WikiSysop: bnz

2022-03-19T08:57:32Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2022. u 08:57
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Mocoví'''-->'''~~Mocoví''' (Mocobí, Mbocobí, Moncobys, Amocobies, Mbokobí, Mocoit, Mokoilasseek, Bocovíes, Moqoit, Moqoile’ec, Amokebit, Mosobíes, Moscovi, Mokowitt, Mokovit, Guaycurues, Frentones, Montaraces), pleme i skupina plemena porodice [[Guaycuruan]] nastanjenih u [[Gran Chaco\|Gran Chacu]] na sjeveru [[Argentina\|Argentine]], sjeveroistočno od [[Santa Fé (Argentina)\|Santa Féa]]. Mocovi su se kroz povijest sastojali od više plemenskih skupina. Suvremena populacija iznosi im 4,525 ([[2000.]] WCD) u departmanima O'Higgins, Chacabuco, Fontana i San Lorenzo u provinciji Chaco, i departmanima Garay, Obligado, San Javier, San Justo i Vera u provinciji Santa Fé.		Mocoví''' (Mocobí, Mbocobí, Moncobys, Amocobies, Mbokobí, Mocoit, Mokoilasseek, Bocovíes, Moqoit, Moqoile’ec, Amokebit, Mosobíes, Moscovi, Mokowitt, Mokovit, Guaycurues, Frentones, Montaraces), pleme i skupina plemena porodice [[Guaycuruan]] nastanjenih u [[Gran Chaco\|Gran Chacu]] na sjeveru [[Argentina\|Argentine]], sjeveroistočno od [[Santa Fé (Argentina)\|Santa Féa]]. Mocovi su se kroz povijest sastojali od više plemenskih skupina. Suvremena populacija iznosi im 4,525 ([[2000.]] WCD) u departmanima O'Higgins, Chacabuco, Fontana i San Lorenzo u provinciji Chaco, i departmanima Garay, Obligado, San Javier, San Justo i Vera u provinciji Santa Fé.

	== Plemnske skupine ==		== Plemnske skupine ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-30T08:54:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Mocoví''' (Mocobí, Mbocobí, Moncobys, Amocobies, Mbokobí, Mocoit, Mokoilasseek, Bocovíes, Moqoit, Moqoile’ec, Amokebit, Mosobíes, Moscovi, Mokowitt, Mokovit, Guaycurues, Frentones, Montaraces), pleme i skupina plemena porodice [[Guaycuruan]] nastanjenih u [[Gran Chaco|Gran Chacu]] na sjeveru [[Argentina|Argentine]], sjeveroistočno od [[Santa Fé (Argentina)|Santa Féa]]. Mocovi su se kroz povijest sastojali od više plemenskih skupina. Suvremena populacija iznosi im 4,525 ([[2000.]] WCD) u departmanima O'Higgins, Chacabuco, Fontana i San Lorenzo u provinciji Chaco, i departmanima Garay, Obligado, San Javier, San Justo i Vera u provinciji Santa Fé.

== Plemnske skupine ==
:17. i 18. stoljeće:
*[[Mohoyes]], nazivani i Mogoyes
*[[Aguilot]],
*[[Palomos]] (Pelichocos, Perichocos, Pelechos), s:
**[[Labradillos]].
*[[Copogni]],
*[[Pelones]],
:U 18., 19. i 20. stoljeću:
*[[Jogongaek]],
*[[Sanjavierinos]],
*[[Sampedrinos]],
*[[Calchineros]],
*[[Capilleros]],
*[[Noenagacec]],
*[[Ischipile’ec]].

== Povijest ==
Mocoví su bili ratničko pleme sa gornjeg toka Bermeja, slično i srodno svojim saveznicima [[Abipon]]ima, [[Toba]]ma i [[Mbaya]]ma. Njihova populacija procjenjena je 1800 na 2,000 ratnika ili 6,000 duša.
U ranom 18. stoljeću oni su u ratu sa Španjolcima što guvernera Urizara navodi da povede [[1710.]] veliku ekspediciju od 3,000 ljudi protiv Chaco plemena. Neka plemena tada stupiše u mir sa Španjolcima, ali Mocoví još narednih 30 godina neće prestati sa svojim napadima. Tek će [[1743.]] neki od njih otići na misiju San Xavier koju je utemeljio otac [[Francisco Burges Navarro]]. Do ovoga dolazi nakon što se dvojica poglavica Mocovíja Aletin i Chitalin sprijatelje sa [[Španjolci]]ma. Ovdje će ih pokušati privoljeti na sjedilački život ratara, jer su Indijanci bili nomadski lovci i sakupljači. U današnje vrijeme polagano se asimiliraju u argentinsko društvo.

== Etnografija ==

'''Život i običaji'''

Mocoví su tek ponekad gradili sebi privremene logore, obične štitnike protiv vjetra sklepane od granja prekrivenih kožama. Živjeli su od lova, ribolova i sakupljanja. njihovo oružje tipično je za Chaco i [[Patagonija|Patagoniju]]. sastojalo se od [[luk i strijela|luka i strijele]], [[koplje|koplja]], [[sulica]] i [[bola|bole]]. U lov se išlo ili kolektivno, ili svako za sebe. Glavna lovina bili su [[nandu]]i, [[pekari]], [[jelen]] i [[kajman]] kojega ima u Chacu a hvatao se [[harpuna]]ma sa riječne obale.

Ribolov je najvažniji tijekom kišne sezone. Muškarci ribare mrežama i harpunama. ene u svom privređivanju najviše vremena posvećuju sakupljanju divlje bijne hrane, kao što je [[algarroba]] (Prosopis alba i Prosopis nigra), [[Acacia monoliformis]], [[chañar]] (Gourliea decorticans) i voće [[mistol]]a (Zizyphus mistol), i jestive dijelove raznih vrsta palmi Capparis retusa, Morrenia odorata i druge. [[Med]] i prženi [[skakavci]] (porodica [[Acrididae]]) važan su izvor prehrane koje Indijanci pohranjuju i čuvaju za kasnije prigode.

Mocoví drže [[pas|pse]] kao čuvare, ali i za lov. Danas od domaćih životinja posjeduju [[konji|konje]], [[ovce]] i [[koze]].

Tijekom sušne sezone često dolazi do nestašica pitke vode, do koje domišljato nalaze na lišću palme [[caraguatá]] (Bromelia sp.) i gomolju čipóya ([[Jacaratia hassleriana]]; [http://herba.msu.ru/shipunov/h-album/h3_koko20070303/original/img_6441.html vidi]), a onda je spremaju u zemljanim vrčevima.

Bullboat-kanui služe tek za prijevoz starijih nemoćnih osoba i malene djece preko rijeke, nalik onim [[mandan]]skim. Ločarija im je prosta, košaraštvom se ne bave. Žene od vlakana spomenute caraguate proizvode [[uže]]ta, [[ribarska mreža|ribarske mreže]], mreže za nošenje i torbe. [[Pamuk]] i vunu tkaju na vertikalnim [[tkalački stan|stanovima]].

'''Društvo'''
[[Društvo]] Mocovija sastoji se od proširena obitelji ili egzogamnih bandi kojih je nekoliko takvih povezano u endogamno pod-pleme. Razne pod-plemenske skupine periodično sa sakupljaju zbog različitih razloga, vjerskih, socijalnih ili naročito u vrijeme rata kad regionalni politički autoritet dobiva na značaju.

Ženidba je [[monogamija|monogamna]] ali se izvještavalo i o [[sororalna poliginija|sororalnoj poliginiji]]. Postamaritalno stanište je uksorilokalno a sistem srodstva je [[Havajski sistem srodstva|havajskog]] tipa. [[Teknonimija]] (n.n.-ov otac), za razliku među [[Lengua]]ma, je nepoznata.

== Literatura ==
*Fúrlong, Guillermo C. (1938). Entre los mocobíes de Santa Fé. Según las noticias de los misioneros jesuítas Joaquín Camaño, Manuel Canelas, Francisco Surges, Román Arto, Antonio Bustillo y Florián Paucke. Buenos Aires: Amorrortu e Hijos.
*Martínez Crovetto, Raúl (1968). "Estado actual de las tribus mocovíes del Chaco (República de Argentina)." Etnobiológica (Corrientes: Universidad Nacional del Nordeste, Facultad de Agronomía y Veterinaria) 7:1-23.
[[sistem srodstva]]
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.oni.escuelas.edu.ar/olimpi2000/chaco/inevolucion-aborigen/mocovies.htm Mocovíes]
*[http://www.newadvent.org/cathen/10412b.htm Mocoví Indians]
*[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=moc Mocoví]

[[Kategorija:Guaycuruan]]
[[Kategorija:Argentinski Indijanci]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]

Mocoví - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica