Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

2025-04-07T23:15:44Z

Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

←Starija inačica		Inačica od 7. travanj 2025. u 23:15
Redak 43:		Redak 43:

	== Izvori ==		== Izvori ==
	{{~~Predložak:~~Čiopa}}		{{Čiopa}}
	{{izvori}}		{{izvori}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-14T10:01:02Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Špilje i jame
| naziv = Močiljska špilja
| izvorni naziv =
| slika =
| slika_opis =
| širina-stupnjevi = 42
| širina-minute = 41
| širina-sekunde = 16.71
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 18
| dužina-minute = 04
| dužina-sekunde = 24.21
| dužina-oznaka = E
| lokacija = selo [[Pobrežje]]
| država = [[Hrvatska]]
| najbliži grad = [[Dubrovnik]]
| nadmorska visina = 398 m
| površina =
| najniža razina = 138 m ispod ulaza
| najveća visina = 4 m
| dužina = 938 m
| volumen =
| približna starost =
}}

'''Močiljska špilja''' je najduži speleološki objekt [[Dubrovačko primorje|Dubrovačkog primorja]]. Nalazi se kod sela [[Pobrežje]], oko 200 m [[zapad]]no od ceste za [[Osojnik]], na jugoistočnoj padini Močiljskog (Sominog) brda iznad [[Mokošica|Mokošice]] u [[Rijeka dubrovačka|Rijeci Dubrovačkoj]]. Ulaz u špilju se nalazi nadmorskoj visini od 398 m, oko 140 metara u pravcu jugoistoka od vrha Močiljskog brda, po kojem je i dobila ime. No samo odredište nije lako naći jer nema oznaka ili smjerokaza koji bi posjetitelje lakše doveli do samog ulaza koji je maskiran velikom [[smokva|smokvom]] i zaštićen željeznim rešetkama. Inače, ovaj položaj u neposrednoj blizini [[Dubrovnik|Dubrovnika]] omogućava lagan i pristupačan prilaz. S ulaza u špilju pruža se prekrasan pogled na Dubrovnik, Rijeku Dubrovačku i dio [[Elafiti|Elafitskog otočja]].

== Opis špilje ==
Močiljska je špilja relativno jednostavne građe, sastoji se od jednog glavnog koso položenog hodnika, dužine preko 600 m koji se spušta od ulaza prema kraju špilje do dubine od 138 m, i desetak sporednih, ukupne dužine 938 m, što je čini najdužom špiljom dubrovačkog područja. Prednji dio špilje je suh s nešto manje spiljskih ukrasa dok su ostali dijelovi bogatiji [[stalaktiti]]ma i [[stalagmiti]]ma. Ulaz je širok oko 5 m i orjentiran je u pravcu jugozapada. Spušta se u pravcu jugoistoka, a ni širina ni visina hodnika se ne spušta ispod 4 metra. Nakon 60 m dolazi se do raskrižja; sporedni hodnik dužine oko 100 m vodi desno, a glavni skreće ulijevo i tako nastavlja do kraja. Dalje u unutrašnjosti, na oko 200 m od ulaza, nalaze se dva mala [[jezero|jezerca]]. Tu skupinu sigastih skulptura s podzemnim jezercem nazva se Kapela [[Sveti Vlaho|Sv. Vlaha]], iza koje su naknadno napravljene kamene stepenice. Pred kraj špilje u pravcu sjeverozapada odvaja se posljednji oko 50 m dugačak odvojak kojim se spušta u trenutno najdublji dio špilje, malu i vrlo akustičnu dvoranicu, od kojeg je vjerojatno prolaz dalje danas u potpunosti zasigan. Završetak glavnog kanala ispunjen je čudesnim igličastim [[aragonit]]ima. Karakteristično je da u ovoj pećini ne postoje neka veća podzemna proširenja u obliku špiljskih dvorana, što je i logično kada se ima u vidu da je ona formirana uzduž tektonskih pukotina u gornjokrednim [[dolomit]]ima, vrlo čvrstoj i slabije topljivoj stijeni. [[Temperatura]] zraka je stabilna i iznosi između 12 – 14°C.

== Prirodne i povijesne zanimljivosti ==
[[Datoteka:Ursus spelaeus.png|thumb|200px|'''Spiljski medvjed ''Ursus spelaeus''''']]
Močiljska je špilja izuzetno bogato nalazište [[priroda|prirodnih]] i [[kultura|kulturnih]] povijesnih ostataka. Nije poznato kada je otkrivena, iako se kao godina otkrića špilje za stručnu javnost navodi [[1919.]] godina. Prvi sigurni podaci datiraju od [[1. kolovoza]] [[1918.]], kada je u špilji [[fauna|faunu]] sakupljao [[Češka|češki]] biospeleolog Karel Absolon. Dvadesetih, pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća špilju su posjećivali i istraživali brojni biospeleolozi iz [[Hrvatska|Hrvatske]] i inozemstva. Prvi su istraživači u crvenkastoj ilovači bočnih odvojaka, na oko 50 m od ulaza, otkrili ostatke [[Spiljski medvjed|spiljskog medvjeda]] (''lat. Ursus spelaeus'') i [[Alpe|alpskog]] [[svizac|svisca]] (''lat. Marmota marmota''), tipičnih predstavnika tzv. gornjowürmske faune, što je utvrdio naš [[paleontologija|paleontolog]] Mirko Malez. Würm je geološko razdoblje kasnog [[pleistocen]]a, koje je počelo prije oko 70.000 godina, a završilo prije oko 10.000 godina. Zbog velike oledbe, koja je alpsku klimu potisnula nešto južnije, stanište brojnih alpskih životinja se također proširilo prema našim krajevima, tako da je, za sada, ova špilja najjužnije nalazište alpskog svisca na području Europe. Danas izumrli špiljski medvjed koristio je špilju kao brlog u razdoblju posljednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]].

Za ovu je špilju do sada utvrđeno pedesetak organizama, među kojima se ističu tri svojte kojima ona predstavlja tipsko nalazište: jednakonožni račić dalmatinska slijepa vodenbabura (''lat. Proasellus anopthalmus dalmatinus''), dubrovački špiljski baldehinski [[pauk]] (''lat. Troglohyphantes affinis'') i močiljski skokun (''lat. Heteromurus media''), te stanište zanimljivog troglobiontskog puža (''lat. Pholeoteras euthrix''). Premda su u špilji utvrđene brojne vrste pauka, [[lažištipavci|lažištipavaca]], kornjaša, ekološko – faunistička istraživanja se i dalje nastavljaju. Najnovijim ekološkim istraživanjima, uz već poznate, utvrđene su i nove svojte za faunu špilje, pa čak i nove za znanost. U špilji je zabilježeno pet vrsta [[šišmiš]]a, među kojima i vrlo rijetki [[Meheljev potkovnjak]] (''lst. Rhinolophus mehely'').

Ova je pećina značajna i u prethistorijskom pogledu, jer su u njoj, naročito u desnom bočnom povratnom kraku špilje zvanom Grobište, blizu samog ulaza otkriveni brojni dijelovi ljudskih kostura, ostaci [[keramika|keramike]] i drugi nalazi iz [[željezno doba|željeznog doba]]. Pretpostavlja se da je u Močiljskoj špilji postojala nekropola, drevno [[Iliri|ilirsko]] groblje iz toga razdoblja. Ova je kultura gradina trajala otprilike između 11. i 5. stoljeća prije Krista i ostavila je traga i u velikim kamenim gomilama razbacanim po vidljivim mjestima Dubrovačkog primorja i [[Hercegovina|Hercegovine]]. Najstariji nađeni komadi keramike potječu iz mlađeg [[kameno doba|kamenog doba]] (neolitika), a otkrili su ih Miho Kusijanović i njegov sin Branimir, [[1919.]] godine.

Zbog svojih geomofroloških, paleontoloških i [[arheologija|arheoloških]] vrijednosti od [[18. ožujka]] [[1963.]] godine zaštićena je kao geomorfološki spomenik prirode<ref>[http://www.edubrovnik.org/prirodna_bastina.php Prirodna baština i kulturna dobra]</ref>.

== Istraživanja ==
Dne [[27. ožujka]] [[2004.]] je započelo ekološko istraživanje Močiljske špilje u sklopu projekta "Ekološka istraživanja špilja i jama na području Grada Dubrovnika", kojeg provodi Hrvatsko biospeleološko društvo. Prvi dio terenskog rada je obavljen.

== Izvori ==
{{Predložak:Čiopa}}
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.dubrovnik.hr/vijest.php?id=1&newsid=391 Započelo istraživanje Močiljske špilje]
* [http://www.jakopin.net/primoz/slike/2004/Dalmatia_2004/VI.html Primož Jakopin - fotogalerija ''Močiljske špilje'']
* [http://www.edubrovnik.org/prirodna_bastina.php Prirodna baština i kulturna dobra]
* [http://public.carnet.hr/speleo/clanci/hrv/gromaca.html Hrvatski speleološki poslužitelj]

[[Kategorija:Špilje u Hrvatskoj]]

Močiljska špilja - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica