Suradnik10 u (test) 03:00, 23. lipanj 2025.

2025-06-23T03:00:44Z

←Starija inačica		Inačica od 23. lipanj 2025. u 03:00
Redak 1:		Redak 1:
	~~{{Wikiprojekt kršćanstvo/Ikona}}~~
	[[Datoteka:Blogoslawienstwo prymicyjne.JPG\|mini\|desno\|[[Biskup]]ovo polaganje ruku na mladomisnika (ređenje).]]		[[Datoteka:Blogoslawienstwo prymicyjne.JPG\|mini\|desno\|[[Biskup]]ovo polaganje ruku na mladomisnika (ređenje).]]
	'''Mlada misa''', '''prvomisa''' ([[Crkveni latinski jezik\|lat.]] ''Prima Missa''), '''primicije''' (''primitiae'') ili '''mladomisničko slavlje''' je [[euharistijsko slavlje]] kojim mladomisnik, tek zaređeni [[svećenik]], potvrđuje [[sakrament]] [[Svećenički red\|svećeničkoga reda]]. Čin je to kojim svećenik prima na sebe službu koju mu [[Katolička Crkva\|Crkva]] povjerava. Zajedno s ređenjem predstavlja završetak priprave za svećeništvo (svećeničke formacije).		'''Mlada misa''', '''prvomisa''' ([[Crkveni latinski jezik\|lat.]] ''Prima Missa''), '''primicije''' (''primitiae'') ili '''mladomisničko slavlje''' je [[euharistijsko slavlje]] kojim mladomisnik, tek zaređeni [[svećenik]], potvrđuje [[sakrament]] [[Svećenički red\|svećeničkoga reda]]. Čin je to kojim svećenik prima na sebe službu koju mu [[Katolička Crkva\|Crkva]] povjerava. Zajedno s ređenjem predstavlja završetak priprave za svećeništvo (svećeničke formacije).

Suradnik10: preuzeto s hr.wikipedije

2025-06-23T03:00:35Z

preuzeto s hr.wikipedije

Nova stranica

{{Wikiprojekt kršćanstvo/Ikona}}
[[Datoteka:Blogoslawienstwo prymicyjne.JPG|mini|desno|[[Biskup]]ovo polaganje ruku na mladomisnika (ređenje).]]
'''Mlada misa''', '''prvomisa''' ([[Crkveni latinski jezik|lat.]] ''Prima Missa''), '''primicije''' (''primitiae'') ili '''mladomisničko slavlje''' je [[euharistijsko slavlje]] kojim mladomisnik, tek zaređeni [[svećenik]], potvrđuje [[sakrament]] [[Svećenički red|svećeničkoga reda]]. Čin je to kojim svećenik prima na sebe službu koju mu [[Katolička Crkva|Crkva]] povjerava. Zajedno s ređenjem predstavlja završetak priprave za svećeništvo (svećeničke formacije).

Premda se često uspoređuje s [[vjenčanje]]m, odnosno, sakramentom ženidbe, takva je usporedba [[Bogoslovlje|teološki]] nepotpuna i neprikladna, s obzirom na to da je jedini istinski zaručnik Crkve [[Krist]]. Mladomisnik tj. svećenik postaje sudionikom i graditeljem odnosa između Krista (Zaručnika i Glave) i Crkve (Tijela), poput [[laik]]a, ali s drukčijim poslanjem i dužnostima.<ref name="gk"> Grden, Darko. [https://www.glas-koncila.hr/privlacna-snaga-mladih-misa-novih-svecenika/ Privlačna snaga mladih misa novih svećenika] ''[[Glas Koncila]]'', br. 27 (2017.). Objavljeno 15. srpnja 2017. Pristupljeno 13. rujna 2021. </ref>

Mladomisnik mladu misu obično služi u matičnoj [[župa|župi]]. Uz [[obitelj]], na njoj se okuplja šira župna zajednica kao znak prihvaćanja novozaređenika. U obredu se mlade mise mladomisnik oprašta od [[roditelji|roditelja]] ištući njihov blagoslov, napuštajući time simbolično svoj dotadašnji, svjetovni život i pripremajući se za preuzimanje svećeničke službe.<ref name="gk"/>

==Razvoj slavlja==
Mlada misa bila je u početcima Crkve slavlje prve euharistije u i sa zajednicom u kojoj se prezbiter zaređuje i koja mu je povjerena.<ref name=oblik/> Slavlje je najčešće zapoćinjalo molitvom večernje [[Časoslov]]a i/ili [[Euharistijsko klanjanje|euharistijskim klanjanjem]] večer uoči mlade mise s nagovorom [[župnik]]a i zahvalom mladomisnika, pri čemu se često udjeljivao prvi mladomisnički blagoslov.<ref name=oblik/> U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] uz mladomisnika je na mladoj misi bio prezbiter pomoćnik, od kojega se razvio običaj po kojemu homiliju ne drži mladomisnik, već svećenik kojega mladomisnik za to odabere.<ref name=oblik/> Nadalje, u srednjem vijeku također se razvio i običaj po kojemu novozaređeni prezbiter drži zasebnu propovijed prije mlade mise, nakon koje je u svečanoj procesiji, od rodne kuće nakon roditeljska blagoslova, praćen do crkve u kojoj mu je bilo dodijeljeno mjesto u prezbiteriju.<ref name=oblik/> U [[sakristija|sakristiji]] bi skinuo korsko i odjenuo liturgijsko misno ruho.<ref name=oblik/> Za slavlje tada još nije postojao poseban misni obrazac, nego su se liturgijska čitanja i [[misal]] uzimali od danje mise (toga dana) ili svečane zavjetne mise [[Trojstvo|Presvetoga Trojstva]] ili [[Duh Sveti|Duha Svetoga]].<ref name=oblik/> Završetak mladomisničkoga slavlja bila je izvorno svečana večernja ili, u novije vrijeme, drugo slavlje euharistije u popodnevnim satima.<ref name=oblik/> Od druge polovine 20. st. priprema za mladomisničko slavlje dopunjuje se duhovnim sadržajima.<ref name=oblik/>

==Slavlje mlade mise==
Mlada misa može, ali i ne mora biti prva sveta misa koju predvodi '''mladomisnik''', no svakako je prva misa koju predvodi u zajedništvu sa župnom zajednicom u kojoj je odrastao i koja ga je pratila na putu prema svećeništvu (prezbiteratu).<ref name=oblik>{{citiranje časopisa|last=Dančuo|first=Milan|title=Na putu svećeničkog poslanja. Oblikovanje slavlja mlade mise nakon ređenja.|journal=[[Živo vrelo]]|volume=XLI|issue=6|p=9-15|issn=1331-2170|publisher=Hrvatski institut za liturgijski pastoral|location=Zagreb|year=2024}}</ref> Slavlje mlade mise priprema se i održava prema već ustaljenoj pastoralnoj praksi obogaćenoj običajima i tradicijima pojedinih mjesnih Crkava.<ref name=oblik/> Za slavlje se mladomisnik najčešće priprema trodnevnom duhovnom pripravom, [[sakrament]]ima (osobito [[ispovijed]]i), osamom i razmatranjem (meditacijom). Prije ređenja izabire svoje '''mladomisničko geslo''' iz [[Sveto pismo|Svetog pisma]] ili citat nekog [[svetac|svetca]] koji naglašava njegovo svećeničko i duhovno poslanje.<ref name=oblik/>

Mladomisnik na kućnome pragu dobiva roditeljski blagoslov te odjeven u bijelo misno ruho i praćen obitelji, rodbinom i vjernicima u [[procesija|procesiji]] dolazi do crkve u kojoj će služiti mladu misu.<ref name=oblik/> Na samoj misi homiliju drži svećenik kojega je mladomisnik samo odabrao.<ref name=oblik/> U molitvenim obrascima obreda ređenja i pitanjima koje biskup postavlja mladomisniku naglašava se poslanje svećenika i navodi djelokrug i smisao njegove službe.<ref name=oblik/> Tako mladomisnik ređenjem prihvaća i preuzima [[Euharistija|euharistijsku službu]] proslave [[sakrament|Kristovih otajstava]], službu [[evangelizacija|propovijedanja]] [[Evanđelje|evanđelja]] i [[apologetika|izlaganja Crkvena nauka]] te službu svakodnevna suobličavanja Kristu.<ref name=oblik/> Najvažniji trenutak obreda ređenja je biskupovo polaganje ruku, posvetna molitva i blagoslov mladomisnika.<ref name=oblik/> Biskup novozaređenu svećeniku pomazuje [[dlan]]ove svetom krizmom (uljem) i predaje pliticu s kruhom i [[kalež]] riječima:<ref name=oblik/> {{citat|Primi darove što ih sveti narod prinosi Bogu. Bud svjestan onoga što radiš. U djelo provedi ono što obavljaš i život svoj suobliči otajstvu križa Gospodnjega}}. Neizostavni dio svršetka mladomisnička slavlja je '''mladomisnički blagoslov''', prvo zajednički (s ostalim mladomisnicima, za sav okupljeni puk), a potom i pojedinačni.<ref name=oblik/>

== Augustinove „upute” ==
[[Sveti Augustin]] u svojemu pismu biskupu Valeriju piše o izazovima svećeničke službe i ono se smatra svojevrsnim „uputama” za sve mladomisnike i svećenike:<ref name=pismo>{{citiranje časopisa|last=Raguž|first=Ivica|title=Pismo mladomisnicima|journal=[[Živo vrelo]]|volume=XLI|issue=6|p=2-8|issn=1331-2170|publisher=Hrvatski institut za liturgijski pastoral|location=Zagreb|year=2024}}</ref> {{citat|U ovom životu, a nadasve u našem vremenu, ništa nije lakše, radosnije i ljudima draže od službe biskupa, svećenika ili đakona. Ali, ništa nije jadnije, tužnije i prezrivije za Boga ako se ta služba obavlja na površan način i s nakanom ulizivanja ljudima. Isto tako, u ovom ćivotu, nadasve u našem vremenu, ništa nije teže, napornije i opasnije, što čovjeka čini sretnim pred Bogom, od službe biskupa, svećenika ili đakona ako se ista služba obavlja onako kako to zapovijeda nap Zapovjednik.}} U pismu Augustin osuđuje površnost, ulizivaštvo, gizdavost i sve ostale pogrešne motivacije i pristupe koje bi svećenik mogao imati u pristupanju Svetom Redu.<ref name=pismo/> Augustin je, kao i brojni monasi iz [[Rano kršćanstvo|prvih stoljeća kršćanstva]], pristupao svećeništvu sa strahopoštovanjem te svjesnošču o duhovnoj odgovornosti i razornim posljedicama zloporabe službe po Crkvu i duše pojedinaca.<ref name=pismo/> U pismu navodi kako je lijevao suze pri svojemu ređenju od straha pred zahtjevnošću službe te kako mu je ređenje otvorilo ranu u srcu (''vulnus meum'') s trostukom boli – boli od neuspjeha, podvojenosti između božanskog i ljudskog te boli nepravedne osude – koja mu pomaže u suobličavanju Kristu tj. djelovanju ''in persona Christi'' (u osobi Krista).<ref name=pismo/> Augustin u pismu biskupa Valerija moli neka mu dopusti vrijeme samoće za što bolju pripravu za ređenje molitvom i studijem (''orando ac legendo'').<ref name=pismo/> Augustin upozorava buduće mladomisnike na trostruki strah (od nepripremljenosti za ređenje i službu, odbacivanja primljenih milosti i udaljavanja od Krista) i „trijeznu radost” koje bi trebali gajiti u pripremi za svećeništvo.<ref name=pismo/> Ta „trijezna radost” ona je [[Sveti Pavao|sv. Pavla]] koji je bio i »izvan sebe« (''mente excedimus'') i »pri sebi« u svojoj zajednici ([[Druga poslanica Korinćanima|2 Kor]] 5,13).<ref name=pismo/>

== Vrela ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Misa]]

Mlada misa - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 03:00, 23. lipanj 2025.

Suradnik10: preuzeto s hr.wikipedije