https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Mleta%C4%8Dka_RepublikaMletačka Republika - Povijest promjena2026-08-04T16:08:22ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Mleta%C4%8Dka_Republika&diff=8170&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-07-14T12:53:20Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Mletačka Republika'''-->{{Okvir bivše zemlje svijeta<br />
|ime = Mletačka Republika<br />
|hr_ime=Mletačka Republika<br />
|izvorno_ime=Serenissima Repubblica di Venezia<br />
|zastava=Flag of the Republic of Venice.svg<br />
|zastava_i = Zastava Mletačke Republike<br />
|grb=Coat of Arms of the Republic of Venice.svg<br />
|grb_i = Grb Mletačke Republike<br />
|genitiv=Mletačke Republike<br />
|kontinent=Europa<br />
|regija = Pirineji<br />
|država = Italija<br />
|status= [[Grad-država]]<br />
|godina_start = 697.<br />
|godina_kraj = 1797.<br />
|datum_kraj = [[17. listopada]] [[1797.]]<br />
|događaj1=[[Zadarski mir]]<br />
|datum_događaj1=[[18. veljače]] [[1358.]]<br />
|p1 = Bizantsko Carstvo<br />
|flag_p1 = Flag of PalaeologusEmperor.svg<br />
|s1 = Habsburška Monarhija<br />
|flag_s1 = Flag of the Habsburg Monarchy.svg<br />
|s2 = Cisalpinska Republika<br />
|flag_s2 = Flag of the Repubblica Cisalpina.svg<br />
|image_s2 = [[Datoteka:St. blasius flag.jpg|30px]]<br />
|mapa = Republic_of_Venice_1789.svg<br />
|mapa_opis = Mletačka Republika, [[1789.]] godine<br />
|jezik =[[Venecijanski jezik|venecijanski]], [[latinski]]<br />
|vjera = [[katolicizam]]<br />
|glavni_grad = [[Venecija|Mletci (Venecija)]]<br />
|{{coor dm|45|26|N|12|19|E|type:country|region:IT}}<br />
|vlada_tip = Republika<br />
|titula_vođa = [[Dužd]]<br />
|vođa2 = [[Ludovico Manin]] (zadnji)<br />
|vođa1 = [[Paolo Lucio Anafesto]] (prvi)<br />
|godina_vođa1 = [[697.]] – [[717.]]<br />
|godina_vođa2 = [[1789.]] – [[1797|97]].<br />
|događaj_kraj = [[Mir u Campo Formiju|Kampoformijski mir]]<br />
|fusnote = * Tradicionalno, osnivanje Republike datira se [[697.]] godine<br />
}}<br />
'''Mletačka Republika''' ili '''Republika Venecija'''<ref name="LZMK">[https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64239 Venecija], [[Hrvatska enciklopedija]] - mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 30. rujna 2020.</ref> ([[Talijanski jezik|tal.]] ''Repubblica di Venezia'', kasnije ''Repubblica Veneta''; [[venecijanski jezik|ven.]] ''Repùblica de Venèsia'', kasnije ''Repùblica Vèneta''), tradicionalno '''Presvijetla Mletačka Republika''' ([[talijanski|tal.]] ''Serenissima Repubblica di Venezia'', [[venecijanski|ven.]] ''Serenìsima Repùblica Vèneta''), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje [[Italija|Italije]], [[Slovenija|Slovenije]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Albanija|Albanije]], [[Grčka|Grčke]] i [[Cipar|Cipra]], sa središtem u današnjem [[Italija|talijanskom]] gradu [[Venecija|Veneciji]]. Postojala je od [[9. stoljeće|9.]] do [[18. stoljeće|18. stoljeća]] ([[1797.]] godine).<br />
<br />
Bila je [[Pomorstvo|pomorska sila]] na obalama istočnog [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], odnosno na obalama [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Nastala je kao [[grad-država|grad država]], nakon invazije [[Langobardi|Langobarda]] današnje sjeverne Italije. Tijekom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], Mletačka Republika razvija se u vodeću [[Pomorstvo|pomorsku silu]] u ovom dijelu svijeta, ovladavši najvećim dijelom [[Jadran|jadranske obale]], dijelom otoka u [[Egejsko more|Egejskom moru]], te osnovavši svoje trgovačke [[Kolonija|kolonije]] u [[Istanbul|Carigradu]] i [[Jeruzalem]]u. Republika je prestala postojati nakon [[Napoleon|Napoleonova]] osvajanja [[1797.]] godine. Podijeljena je na [[Venecijanska provincija|venecijansku provinciju]] [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]], [[Cisalpinska Republika|Cisalpinsku Republiku]] i [[Ilirske pokrajine]], [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskog Carstva]].<br />
<br />
<!-- <br />
==Povijest==<br />
poslije 537.<br />
Kasiodorovo pismo stanovnicima laguna<br />
568.<br />
Napad Langobarda na Italiju<br />
697.<br />
Prvi mletački dužd<br />
751.<br />
Langobardi zauzeli Ravennu<br />
1000.<br />
Petar I. Orseolo, dužd; trijumfalna plovidba Dalmacijom<br />
1082.<br />
Zlatnom bulom bizantskoga cara dodjeljuju se trgovačke po-<br />
vlastice u zamjenu za pomorsku pomoć protiv Normana<br />
1118. – 1130.<br />
Domenico Michiel, dužd; pomorske pobjede kod Askalona i<br />
u Egejskom moru<br />
1172. – 1178.<br />
Sebastiano Ziani, dužd; posredovanje između pape i cara;<br />
vrhovna komunalna vijeća<br />
1204.<br />
Podjela Bizantskog Carstva u doba dužda Enrica Dandola<br />
1253. – 1268. Ranieri Zeno, dužd; Prvi genovski rat; Tvrđava Marcamņ<br />
izgrađena na rijeci Po<br />
1268. – 1275. Lorenzo Tiepolo, dužd; cehovi uređeni i usklađeni; braća<br />
Polo vraćaju se u Kinu s mladim Markom<br />
1289. – 1311.<br />
Pietro Gradenigo, dužd; Drugi genovski rat; proširenje Veli-<br />
kog vijeća (1297); rat za Ferraru; zavjera Tiepolo – Querini<br />
(1310)<br />
1323.<br />
Članstvo u Velikom vijeću proglašeno nasljednim<br />
1343. – 1354. Andrea Dandolo, dužd; proširena Duždeva palača; Treći ge-<br />
novski rat; izgubljena Dalmacija<br />
1347. – 1349.<br />
Kuga, prvi napad crne smrti<br />
1355.<br />
Pogubljen dužd Marino Falier<br />
1378. – 1381.<br />
Rat za Chioggiu<br />
1404. – 1406. Vicenza, Verona i Padova podčinjene Veneciji<br />
1414. – 1423.<br />
Tommaso Mocenigo, dužd; vlast nad Venetom i Furlanijom,<br />
a u Dalmaciji učvršćena<br />
1423. – 1457.<br />
Francesco Foscari, dužd; stjecanje Brescie i Bergama;<br />
osmanski Turci zauzimaju Carigrad (1453); mir u Lodiju<br />
između talijanskih država (1454)<br />
1468.<br />
Bessarion daruje svoju knjižnicu Veneciji<br />
1470.<br />
Turci zauzeli Negropont<br />
1474. – 1516.<br />
Gentile i Giovanni Bellini službeni slikari u Duždevoj palači<br />
1490. – 1516.<br />
Carpaccio slika Legendu o sv. Uršuli<br />
1486. – 1501.<br />
Agostino Barbarigo, dužd; Coduccijeva arhitektura; prodor<br />
Francuza u Italiju (1494, 1499); Turci osvojili Modon<br />
1501. – 1521.<br />
Leonardo Loredan, dužd; Cambraiska liga; Agnadello<br />
(1509); skinut veo s Tizianova Uzašašća (1518)<br />
1521. – 1523.<br />
Antonio Grimani, dužd<br />
1523. – 1538. Andrea Gritti, dužd; neutralnost u Italiji nakon 1529.; Pie-<br />
tro Bembo službeni povjesničar (1530); pomorska bitka za<br />
Prevesu (1538)<br />
1537.<br />
Sansovino započinje knjižnicu, čime nastaju novi prostorni<br />
odnosi između Campanilea te Piazze i Piazzette<br />
1564.<br />
Tintoretto sklapa ugovor sa školom San Rocco<br />
1570.<br />
Palladio objavljuje Četiri knjige o arhitekturi<br />
1571.<br />
Bitka kod Lepanta<br />
1575. – 1577.<br />
Kuga<br />
1582.<br />
Ograničene ovlasti Vijeća desetorice<br />
1602.<br />
Potvrđena ograničenja za prijevoz stranim brodovljem<br />
1606. – 1612.<br />
Leonardo Doną, dužd; suprotstavljanje papinskom inter-<br />
diktu<br />
1615. – 1617.<br />
Rat za Gradišku; uklanjanje uskoka<br />
1618.<br />
“Španjolska zavjera”; obranjena prevlast na Jadranu<br />
1628.<br />
Ovlasti Desetorice preživljavaju napad<br />
1630. – 1631.<br />
Nicolņ Contarini, dužd; rat za nasljedstvo Mantove; kuga<br />
1637.<br />
Javna zgrada opere, za koju je Monteverdi skladao L’incoro-<br />
nazione di Poppea (1642)<br />
1645. – 1669.<br />
Rat za Kretu<br />
1687.<br />
Posvećena Santa Maria della Salute; Partenon bombar-<br />
diran<br />
1684. – 1699. Prvi morejski rat<br />
1714. – 1718.<br />
Drugi morejski rat<br />
1762.<br />
Goldoni odlazi u Pariz, a Tiepolo na španjolski dvor<br />
1763.<br />
Trgovina potpomognuta sporazumima s berberskim drža-<br />
vama<br />
1797. svibanj Veliko vijeće se raspušta po Napoleonovoj zapovijedi<br />
1797. listopad Sporazumom iz Campo Formija Napoleon prepušta Veneci-<br />
ju Austriji<br />
--><br />
==Povijest ==<br />
=== Početci ===<br />
Mletačka Republika razvila se kao tipična [[Srednji vijek|ranosrednjovjekovna]] tvorevina, iz jednoga grada, kao [[Patricij|patricijska]] republika. Osnova buduće republike bio je grad [[Venecija]] koji je nastao kao naselje izbjeglica, prvenstveno iz gradova [[Akvileja|Akvileje]], [[Padova|Padove]], Altiniuma i Concordije pred stalnim provalama i pljačkama [[Langobardi|Longobarda]], [[Huni|Huna]] i ostalih [[Stepa|stepskih]] naroda u sjevernu [[Italija|Italiju]] nakon propasti [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]]. Ovi prognanici naseljavali su se zbog sigurnosti na otoke [[Venecijanska laguna|Venecijanske lagune]] (više od 118 otoka i otočića). Isprva na najveći ''Rivoalto'' (današnji otok Venecija, četvrt ''Rialto''), a kasnije i na ostale. Iseljavanje stanovnika [[Akvileja|Akvileja]] i ostalih okolnih [[Zapadno Rimsko Carstvo|rimskih]] gradova na otoke u [[Venecijanska laguna|Venecijanskoj laguni]] otpočelo je već u [[5. stoljeće|5. st.]], a nastavilo se i u sljedećem stoljećima. <br />
<br />
U prvim desetljećima [[8. stoljeće|8. st.]] građani Lagune izabrali su svog prvog [[dužd|dužda]], [[Orso Ipato|Ursusa]], koji je bio podložan [[Bizant|Bizantu]] i dobio njegove vladarske naslove [[Hypatos|hypatus]] i [[dux]]. Postoji, međutim, i jedna starija kronika (jako nepouzdana, kronika [[Ivan Đakon|Ivana Đakona]]) po kojoj je prvi [[Venecija|mletački]] [[dužd]] bio [[Paolo Lucio Anafesto|Anafestus Paulicius]], izabran na tu dužnost još [[697.]] godine. Stolovao je izvan lagune u obližnjem naselju Herakleji.<br />
<br />
=== Razvoj ===<br />
[[Venecija]] se razvila u [[9. stoljeće|9. st.]] i [[10. stoljeće|10. st.]] zahvaljujući trgovini s [[Levant|Levantom]], prije svega s tadašnjim glavnim gradom [[Bizant|Istočnog Rimskog Carstva]] [[Istanbul|Konstatinopolom]]. Trgovina luksuznom egzotičnom robom (začini, mirisi, bjelokost) donosila je Mletačkoj Republici velike prihode jer je s vremenom Republika stekla nešto poput [[Monopol|monopola]] na taj oblik trgovine po cijelom [[Sredozemlje|Sredozemlju]]. U to vrijeme grad je dobio i sveca zaštitnika u liku evanđelista [[Sveti Marko|svetog Marka]] čije su [[Relikvija|relikvije]] venecijanski trgovci uspjeli nabaviti u [[Aleksandrija|Aleksandriji]].<br />
<br />
Mletačka Republika odigrala je važnu ulogu u [[Križarski ratovi|križarskim ratovima]], a na prijevozu i organizaciji ratova uspjela se znatno obogatiti i povećati broj svojih [[Mletački prekomorski posjedi|prekomorskih posjeda]]. Vrhunac tadašnjih stremljenja Mletačke Republike bilo je zauzimanje i pljačkanje [[Carigrad]]a uz pomoć [[križari|križara]] [[1204.]] godine za dužda [[Enrico Dandolo|Enrica Dandola]] i uspostavljanje [[Latinsko Carstvo|Latinskog Carstva]] na ruševinama [[Bizant|Bizanta]].<br />
<br />
=== 15. stoljeće ===<br />
[[Slika:Venice by Piri Reis.jpg|mini|200px|lijevo|<center>Prikaz Venecije [[Osmansko Carstvo|turskog]] [[admiral]]a [[Piri Reis]]a (15. st.).<center>]]<br />
U [[15. stoljeće|15. stoljeću]] Venecija je dosegla svoj vrhunac. S više od 200.000 stanovnika bila je središte svjetske trgovine i najveći lučki grad na svijetu, sa 150 kanala i 400 mostova. Raskošne građevine koje su podsjećale na orijentalne uzore, postajale su sve raskošnije. Nicale su nove palače, bogato opremljene od umjetnika kao što su [[Tintoretto]], [[Paolo Veronese|Veronese]], [[Tizian]] i [[Giorgione]]. Godine [[1420.]] u sastavu mletačkog brodovlja bilo je 3 000 trgovačkih lađa sa 17 000 mornara, 300 velikih brodova s 8 000 mornara i 45 galija s 11 000 mornara.<ref>Karmen Bašić-Putnici u Indiju iz naših krajeva, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,<br />
Zagreb 1999., str. 19.</ref> <br />
<br />
=== Pad ===<br />
[[Datoteka:Eastern_Mediterranean_1450_.svg|250px|mini|{{Obojani okvir|#00d900}} Istočnosredozemni mletački posjedi.]]<br />
Pad Mletačke Republike započeo je kada su [[Turska|Turci]] osvojili Carigrad. Upravo porazno djelovalo je [[portugal]]sko otkriće morskog puta u [[Indija|Indiju]]. Od sada se, na primjer, mogao dobiti [[papar]] iz [[Lisabon]]a za petinu jeftinije no što mu je bila cijena u Veneciji. Trgovačke su veze opustjele, moć i bogatstvo nestajalo, Venecija se sve više pretvarala u umirući grad.<br />
<br />
Tijekom [[18. stoljeće|18. stoljeća]] Venecija je postala jednim od najprepoznatljivih gradova u Europi koji je značajno uticao na umjetnost, arhitekturu i književnost. Nakon 1070 godina, Mletačka republika je izgubila svoju neovisnost kada je [[Napoleon Bonaparte]] [[12. svibnja]] [[1797.]] godine osvojio Veneciju na početku svoje vladavine.<br />
<br />
==Vlast u Mletačkoj Republici==<br />
[[Datoteka:Lion of Saint Mark (Venice).svg|200px|desno]]<br />
Na samom početku Mletačke Republike gradski [[dužd]] je vladao potpuno [[Autokracija|autokratski]], no kasnije je njegova vlast ograničena institutom ''promissione'', vlastitim obećanjem koje je dao prilikom izbora. Rezultat toga bio je da je [[dužd]] dijelio vlast s ''Velikim vijećem'', sastavljenim od 480 članova uzetih iz venecijanskih patricijskih obitelji, na taj način "Dužd nije mogao učiniti ništa bez Velikog vijeća ali isto tako ni Veliko vijeće nije moglo ništa učiniti bez njega". Mletačka Republika dijelila se na [[Mletačko kopneno zaleđe|Kopneno zaleđe]] (Domini di Terraferma), [[Mletački prekomorski posjedi|Stato da Mar]] i [[Duždevina|Dogado]].<ref>[http://www.ffzg.unizg.hr/pov/pov2/file.php?folder=dipl_stud&file=mletacka Mletačka Republika: imperijalna baština]</ref><br />
<br />
U [[12. stoljeće|XII. st.]] na intervenciju aristokratskih obitelji iz Rialta dodatno su smanjene duždeve ovlasti uspostavljanjem ''Malog vijeća'' ([[1175.]]), koje se sastojalo od šest duždevih savjetnika i ''Quarantie'' ([[1179.]]) kao vrhovnog suda. Te su institucije [[1223.]] godine pretvorene u ''Signoriu'' (Gospoština) koja se sastojala od dužda, Malog vijeća i tri čelnika Quarantie. Signoria je postala središnje tijelo vlasti i predstavljala kontinuitet Republike, baš kao što kaže slavna izreka: "Se è morto il Doge, niente Signoria" ( "Ako je dužd mrtav, nije Signoria").<br />
Tad su ustanovljene ''sapientes'' (mudroslovni uredi), isprva dva a kasnije šest, koji su u kombinaciji s ostalim ustanovama tvorili ''Collegio'', iz kojih se oblikovala izvršna vlast Republike. [[1229.]] godine osnovan je ''Consiglio dei Pregadi'' (Vijeće umoljenih), senat, od 60 članova izabranih u Velikom Vijeću.<ref>Catholic Encyclopedia'', "[http://www.newadvent.org/cathen/15333a.htm Venecija]", str 602.</ref> <br />
<br />
Ovakav razvoj političke strukture vlasti davao je duždu vrlo malo moći, stvarna vlast otišla je u ruke Velikog Vijeća.<br />
Tako je Mletačka Republika imala mješoviti tip vlasti, kombinirajući monarhiju u liku dužda, aristokraciju u senatu, i demokraciju u Velikom vijeću. <ref>''The Political Ideas of St. Thomas Aquinas'', Dino Bigongiari ed., Hafner Publishing Company, NY, 1953. p. ''xxx'' in footnote.</ref><br />
Velikom se političkom misliocu renesanse [[Niccolò Machiavelli|Machiavelliju]] vlast u Mletačkoj Republici daleko više sviđala od one u njegovoj [[Firenca|Firenci]].<br />
<br />
[[1335.]] godine osnovano je ''Vijeće desetorice'', koje je odmah po osnutku postalo središnje političko tijelo. Članovi tog vijeća radili su u tajnosti. Oko [[1600.]] godine dominacija ''Vijeća desetorice'' nad ''Velikim vijećem'' počela se shvaćati kao prijetnja Republici te su ovlasti ''Vijeća desetorice'' bitno umanjene.<br />
<br />
[[1454.]] godine osnovan je ''Vrhovni sud'', u kojem su bila tri državna inkvizitora. Cilj suda bila je zaštita sigurnosti Republike pomoću [[Špijunaža|špijunaže]], [[Špijunaža|kontrašpijunaže]] i unutrašnjeg nadzora uz mrežu doušnika. Time se Republika željela osigurati da ne dođe pod vlast jednog "vladara", poput mnogih drugih talijanskih gradova iz tog doba. Jednoga od inkvizitora - popularno zvanog ''Il Rosso'' ("crveni") zbog svoje skerletnog ogrtača - birali su duždevi savjetnici, a dva - popularno zvana ''I Negri ("crni") zbog crnog ogrtača - biralo je Vijeće desetorice. Vrhovni sud s vremenom je preuzeo neke ovlasti Vijeća desetorice.<br />
<br />
[[1556.]] godine osnovano je vladino tijelo ''Proveditori ai beni inculti'', za unapređenje poljoprivrede povećanjem poljoprivrednih površina i poticanjem privatnih ulaganja. To tijelo je posljedica stalnog porasta cijena žitarica tijekom [[16. stoljeće|16. stoljeća]] te se njime htjelo potaći prijenos kapitala iz trgovine u poljoprivrednu proizvodnju.<br />
<br />
== Zemljopis ==<br />
=== Hrvatske zemlje pod Mlecima ===<br />
{{glavni|Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću}}<br />
[[Datoteka:Mletacki lav 1207.JPG|mini|lijevo|Kamena ploča s prikazom mletačkog lava na [[Trsat]]u u [[Rijeka|Rijeci]]]]<br />
Kako su Mlečani bili vrsni pomorci, dobar je dio [[Dalmacija|Dalmacije]], [[Istra|Istre]], [[Kvarner]]a i [[Kvarnerić]]a kraće ili duže vrijeme bio pod kontrolom Mletačke Republike.<br />
<br />
[[Datoteka:Repubblica Venezia espansione in Terraferma.png|minijatura|250px|Najveće širenje mletačkih posjeda u Zaleđu, od početka 1500-ih. Uz svaki teritorij stoji godina pripajanja.]]<br />
<br />
== Državni simboli ==<br />
=== Zastave ===<br />
<gallery><br />
Slika:Flag of the Republic of Venice.svg|Najčešći prikaz mletačke zastave<br />
Slika:Flag of Republic of Venice (1659-1675).svg|Detaljnija inačica službene zastave (1659. – 1675.)<br />
Slika:Flag of Most Serene Republic of Venice.svg|Treća varijanta<br />
Slika:Flag of the Republic of Venice (Mid-14th century).svg|Zastava iz [[14. stoljeće|14. stoljeća]]<br />
</gallery><br />
<br />
=== Grbovi i pečati ===<br />
<gallery><br />
Slika:Coat of Arms of the Republic of Venice.svg|Veliki grb<br />
Slika:Coat of arms of Republic of Venice.svg|Mali grb<br />
Slika:Venetian colonial emblem (coin).svg|Kolonijalni pečat<br />
</gallery><br />
<br />
=== Ostalo ===<br />
<gallery><br />
Slika:Lion of St. Mark, Venetian coin from Cyprus.svg|Kovanica iz mletačkog Cipra<br />
Slika:Naval Jack of Italy.svg|Lav sv. Marka na zastavi Talijanske mornarice<br />
</gallery><br />
<br />
== Vidi još ==<br />
* [[Venecija]]<br />
* [[Lav sv. Marka]]<br />
* [[Popis mletačkih duždeva]]<br />
<br />
== Bibliografija ==<br />
* Berengo, Marino: ''Il governo veneziano a Ravenna'', [http://venus.unive.it/riccdst/sdv/storici/berengo/pdf/berengo_ravenna.pdf].<br />
* Da Mosto, Andrea: ''L'Archivio di Stato di Venezia'', Biblioteca d'Arte editrice, Roma, 1937.<br />
* Mutinelli, Fabio: ''Lessico Veneto'', tipografia Giambattista Andreola, Venezia, 1852.<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
<br />
* [http://www.venetolife.it/cultura/serenissima-governo.php Politički sustav Mletačke Republike]<br />
* [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020923/feljton01.asp Slobodna Dalmacija] Podlistak: Iz prošlosti hrvatske zajednice u Mletcima<br />
* [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20021203/feljton01.asp Slobodna Dalmacija] Podlistak: Hrvati u crnoj kronici prošlostoljetnih Mletaka<br />
<br />
<br />
[[Kategorija:Mletačka Republika| ]]<br />
[[Kategorija:Bivše države]]<br />
[[Kategorija:Povijest Grčke]]<br />
[[Kategorija:Povijest Albanije]]<br />
[[Kategorija:Povijest Crne Gore]]<br />
[[Kategorija:Povijest Hrvatske (1102. – 1527.)]]<br />
[[Kategorija:Povijest Italije do 1815.]]<br />
[[Kategorija:Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću]]</div>WikiSysop