WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-14T01:00:01Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Prostokat-rectangle.svg|mini|200px|desno|[[Pravokutnik]] širine ''a'' i duljine ''b'' ima površinu ''P = a ∙ b'' .]]

[[datoteka:CGKilogram.jpg|300px|mini|desno|Računalno generirana slika pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran [[kilogram]] (prakilogram).]]

[[datoteka:Platinum-Iridium meter bar.jpg|300px|mini|desno|Pra[[metar]] koji se koristio od 1889. do 1960., šipka načinjena od [[slitina|slitine]] [[iridij]]a i [[platina|platine]].]]

'''Mjerenje''' je postupak određivanja vrijednosti neke [[Mjerna veličina|mjerne veličine]]. Izravnim mjerenjem uspoređuje se mjerena veličina s istovrsnom usporedbenom veličinom, takozvanom [[Mjerna jedinica|mjernom jedinicom]]. Tako se duljina ''l'' mjeri uspoređivanjem s duljinom ''l0'' mjernoga štapa. Posredno (neizravno) mjerenje obavlja se izravnim mjerenjem onih veličina od kojih je sastavljena mjerena veličina, temeljem nekoga znanstvenog načela, te izračunom njezine vrijednosti. Tako se [[površina]] ili [[ploština]] [[pravokutnik]]a mjeri posredno, mjerenjem duljina stranica ''a'' i ''b'', te se na temelju [[geometrija|geometrijske]] zakonitosti izračunava njihovim množenjem:

:<math> P = a \cdot b </math>

Rezultat je mjerenja vrijednost mjerne veličine, izražena [[broj]]čanom vrijednošću i pripadnom mjernom jedinicom. Na primjer, ako je mjerena duljina ''l'' sadržavala 3 duljine mjernoga štapa, a njegova je duljina ''l0'' = 1 m, vrijednost je mjerene duljine: <ref> '''mjerenje''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41305] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>

:<math> l = 3 \cdot l_0 = 3\,\mbox{m} </math>

Mjerenje fizikalnih veličina kao što su [[duljina]] ili [[masa]] svodi se na uspoređivanje s [[Pramjera|pramjerama]] (etalonima) duljine odnosno mase ([[metar]] odnosno [[kilogram]]). Mjerenje izvodimo [[Mjerni instrument|mjernim instrumentom]]. Mjerenjem dobivamo mjerni rezultat, brojčana vrijednost koja opisuje koliko je puta neka mjerna veličina veća ili manja od mjerne jedinice. Pri tome se vrijednost određuje u [[međunarodni sustav mjernih jedinica|međunarodnom sustavu mjernih jedinica]] (SI sustavu). Taj izraz se posebno koristi u [[fizika|fizici]] i [[inženjerstvo|inženjerstvu]]. Cilj mjerenja je dobivanje pouzdanog iskaza o nepoznatim podatcima predmeta. Mjerenja su uglavnom praktične (eksperimentalne) prirode, a mogu uključiti i teorijska razmatranja i proračune.

== Načini mjerenja ==
Mjerne metode ili načini mjerenja mogu biti neposredni (izravni) i posredni (neizravni).

* U '''neposrednom mjerenju''' mjerni rezultat se dobiva uspoređivanjem mjernog predmeta sa poznatom mjernom veličinom uz pomoć mjernog instrumenta. Mjerni rezultat se samo očita sa mjernog instrumenta.

* U '''posrednom mjerenju''' mjerni se rezultat dobiva izračunom dviju ili više izmjerenih veličina.

=== Pogreške mjerenja ===
Pogreška mjerenja je odstupanje mjernog rezultata u odnosu na pretpostavljene nikad promijenjive vrijednosti mjerne jedinice, odnosno mjere. U mjerenju pogreška gotovo uvijek postoji, a 100% preciznost je gotovo nemoguća. Pogreške koje se javljaju pri mjerenju mogu se odrediti kao:
* '''grube pogreške''' (nepažnja ispitivanja, manjkavo znanje ispitivača, neprimjenjeno izabrana oprema ili njeno korištenje, površno opažanje ili računanje),
* '''sustavne pogreške''' (pogreške mjerne metode i opreme, pogreške uslijed osobnih i vanjskih upliva)
* '''slučajne pogreške''' (promjene osobina opreme ili mjerenog predmeta, promjene uplivnih veličina, paralaksa)

=== Tolerancija dužinskih mjera ===
{{Glavni|Tolerancija dužinskih mjera}}

'''Tolerancija dužinskih mjera''' nastaje sistematiziranim podacima o veličini dopuštenih odstupanja prilagođenih potrebama funkcionalnosti [[strojevi|strojeva]] i mogućnostima [[ekonomija|ekonomične]] izrade i kontrole, sadržani su u standardiziranom sistemu [[mjerna tolerancija|mjernih tolerancija]]. U većini država, gdje spada i [[Hrvatska|Republika Hrvatska]], na snazi je [[ISO]] sistem tolerancija i dosjeda ('''ISO 286''').

'''Nazivna mjera''' (Di, di) je određena zahtijevana mjera (cjelobrojna ili decimalna), na čijoj se osnovi određuju granične mjere, određene s gornjim i donjim odstupanjem. '''Gornja granična mjera''' (Dmax, dmax) je najveća dopuštena granica mjere, a '''donja granična mjera''' (Dmin, dmin) najmanja dopuštena granica, između kojih, uključno s njima samima, se mora nalaziti '''stvarna mjera''' (D, d) strojnog dijela. Dakle Dmin ≤ D ≤ Dmax , te dmin ≤ d ≤ dmax. Razlika
između gornjeg i donjeg graničnog odstupanja naziva se [[mjerna tolerancija]] (TD, Td), ili ukratko '''tolerancija''', a jednaka je također razlici gornje i donje granične mjere.

Tolerancija je apsolutna vrijednost i zbog toga je bez predznaka. '''Gornje odstupanje''' je [[Algebra|algebarska]] razlika između gornje granične mjere i pripadajuće nazivne mjere i označava se slovima ES za vanjske mjere i es za unutrašnje mjere. '''Donje odstupanje''' je algebarska razlika između donje granične mjere i pripadajuće nazivne mjere, a označuje se slovima EI za unutrašnje mjere i ei za vanjske mjere. '''Nul-linija''' je, pri grafičkom prikazivanju graničnih mjera i dosjeda crta, koja označava nazivnu mjeru, i od koje mjerimo odstupanje. '''Stvarno odstupanje''' je algebarska razlika između stvarne izmjerene mjere i nazivne mjere, i mora se nalaziti između gornjeg i donjeg odstupanja, uključujući i njih. <ref> [http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf] "Konstrukcijski elementi I", Tehnički fakultet Rijeka, Božidar Križan i Saša Zelenika, 2011.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.dzm.hr/ Službene stranice Državnog zavoda za mjeriteljstvo]

[[Kategorija: Prirodne znanosti]]
[[Kategorija:Kvaliteta]]

Mjerenje - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica