Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

2026-03-05T03:42:54Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 5. ožujak 2026. u 03:42
Redak 41:		Redak 41:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commons\|Category:Metrology}}~~


	[[Kategorija: Prirodne znanosti]]		[[Kategorija: Prirodne znanosti]]
	[[Kategorija:Kvaliteta]]		[[Kategorija:Kvaliteta]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T23:17:32Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Messschieber.jpg|mini|250px|Mehanička [[pomična mjerka]].]]

[[datoteka:Inspekt desk 50kN IMGP8563.jpg|mini|desno|250px|Univerzalna [[kidalica]] (Hegewald & Peschke).]]

[[datoteka:Platinum-Iridium meter bar.jpg|250px|mini|desno|Pra[[metar]] koji se koristio od 1889. do 1960., šipka načinjena od [[slitina|slitine]] [[iridij]]a i [[platina|platine]].]]

[[datoteka:CGKilogram.jpg|250px|mini|desno|Računalno generirana slika [[Pramjera|pramjere]] ili etalona u odnosu na koji je definiran [[kilogram]].]]

'''Mjeriteljstvo''', '''mjeroslovlje''' ili '''metrologija''' je [[znanost|znanstvena disciplina]] koja se bavi [[mjerenje]]m u svim njegovim teorijskim i praktičnim oblicima. Temeljno mjeriteljstvo obrađuje znanstvene pretpostavke mjerenja, tehničko mjeriteljstvo obuhvaća postupke i načine mjerenja, a zakonsko mjeriteljstvo obuhvaća primjene propisane zakonima (održavanje [[pramjera]] i [[etalon]]a, [[umjeravanje]], ovjeravanje [[mjerilo|mjerila]], mjeriteljski nadzor i drugo). <ref> '''mjeriteljstvo (mjeroslovlje ili metrologija)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41310] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref> Mjeriteljstvo uključuje sve teorijske i praktičke aspekte mjerenja - bavi se metodama mjerenja [[fizika]]lnih veličina, ostvarivanjem i održavanjem [[etalon]]a fizikalnih veličina, razvojem i izradom [[mjerilo|mjerila]] ([[Mjerni instrument|mjernih instrumenata]], uređaja i mjernog pribora), te analizom mjernih rezultata. Za njezin nastanak većina metrologa navodi [[18. stoljeće]].
Mjeriteljstvo je razvijeno do [[primijenjena znanost|primijenjene znanosti]]. Ono je, kao i sve druge primijenjene znanosti, našlo ishodišta duboko u specijalističkim strukama u kojima se nešto svrhovito mjeri.

Dijeli se na:
*[[teorijsko mjeriteljstvo]];
*[[praktično mjeriteljstvo]];
*[[zakonsko mjeriteljstvo]].

Također, možemo ga promatrati zavisno o:
* [[fizikalna veličina|fizičkoj veličini]] koju razmatra (mjeriteljstvo [[vrijeme (fizika)|vremena]], mjeriteljstvo [[dužina|dužine]], [[temperatura|temperature]]...);
*području primjene (mjeriteljstvo [[medicina|medicine]], mjeriteljstvo [[astronomija|astronomije]], [[topografija|topografije]]...).

U definiranju mjeriteljstva izrečena je multidisciplinarna kategorizacija poimanja mjeriteljstva na ''kvantitetnom'' (količinskom) i ''kvalitetnom'' (sadržajnom) određenju pojavnosti u svim djelatnostima, zbivanjima, stanjima i događajima. Mnoge su [[mjerne jedinice]] izvan priznatih sustava mjernih jedinica, pa ipak služe potrebi količinskog i sadržajnog određenja. Međunarodni sustav mjernih jedinica ([[SI]]) ima nekoliko grupa mjernih jedinica po čemu se vidi da se mnogo toga ne može mjeriti ''osnovnim jedinicama''. Iz mjernih jedinica SI-a moguće je shvatiti temeljito što se izražava i kakav je aktivitet u brojčanom izrazu. Zato te mjerne jedinice čine temelj za razvoj mjeriteljstva, a s tim i [[gospodarstvo|gospodarstva]], po osnovi točnosti, preciznosti, poštenja i korektnosti pri razmjenjivanju informacija, proizvoda, usluga i novca.

== Mjerenje ==
{{glavni|Mjerenje}}

'''Mjerenje''' je postupak određivanja vrijednosti neke mjerne veličine. Izravnim mjerenjem uspoređuje se mjerena veličina s istovrsnom usporedbenom veličinom, ili mjernom jedinicom. Tako se duljina ''l'' mjeri uspoređivanjem s duljinom ''l0'' mjernoga štapa. Posredno (neizravno) mjerenje obavlja se izravnim mjerenjem onih veličina od kojih je sastavljena mjerena veličina, temeljem nekoga znanstvenog načela, te izračunom njezine vrijednosti. Tako se [[ploština]] [[pravokutnik]]a mjeri posredno, mjerenjem duljina stranica ''l1'' i ''l2'', te se na temelju [[geometrija|geometrijske]] zakonitosti izračunava njihovim [[množenje]]m: <ref> '''mjerenje''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41305] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

:<math>P=l_1 \cdot l_2</math>

Rezultat je mjerenja vrijednost mjerne veličine, izražena [[broj]]čanom vrijednošću i pripadnom [[mjerna jedinica|mjernom jedinicom]]. Na primjer, ako je mjerena duljina ''l'' sadržavala 3 duljine mjernoga štapa, a njegova je duljina ''l0'' = 1 m, vrijednost je mjerene duljine:

:<math>l=3 \cdot l_0 = 3 metra</math>.

== Mjerna jedinica ==
{{glavni|Mjerna jedinica}}

'''Mjerna jedinica''' je odabrana, dogovorena i objavljena poznata vrijednost mjerne (fizikalne) veličine s kojom se pri mjerenju uspoređuju sve druge istovrsne veličine. Vrijednosti, nazivi, znakovi i uporaba mjernih jedinica danas su određeni međunarodnim dogovorima, na kojima se temelje [[standard|norme]] i mjeriteljski zakoni pojedinih zemalja. Mjerne se jedinice opisuju definicijom, nazivom i znakom. Posebno određene mjerne jedinice koje sudjeluju u izvođenju ostalih mjernih jedinica nekoga mjernog sustava nazivaju se [[SI osnovne jedinice|osnovnim jedinicama]]. Neke su osnovne mjerne jedinice određene utjelovljenim [[pramjera]]ma ili etalonima (na primjer [[kilogram]]), neke postupcima ostvarenja (na primjer [[metar]], [[sekunda]]), a ostale se izvode iz drugih, već određenih jedinica. Mjerne jedinice nazvane su većinom prema prezimenima znamenitih [[znanstvenik]]a, neke prema grčkim, latinskim i arapskim nazivima, a samo ih nekoliko ima tradicijski naziv. Znakovi mjernih jedinica većinom su početno slovo ili početna slova njihovih naziva, a samo je nekoliko tradicijskih znakova (podignuti kružići, podignute crtice i drugo), na primjer [[amper]] (znak A), [[njutn]] (N), [[tesla]] (T), [[vat]] (W), [[veber]] (Wb), [[volt]] (V), [[litra]] (L ili l), [[luks]] (lx), [[metar]] (m), (vremenska) [[sekunda]] (s), [[Stupanj (kut)|(kutni) stupanj]] (°), [[Celzijev stupanj]] (°C) i drugo. Nazive i znakove imaju samo [[SI osnovne jedinice|osnovne jedinice SI]] te ograničen broj [[SI izvedene jedinice|izvedenih jedinica SI]] i iznimno dopuštenih jedinica izvan SI. Većina izvedenih jedinica nema posebne nazive i znakove, nego se nazivaju i označavaju prema jedinicama od kojih su sastavljene, na primjer jedinica brzine [[metar u sekundi]] (m/s), jedinica [[Volumni protok|volumnog protoka]] [[kubni metar u sekundi]] (m³/s), jedinica [[energija|energije]] [[kilovatsat]] (kWh) i drugo.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Category:Metrology}}

[[Kategorija: Prirodne znanosti]]
[[Kategorija:Kvaliteta]]

Mjeriteljstvo - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica