WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-10T20:49:09Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Apollo_17_twilight_ray_sketch.jpg|mini|Pri [[Izlazak sunca|izlasku]] i [[Zalazak sunca|zalasku sunca]] mnoge su posade [[Program Apollo|misije Apollo]] vidjele sjajeve i zrake svjetlosti.<ref>{{Citiranje weba|url=https://science.nasa.gov/science-news/science-at-nasa/2005/07dec_moonstorms/|title=Moon Storms|author=Bell|first=Trudy E.|date=7 December 2005|publisher=[[NASA]]}}</ref> Ova skica [[Apolon 17|Apolla 17]] prikazuje tajanstvene krepuskularne zrake.]]
'''Mjesečeva atmosfera''' je vrlo oskudna prisutnost plinova koji okružuju [[Mjesec]]. Za većinu praktičnih svrha za Mjesec se smatra da je okružen [[Vakuum|vakuumom]]. Povišena prisutnost atomskih i molekularnih čestica u njegovoj blizini u odnosu na [[Međuplanetna tvar|međuplanetarnu tvar]], koji se za znanstvene ciljeve naziva "'''lunarna atmosfera'''", zanemariva je u usporedbi s plinovitim ovojnicama koje okružuju [[Zemlja|Zemlju]] i većinu [[Planet|planeta]] [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]]. Pritisak ove male mase je oko {{convert|3e-15|atm|nPa|1|lk=on|abbr=on}}, varirajući tijekom dana i ukupne mase manje od 10 metričkih tona.<ref name="moon-faq">{{Citiranje weba|url=http://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/factsheet/moonfact.html|title=Moon Fact Sheet|author=Williams|first=David R.|publisher=NASA|accessdate=16 November 2016}}</ref> Inače, za Mjesec se smatra da nema atmosferu jer ne može apsorbirati mjerljive količine zračenja, nije slojevita, ne postoji cirkulacija unutar nje i zahtijeva stalno nadopunjavanje zbog velike brzine kojom se njegovi plinovi gube u svemir.

Hrvatski znanstvenik [[Ruđer Bošković]] bio je prvi moderni [[astronom]] koji se ''zalagao'' za nedostatak atmosfere oko Mjeseca u svojoj ''De lunae atmoshaeri'' (1753.).

== Izvori ==
Jedan izvor mjesečeve atmosfere je [[otplinjavanje]]: oslobađanje plinova poput [[Radon|radona]] i [[Helij|helija]] koji su rezultat [[Radioaktivnost|radioaktivnog raspada]] unutar Mjsečeve kore i plašta. Drugi važan izvor je bombardiranje lunarne površine [[Mikrometeorid|mikrometeoritima]], [[Sunčev vjetar|sunčevim vjetrom]] i [[Sunčeva svjetlost|sunčevom svjetlošću]].<ref name="L06">{{Citiranje časopisa|author=Lucey|first=Paul|title=Understanding the Lunar Surface and Space-Moon Interactions|date=January 2006|journal=Reviews in Mineralogy and Geochemistry|volume=60|issue=1|pages=83–219}}</ref>

== Gubici ==
Plinovi mogu:

* biti ponovno implantirani u [[regolit]] kao rezultat [[Mjesečeva gravitacija|Mjesečeve gravitacije]] ;
* u potpunosti pobjeći s Mjeseca ako se čestica kreće na ili iznad mjesečeve [[Brzina oslobađanja|brzine bijega]] od 2,38 km/s ;
* biti izgubljeni u svemiru ili pritiskom sunčevog [[Tlak elektromagnetskog zračenja|zračenja,]] ili ako su plinovi [[Ioniziranje|ionizirani]], odneseni u magnetsko polje sunčevog vjetra.

== Sastav ==
Ono malo atmosfere koju Mjesec ima sastoji se od nekih neobičnih plinova, uključujući [[natrij]] i [[kalij]], kojih nema u atmosferama Zemlje, [[Marsova atmosfera|Marsa]] ili [[Venerina atmosfera|Venere]]. Na razini mora na Zemlji svaki kubni centimetar atmosfere sadrži približno 10<sup>19</sup> molekula; usporedbom Mjesečeva atmosfera sadrži manje od 10<sup>6</sup> molekula u istom volumenu. Na Zemlji se ovo smatra vrlo dobrim vakuumom. Zapravo, gustoća atmosfere na Mjesečevoj površini usporediva je s gustoćom najudaljenijih rubova Zemljine atmosfere, gdje orbitira [[Međunarodna svemirska postaja|Međunarodna svemirska stanica]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/LADEE/news/lunar-atmosphere.html|title=Is There an Atmosphere on the Moon?|date=12 April 2013|publisher=NASA}}</ref>

Elementi natrij i kalij otkriveni su u Mjesečevoj atmosferi [[Spektroskopija|spektroskopskim metodama]] utemeljenim na Zemlji, dok su izotopi [[radon-222]] i [[polonij-210]] pronađeni iz podataka dobivenih [[Alfa-čestica|alfa-]] [[Spektrometar|spektrometrom]] na letjelici [[Lunarni prospektor|Lunar Prospector]].<ref>{{Citiranje časopisa|author=Lawson|first=Stefanie L.|title=Recent outgassing from the lunar surface: The Lunar Prospector Alpha Particle Spectrometer|date=September 2005|journal=[[Journal of Geophysical Research]]|volume=110|issue=E9|pages=E09009}}</ref> Argon-40, helij-4, [[kisik]] i/ili [[metan]], [[dušik]] i/ili [[Ugljikov (II) oksid|ugljični monoksid]] i [[Ugljikov(IV) oksid|ugljični dioksid]] otkrili su in-situ detektori koje su postavili astronauti [[Program Apollo|Apolla]].<ref name="Stern1999">{{Citiranje časopisa|author=Stern|first=S. Alan|title=The lunar atmosphere: History, status, current problems, and context|date=1999|journal=[[Reviews of Geophysics]]|volume=37|issue=4|pages=453–491}}</ref>

Prosječna dnevna količina elemenata za koje se zna da su prisutni u mjesečevoj atmosferi, u atomima po kubnom centimetru, je kako slijedi:

* [[Argon]]: 20 000–100 000
* [[Helij]]: 5.000–30.000
* [[Neon]]: do 20 000<ref name="nasa">{{Citiranje časopisa|author=Benna|first=M.|title=Variability of helium, neon, and argon in the lunar exosphere as observed by the LADEE NMS instrument|date=May 2015|journal=[[Geophysical Research Letters]]|volume=42|issue=10|pages=3723–3729}}</ref><ref name="NASA-20150817">{{Citiranje weba|url=http://www.nasa.gov/content/goddard/ladee-lunar-neon|title=NASA's LADEE Spacecraft Finds Neon in Lunar Atmosphere|author=Steigerwald|first=William A.|date=17 August 2015|publisher=NASA|accessdate=18 August 2015}}</ref>
* [[Natrij]]: 70
* [[Kalij]]: 17
* [[Vodik]]: manje od 17

To daje otprilike 80 000 ukupnih atoma po kubnom centimetru, što je malo više od količine koja postoji u [[Merkurova atmosfera|Merkurovoj atmosferi]].<ref name="Stern1999">{{Citiranje časopisa|author=Stern|first=S. Alan|title=The lunar atmosphere: History, status, current problems, and context|date=1999|journal=[[Reviews of Geophysics]]|volume=37|issue=4|pages=453–491}}</ref> Iako to uvelike premašuje gustoću sunčevog vjetra, koja je obično reda samo nekoliko protona po kubnom centimetru, to je u stvari vakuum u usporedbi sa zemaljskom atmosferom.

Mjesec također može imati slabu "atmosferu" elektrostatski levitirane prašine. Pogledajte Mjesečevu prašinu za više detalja.

== Drevna atmosfera ==
U listopadu 2017. [[NASA|NASA-ini]] znanstvenici iz Marshallovog centra za svemirske letove i [[Mjesečev i planetarni institut|Mjesečevog i planetarnog instituta]] u [[Houston, Teksas|Houstonu]] objavili su svoje otkriće, na temelju studija uzoraka Mjesečeve magme uzetih tijekom misija [[Program Apollo|Apollo]], da je Mjesec neko vrijeme imao relativno gustu atmosferu od 70 milijuna godina između 3 i 4 milijarde godina. Ova atmosfera, koja potječe od plinova izbačenih iz mjesečevih vulkanskih erupcija, bila je dvostruko veća od atmosfere današnjeg [[Mars|Marsa]]. Zapravo se teoretiziralo da je ta drevna atmosfera mogla podržavati život, iako nisu pronađeni nikakvi dokazi o životu.<ref>{{Citiranje novina|title=Life on the Moon? New study argued life could have existed on the lunar surface|last=Ciaccia, Chris|work=Fox News|url=http://www.foxnews.com/science/2018/07/24/life-on-moon-new-study-argued-life-could-have-existed-on-lunar-surface.html|date=July 24, 2018}}</ref> Drevnu lunarnu atmosferu na kraju su odnijeli solarni vjetrovi i rapršili po svemiru.<ref>{{Citiranje weba|url=http://time.com/4974580/nasa-moon-had-atmosphere-volcanoes/|title=NASA: The Moon Once Had an Atmosphere That Faded Away|author=|date=|work=Time|accessdate=16 April 2018}}</ref>

== Vidi također ==

* [[Merkurova atmosfera|Atmosfera Merkura]]
* [[Egzosfera]]
* [[Istraživač okoliša lunarne atmosfere i prašine]] (LADEE)
* [[Redovi veličine (pritisak)|Redovi veličine (tlak)]]
* [[Natrijev rep Mjeseca|Mjesečev natrijev rep]]

== Izvori ==
{{Izvori|30em}}{{NASA|article=Is There an Atmosphere on the Moon?|url=http://www.nasa.gov/mission_pages/LADEE/news/lunar-atmosphere.html}}

[[Kategorija:Mjesec]]

Mjesečeva atmosfera - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica