WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T08:30:54Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 08:30
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Mogorjelo'''-->~~[[Slika:Mogorjelo (51).JPG\|minijatura\|desno\|300px\|Mogorjelo]]		[[Slika:Mogorjelo (51).JPG\|minijatura\|desno\|300px\|Mogorjelo]]
	'''Mogorjelo''' je jedinstven arheološki spomenik iz [[Rimska umjetnost\|rimskog doba]], dobro očuvana stara rimska [[villa rustica]], smješten u neposrednoj blizini [[Čapljina\|Čapljine]], u južnom dijelu [[Bosna i Hercegovina\|Bosne i Hercegovine]]. Ovaj spomenik kulture spada u najljepša zdanja kasne antičke arhitekture u cijeloj [[Bosna i Hercegovina\|Bosni i Hercegovini]].		'''Mogorjelo''' je jedinstven arheološki spomenik iz [[Rimska umjetnost\|rimskog doba]], dobro očuvana stara rimska [[villa rustica]], smješten u neposrednoj blizini [[Čapljina\|Čapljine]], u južnom dijelu [[Bosna i Hercegovina\|Bosne i Hercegovine]]. Ovaj spomenik kulture spada u najljepša zdanja kasne antičke arhitekture u cijeloj [[Bosna i Hercegovina\|Bosni i Hercegovini]].

WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T19:30:54Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 2. studeni 2021. u 19:30
Redak 49:		Redak 49:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat}}~~
	*[http://fmks.gov.ba/download/zzs/1953/8-1953.pdf Đuro Basler: Konzervatorski zahvat na Mogorjelu]		*[http://fmks.gov.ba/download/zzs/1953/8-1953.pdf Đuro Basler: Konzervatorski zahvat na Mogorjelu]
	*[http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1958/5-1958.pdf Đuro Basler: Bazilike na Mogorjelu]		*[http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1958/5-1958.pdf Đuro Basler: Bazilike na Mogorjelu]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-30T10:21:56Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Slika:Mogorjelo (51).JPG|minijatura|desno|300px|Mogorjelo]]
'''Mogorjelo''' je jedinstven arheološki spomenik iz [[Rimska umjetnost|rimskog doba]], dobro očuvana stara rimska [[villa rustica]], smješten u neposrednoj blizini [[Čapljina|Čapljine]], u južnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Ovaj spomenik kulture spada u najljepša zdanja kasne antičke arhitekture u cijeloj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

[[Nacionalni spomenik BiH|Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]] proglašen je na sjednici održanoj od 5. do 11. studenog 2002. godine.<ref name="odluka">[http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=186 Odluka Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH] pristupljeno 2. kolovoza 2014.</ref>

== Postanak Mogorjela ==
[[Slika:Mogorjelo rekonstrukcija.jpg|minijatura|desno|300px|Rekonstrukcija Mogorjela]]
Kulturno-povijesni i znanstveni značaj Mogorjela može se promatrati kroz njegovu blizinu rimskom gradu [[Narona|Naroni]]. U okolinu grada su se počeli doseljavati [[Italci]]. U prilog tome govori [[natpis iz Tasovčića]] podignut u čast [[Oktavijan]]u i njegovoj pobjedi i osvajanju [[Sicilija|Sicilije]] 36. g. pr. Kr. Od tada počinje aktivno naseljavanje Italika koje je bilo najintenzivnije početkom 1. stoljeća kada su kolonisti iz Narone (moguće i iz Ad Turresa kod [[Tasovčići|Tasovčića]]) izgradili poljoprivredno gospodarstvo, a u svrhu opskrbljivanja Narone. U blizini Narone poznato je dosta ovakvih naselja od kojih je istražena jedino vila rustica u [[Višići]]ma, a koja je datirana u 2. stoljeće. Sva ta naselja potvrđuju naseljavanje doline Neretve početkom 1. stoljeća ili najkasnije u doba cara [[Tiberije|Tiberija]].<ref name="Paškvalin">[[Veljko Paškvalin]] - Nalazi iz Mogorjela kod Čapljine (izlaganje na znanstvenom skupu "Arheološka istraživanja u Naroni i dolini Neretve" u Metkoviću 6. - 9. listopada 2001.) {{ISBN|953-98743-9-4}}</ref>

== Podrijetlo imena ==
Postoji više teorija o podrijetlu imena Mogorjelo. Pučka predaja povezuje Mogorjelo s izrazom "mnogo gorjelo", a hrvatski je jezikoslovac [[Petar Skok]] dovodio Mogorjelo u vezu sa starom mediteranskom riječi ''magullellus'' (kućica, daščara). Danas je prihvaćeno mišljenje da je Mogorjelo zapravo skraćenica grčkoga imena Hermagoras (Mogor), a po [[Hermagor Akvilejski|sv. Hermagori]] ili Mogoru, učeniku [[Marko Evanđelist|sv. Marka evanđelista]], posebno štovanom u [[Akvileja|Akvileji]].<ref name="Dodig">[[Radoslav Dodig|mr. sc. Radoslav Dodig]]: [http://www.hum.ba/ekologija/381-mogorjelo-.html Mogorjelo] objavljeno 9. travnja 2013., pristupljeno 2. kolovoza 2014.</ref>

== Gradnja i arhitektura ==
[[Slika:Mogorjelo (27).JPG|minijatura|lijevo|200px|Ortostat na sjevernim vratima]]
[[Slika:Mogorjelo tlocrt.svg|minijatura|desno|300px|1. Sjeverna ulazna vrata (Porta decumana) 2. Ostaci stuba 3. Istočni kružni toranj 4. Nužnik čučavac s protočnom vodom za poslugu (Latrina) 5. Ostaci zidova poljoprivrednoga imanja iz 1. st. 6. Ostaci stuba za kat 7. Vrata prema Neretvi 8. Palača za stanovanje (Palatium) 9. Trijem (Porticus) 10. Stube za kat u palači 11. Ostaci triju velikih kanala za otpad (Cloaca) 12. Južni ogradni zid 13. Zapadna vrata (Porta principalis dextra) 14. Stube pored zapadnih vrata 15. Stube kod sjevernoga tornja 16. Muljača, uljara, pekara i slične građevine 17. Ostaci krstioničkoga bazena (Piscina) 18. Prag između predvorja i lađe 19. Kasnoantički sarkofag (sada uz šetnicu sa sjevera)]]
[[Slika:Torkular - Mogorjelo.svg|minijatura|desno|300px|Skica torkulara u Mogorjelu prema [[Ivo Bojanovski|Ivi Bojanovskom]]: 1. Kameni stožeri (stipites) 2. Vitlo (sucula) 3. Drvena greda (prelum) 4. Drveni klip (orbis olearius) 5. Pleteni koš 6. Kružna kamena ploča (area) sa žlijebom u obliku kružnice (canalis rotunda) 7. Žlijeb za otjecanje 8. Kameni spremnik]]
Arheološka iskapanja [[Carl Patsch|Carla Patscha]], od 1899. do 1903. pokazala su da se građevinski kompleks na Mogorjelu sastoji iz više faza. Najstarije građevine potječu iz [[1. stoljeće|1. stoljeća]] kada je lokalitet služio kao zemljoradnički centar (villa rustica fructuaria). Postojalo je nekoliko građevina koje su bila povezane hodnicima, a u središtu je bila izgrađena stambena zgrada, kupalište i zgrada za poljoprivrednu proizvodnju. Postojala je i uljara, te mlin i pekarna. Ciglana, radionica za izradu keramičkih posuda te staja bile su izgrađene izvan kompleksa.<ref name="Dodig"/>

Na ruševinama ovog zdanja koje je vjerojatno izgorjelo u požaru, u [[4. stoljeće|4. stoljeću]] izgrađena je rimska utvrda (castrum) pravilne osnove s tornjevima na kutovima (poput [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanove palače]] u [[Split]]u), dimenzije 102×86 m. Postojala su četiri obrambena tornja: tri kvadratne osnove, a četvrti (istočni) je bio kružnog oblika i uvučen zbog blizine [[Neretva|Neretve]]. Unutar objekta bila je izgrađena dvoetažna palača u kojoj je stanovao vlasnik kompleksa, a sastojala se od prostorija na pročelju povezanih portikom s korintskim stupovima.<ref name="Dodig"/> Podovi su bili pokrivenim mozaikom a zidovi ukrašeni lažnim mramorom, dok su trijem na katu krasili korintski stupovi od korčulanskog kamena. Ekonomski dio prvobitne građevine iz 1. stoljeća, naprave za proizvodnju vina i ulja, te mlin i pekarna bili su uklopljeni u novu građevinu.<ref name="odluka"/>

Na jugozapadnom zidu su postojala mala vrata pojačana jednim tornjem, a ostala vrata su bila široka i iz dva dijela. Sjeverna vrata, (Porta decumana) su bila ukrašena s dva [[ortostat]]a, s prikazom [[akant]]a na jednom i vinove loze na drugom bloku. Istočna i zapadna vrata (Porta principalis, dextra i sinistra), su vjerojatno bila slična sjevernom ulazu, ali bez ukrašenih ortostata. Uz sva vrata bila su izgrađena stepeništa kao prilaz prsobranima. U unutrašnjosti objekta bile su izgrađene prostorije za smještaj radnika, ostave za alat, poljoprivredne proizvode te pet spremnika za ulje ukopanih u zemlju. Pronađeni su i ostaci nužnika čučavaca za poslugu, a postojalo je i četiri ili pet odvodnih kanala. Mogorjelo je opskrbljivalo rimski grad Naronu, i vjerojatno je služilo u obrani grada i okolice.<ref name="odluka"/><ref name="Dodig"/>

Krajem 4. stoljeća utvrdu su osvojili i djelomice uništili [[Vizigoti]] pod vodstvom [[Alarih]]a. U 5. stoljeću su izgrađene dvije [[Ranokršćanstvo|ranokršćanske]] [[bazilika|bazilike]] iskoristivši zidine prvobitne utvrde. U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] pa sve do kraja 19. stoljeća na ovom lokalitetu su se vršila ukopavanja pokojnika.<ref name="Dodig"/>

== Arheološki nalazi ==
{|
|
[[Datoteka:Mogorjelo stecak (2).jpg|150px|mini|lijevo|Stećci pokraj Mogorjela]]
Na lokalitetu Mogorjela arheolozi su pronašli nakit dalmatinsko-hrvatske skupine, mač iz [[Karolinzi|karolinškoga doba]], koplje, te mamuze i pojasnu garnituru.<ref name="Dodig"/> Pronađeni su i antički [[sarkofag]] iz 5. stoljeća s [[akroterij]]ima, grobne [[Stela|stele]], dijelovi arhitektonske plastike, grubo obrađeno kamenje iz 4. do 6. stoljeća, sitni metalni predmeti, [[Fibula (nakit)|fibule]], [[novac]], [[keramika]] te tri [[Stećak|stećka]].<ref name="odluka"/> Među zanimljivijim nalazima ističu se tri željezna ulomka od kojih dva sa zupcima ili češljevima vjerojatno pripadaju dijelu [[Tkalački stan|tkalačkog stana]]. Na njima je na slobodnom dijelu između češljeva ukucan [[Kristov monogram]].<ref name="Paškvalin"/>
|}

== Namjena Mogorjela ==
Carl Patsch je smatrao da je Mogorjelo bio rimski [[kaštel]], jedna u nizu rimskih [[utvrda]] između [[Krka|Krke]] i Neretve, iako kasnija istraživanja nisu u cjelini potvrdila njegovo mišljenje. Jakim bedemima, kulama te svojim tlocrtom Mogorjelo je nalikovalo logoru. Tome je išla u prilog lokacija u klinu ušća [[Trebižat (rijeka)|Trebižata]] u Neretvu, što je zaštićeno područje s kojega se mogao braniti potencijalni napad prema Naroni. Drugi su, pak, znanstvenici zastupali tezu da je Mogorjelo bio utvrđeni veliki posjed, tj. ''villa rustica'' ili ''palatium'', što je neosporno i sigurno tek nakon obnove od razaranja Gota.<ref>[[Ivo Bojanovski]] - Bosna i Hercegovina u antičko doba, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Sarajevo, 1988., str. 125-126, {{ISBN|9788671230193}}</ref>

== Istraživački i konzervatorski radovi ==
Istraživački i konzervatorski radovi na ovom lokalitetu su rađeni u više navrata. Prvi arheološki radovi izvođeni su od 1899. do 1903. pod vođenjem K. Patscha. Od 1903. do 1904. pristupilo se konzervaciji zidova, kada su zasađeni i čempresi. Ekipa [[Zemaljski muzej u Sarajevu|Zemaljskog muzeja BiH]] 1947. je vršila istraživanje dijela groblja i raščišćavala teren unutar zdanja, a tom prilikom je prikupljeno dosta novog materijala, posebno iz doba ranog srednjeg vijeka. Druga konzervacija zidova započeta je 1951., a od 1952. do 1955. su nastavljeni radovi rekonstrukcije sjeveroistočnog zida. Restauracija i djelomična rekonstrukcija sjeverozapadne strane zida napravljena je od 1961. do 1962. Antički torkular djelomično je restaurirao i rekonstruirao 1963. i 1964.<ref name="odluka"/> arheolog [[Ivo Bojanovski]]<ref>[http://arheohercegovina.com/2014/03/24/rimski-tijesak-za-grozde-u-hercegovini/ Rimski tijesak za grožđe u Hercegovini] Hercegovački arheološki portal, pristupljeno 1. siječnja 2015.</ref>.

== Galerija ==
<gallery>
Mogorjelo (11).JPG|<center>Stepenište, prilaz prsobranu na zapadnim vratima
Mogorjelo (15).JPG|<center>Ostatak kanala za otpad kod zapadnih vrata
Mogorjelo (17).JPG|<center>Spremnik za ulje ukopan u zemlju
Mogorjelo (30).JPG|<center>Antički torkular
Mogorjelo (25_2).JPG|<center>Istočni obrambeni kružni toranj
</gallery>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat}}
*[http://fmks.gov.ba/download/zzs/1953/8-1953.pdf Đuro Basler: Konzervatorski zahvat na Mogorjelu]
*[http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1958/5-1958.pdf Đuro Basler: Bazilike na Mogorjelu]
*[http://arheohercegovina.com/2013/12/06/422/#more-422 Torkular u Mogorjelu]

[[Kategorija:Rimski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Građevine u Čapljini]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine]]

Mogorjelo - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica