-Ž, natuknica '''Orlovići (Orlovčići)''', Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1997., str. 210.</ref>

== Tijek bitke ==

[[Datoteka:I_Szulejmán_Mohács_Történelmi_Emlékpark.jpg|mini|250px|desno|Lik Sulejaman I. Veličanstvenog na Mohačkom polju]]
Kao što nije točno utvrđen broj sudionika bitke u pojedinim vojskama, tako se ne može sa sigurnošću reći ni koliko je bitka trajala. Obično se drži da je počela oko jedan ili dva poslijepodne, no ne zna se kad je završila. Dok jedna skupina povjesničara govori o kratkotrajnoj bitci, od dva do tri sata, drugi zastupaju mnogo duže trajanje bitke. Naime, turska je vojska, nakon pobjede, prenoćila na bojištu i nije se vratila do svoga tabora što znači da je bila bez zaliha i bez vode. Isto tako, jer više osmanskih povjesničara tvrdi da je toga dana padala kiša, vojska bi se u slučaju rane pobjede vjerojatno povukla u tabor. U prilog dužem trajanju bitke idu i izvori koji tvrde da je Ludovik pobjegao s bojišta u sumrak, a [[29. kolovoza]] to nije moglo biti prije 6,30. Vjerojatnije je stoga da je bitka trajala duže od dva-tri sata, a možda je trajala i 4-5 sati.

Bitku je s turske strane započela [[Rumelija|rumelijska]] vojska, a napale su je s desnog krila ugarske jedinice koje je predvodio [[nadbiskup]] [[Kaloča|Kaloče]] [[Pavao Tomori]] te unijele priličnu pometnju u turske redove. Tomori je uspio toliko napredovati da je čak doveo u opasnost i samoga Sulejmana, koji se našao na dometu ugarskih streličara te je pogođen i njegov prsni oklop.

Čini se da je bitku ipak odlučila brojna nadmoć Turaka te dugotrajna obuka što su je primali [[janjičari]], koji su napadali na ugarskom lijevom krilu. [[Mađari]] više nisu mogli održati svoje položaje, a oni koji nisu pobjegli uhvaćeni su i pobijeni. Sâm je kralj Ludovik pobjegao iz bitke, ali je zbačen s konja te se utopio u rijeci [[Čelej| Csele]]. Oko 1.000 ugarskih plemića i velikaša pobijeno je, kao i po više od 10.000 vojnika s obje strane.

Sultan je naložio da se ne zadržavaju zarobljenici, već da se pobiju, tako da je nakon dva dana napisao u svoj dnevnik: »Sultan prima počasti svojih [[vezir]]a i [[beg]]ova; pobijeno je 2.000 zarobljenika; kiša pada u potocima.«
{| class="wikitable" style="text-align:center;"
|+
Brojnost obje vojske na početku bitke
!
! colspan="3" |Približan borbeni raspored
|-
!Položaj jedinica (zapovjednici)
!Pješaci
!Konjanici
!Topovi
|-
! colspan="4" |Mađari
|-
! colspan="4" |Prvi sudar
|-
|desno krilo (Batthyány i Tahy)
|—
|2,000
|—
|-
|centar (vrhovni zapovjednik)
|10,000
|—
|80
|-
|lijevo krilo (Perényi)
|—
|2,000
|—
|-
! colspan="4" |Drugi sudar
|-
|kraljevi komornici (Tarczay)
|—
|3,000
|—
|-
|zastavnici (Korlatkövy)
|—
|3,000
|—
|-
|najamnici (Trepka i Schlick)
|—
|3,000
|—
|-
|kraljev banderij (Dragfy)
|—
|1,000
|—
|-
|lake postrojbe
|2,000
|—
|—
|-
! colspan="4" |Tabor
|-
|landsknechti
|2,000
|—
|—
|-
!UKUPNO
!14,000
!14,000
!80
|-
! colspan="4" |Turci
|-
! colspan="4" |Prvi sudar
|-
!Ibrahim-paša
|—
|—
|30
|-
|Rumelijci
|—
|12,000
|—
|-
|janjičari
|2,000
|—
|—
|-
! colspan="4" |Drugi sudar
|-
!Behram-paša
|—
|—
|270
|-
|janjičari
|10,000
|—
|—
|-
|Anadolci
|2,000
|20,000
|—
|-
! colspan="4" |Bočna kolona
|-
|bosanski konjanici (Bali-beg)
|—
|5,000
|—
|-
|bosanski konjanici (Husrev-beg)
|—
|5,000
|—
|-
|sultanova pratnja
|—
|1,000
|—
|-
!UKUPNO
!14,000
!43,000
!300
|}

== Posljedice bitke ==
[[Datoteka:Mohacs_Monument_at_the_Battlefield_2004.JPG|mini|300px|desno|Mohačko polje: Spomenik Mohačke bitke]]
Unatoč pobjedi Turci nisu uspjeli pokoriti čitavu [[Ugarska|Ugarsku]]. Premda su provalili u Budim, ubrzo su se morali povući i nisu ga ponovno osvojili sve do [[1541.]] Ipak, ova je bitka označila kraj moći Ugarskoga kraljevstva.

Češka, kojom je Ludovik II. vladao od 1516. godine, pripala je njegovom šogoru caru [[Ferdinand_I., car_Svetog_Rimskog_Carstva|Ferdinandu I. Habsburškom]].

U Hrvatskoj i Ugarskoj rasplamsale su se dinastičke borbe između pristalica [[Habsburgovci|Habsburgovaca]] i pristalica [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolje]]. [[Hrvatski sabor]] u [[Cetingrad]]u je [[1. siječnja]] [[1527.]] god. izabrao Habsburgovca [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda I.]] za hrvatskog kralja. Borba za nasljedstvo nastavila se u trećini Ugarske koja nije pala pod tursku vlast te u [[Slavonija|Slavoniji]], gdje su bili najžešći pristalice Zapolje, koji je u svojoj borbi imao i pomoć Turaka. Ludovikov bivši osobni kapelan nakon bitke otišao je u Zapoljin tabor, postavši njegovim tajnikom.<ref>[[Hrvatski leksikon]], natuknica Srijemac, Juraj; Naklada leksikon doo, Zagreb, 1996.</ref> Ivan Zapolja je nastavio borbu za vlast nad Ugarskom sve do svoje smrti 1540. godine, a njegov sin [[Ivan Žigmund Zapolja]] - i to kao vazal turskom sultanu kojem je plaćao danak od 1543. godine - je nastavio borbu za vlast nad Ugarskom do 1570. godine, kada je odustao od prava na ugarsko prijestolja u korist Habsburgovaca, ostavši zauzvrat Vojvodom od [[Transilvanija|Transilvanije]].

Ugarsku je dodatno razdirala vjerska podjela: Zapolje su sa znatnim dijelom plemstva su prešli na [[Kalvinizam]] (u vrijeme kada su od Kalvinista dobivali podršku u sukobu s katoličkim [[Habsburg|Habsgurgovcima]]), te su 1566. godine donijeli zakon kojim su i od preostalog stanovništva da prisilno napusti [[Katoličanstvo|Katoličanstvo;]] 1568. godine su od toga morali odustati.

Središnjim dijelom Mađarske će zavladati Turci, a zapadnim dijelom - tu je uključena i [[Slovačka]] - Habsbugrovci. Na istoku, kneževina [[Transilvanija]] je ostala kao kršćanska zemlja koja će većinom biti u vazalskom odnosu prema [[Osmansko Carstvo|Osmanskom carstvu]], na čijoj će strani sudjelovati i u [[Opsada Beča 1683.|Bitki za Beč 1683. godine;]] nakon nje će Habsburgovci ubrzo istisnuti Turke iz Mađarske - taj će poduhvat biti zaokružen [[Bitka kod Sente|Bitkom kod Sente 1697.]] i [[Mir u Srijemskim Karlovcima|Mirom u Srijemskim Karlovcima]] 1699. godine. 1711. godine će Habsburgovci uspostaviti trajnu vlast i nad Transilvanijom.

Teški ratovi na mađarskom i hrvatskom tlu koji su označili dva stoljeća nakon Mohačke bitke će znatno osiromašiti Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo, potaknuti seobe stanovništva prema zapadu, te kasnije dovesti do znatnog miješanja stanovništva u opustošenim krajevima.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==

* L. Kupelwieser, ''Die Kämpfe Ungarns mit den bis zur Osmanen Schlacht bei Mohäcs, 1526.'', Wien & Leipzig, 1899., str. 242.

== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20080509083705/http://www.crohis.com/izvori/krbavamohac.pdf Izvori za bitke na Krbavskom i Mohačkom polju]

{{Coord|45|56|29|N|18|38|50|E|display=title|region:HU_type:event_source:dewiki}}

[[Kategorija:Hrvatske novovjekovne bitke]]
[[Kategorija:Mađarske bitke]]
[[Kategorija:Osmanske bitke]]
[[Kategorija:Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću]]
[[Kategorija:Vojna povijest 16. stoljeća|Mohač]]