Mitohondrij - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

2021-12-01T09:23:18Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 09:23
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Mitohondrij'''-->{{Organeli\|Mitohondrij}}		<!--'''Mitohondrij'''-->{{Organeli\|Mitohondrij}}

	'''Mitohondrij''' je stanična organela [[eukarioti\|eukariotskih]] stanica koja služi kao izvor [[stanica\|stanične]] energije. Mitohondriji su mjesto aktivnosti ciklusa limunske kiseline ([[Krebsov ciklus\|Krebsovog ciklusa]]) kao i mjesto stvaranja [[adenozin trifosfat]]a elektronskim transportom i [[oksidativna fosforilacija\|oksidativnom fosforilacijom]]. Cilindrične su strukture, promjera između 0,3 i 1 [[mikrometar\|µm]] i dugi od 5 do 10 µm. Zbog čega nisu vidljivi pod [[svjetlosni mikroskop\|svjetlosnim mikroskopom]]. Sastoji se od dvije membrane, od kojih je vanjska relativno napeta, unutarnja membrana koja sadrži enzime i proteine naborana je da bi joj se povećala površina i tako povećala mogućnost stvaranja [[adenozin trifosfat\|ATP-a]]. U unutrašnjosti je [[matriks]], osnovna supstanca mitohondrija,<ref name="akvarij">{{~~Citiraj web~~\|title=Fiziologija bilja - Uvod\|url=http://www.akvarij.net/index.php/index.php?option=com_content&view=article&catid=45:anci&id=413:fiziologija-bilja--uvod\|work=\|author=Elena & Davor\|publisher=Akvarij.net\|accessdate=12. veljače 2015.}}</ref> u koji ulaze nabori unutarnje membrane. U [[jezgrin matriks\|matriksu]] je i prstenasta molekula DNK, [[ribosom]]i i enzimi. Vjeruje se da su nastali endosimbiozom od aerobne bakterije i zato sadržavaju 70 S ribosome i cirkularnu DNK kao i [[prokarioti]].<ref name="UNIPU">{{~~Citiraj web~~\|title=Stanica\|url=http://www.unipu.hr/uploads/media/prir_08-09_3_st._prok._bakt._euk._vir..ppt\|work=\|author=\|publisher=Sveučiište Jurja Dobrile u Puli\|accessdate=12. veljače 2015.}}</ref>		'''Mitohondrij''' je stanična organela [[eukarioti\|eukariotskih]] stanica koja služi kao izvor [[stanica\|stanične]] energije. Mitohondriji su mjesto aktivnosti ciklusa limunske kiseline ([[Krebsov ciklus\|Krebsovog ciklusa]]) kao i mjesto stvaranja [[adenozin trifosfat]]a elektronskim transportom i [[oksidativna fosforilacija\|oksidativnom fosforilacijom]]. Cilindrične su strukture, promjera između 0,3 i 1 [[mikrometar\|µm]] i dugi od 5 do 10 µm. Zbog čega nisu vidljivi pod [[svjetlosni mikroskop\|svjetlosnim mikroskopom]]. Sastoji se od dvije membrane, od kojih je vanjska relativno napeta, unutarnja membrana koja sadrži enzime i proteine naborana je da bi joj se povećala površina i tako povećala mogućnost stvaranja [[adenozin trifosfat\|ATP-a]]. U unutrašnjosti je [[matriks]], osnovna supstanca mitohondrija,<ref name="akvarij">{{Citiranje weba\|title=Fiziologija bilja - Uvod\|url=http://www.akvarij.net/index.php/index.php?option=com_content&view=article&catid=45:anci&id=413:fiziologija-bilja--uvod\|work=\|author=Elena & Davor\|publisher=Akvarij.net\|accessdate=12. veljače 2015.}}</ref> u koji ulaze nabori unutarnje membrane. U [[jezgrin matriks\|matriksu]] je i prstenasta molekula DNK, [[ribosom]]i i enzimi. Vjeruje se da su nastali endosimbiozom od aerobne bakterije i zato sadržavaju 70 S ribosome i cirkularnu DNK kao i [[prokarioti]].<ref name="UNIPU">{{Citiranje weba\|title=Stanica\|url=http://www.unipu.hr/uploads/media/prir_08-09_3_st._prok._bakt._euk._vir..ppt\|work=\|author=\|publisher=Sveučiište Jurja Dobrile u Puli\|accessdate=12. veljače 2015.}}</ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

2021-12-01T01:14:38Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 01:14
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Mitohondrij'''-->{{Organeli\|Mitohondrij}}		<!--'''Mitohondrij'''-->{{Organeli\|Mitohondrij}}

	'''Mitohondrij''' je stanična organela [[eukarioti\|eukariotskih]] stanica koja služi kao izvor [[stanica\|stanične]] energije. Mitohondriji su mjesto aktivnosti ciklusa limunske kiseline ([[Krebsov ciklus\|Krebsovog ciklusa]]) kao i mjesto stvaranja [[adenozin trifosfat]]a elektronskim transportom i [[oksidativna fosforilacija\|oksidativnom fosforilacijom]]. Cilindrične su strukture, promjera između 0,3 i 1 [[mikrometar\|µm]] i dugi od 5 do 10 µm. Zbog čega nisu vidljivi pod [[svjetlosni mikroskop\|svjetlosnim mikroskopom]]. Sastoji se od dvije membrane, od kojih je vanjska relativno napeta, unutarnja membrana koja sadrži enzime i proteine naborana je da bi joj se povećala površina i tako povećala mogućnost stvaranja [[adenozin trifosfat\|ATP-a]]. U unutrašnjosti je [[matriks]], osnovna supstanca mitohondrija,<ref name="akvarij">{{~~cite~~ web\|title=Fiziologija bilja - Uvod\|url=http://www.akvarij.net/index.php/index.php?option=com_content&view=article&catid=45:anci&id=413:fiziologija-bilja--uvod\|work=\|author=Elena & Davor\|publisher=Akvarij.net\|accessdate=12. veljače 2015.}}</ref> u koji ulaze nabori unutarnje membrane. U [[jezgrin matriks\|matriksu]] je i prstenasta molekula DNK, [[ribosom]]i i enzimi. Vjeruje se da su nastali endosimbiozom od aerobne bakterije i zato sadržavaju 70 S ribosome i cirkularnu DNK kao i [[prokarioti]].<ref name="UNIPU">{{~~cite~~ web\|title=Stanica\|url=http://www.unipu.hr/uploads/media/prir_08-09_3_st._prok._bakt._euk._vir..ppt\|work=\|author=\|publisher=Sveučiište Jurja Dobrile u Puli\|accessdate=12. veljače 2015.}}</ref>		'''Mitohondrij''' je stanična organela [[eukarioti\|eukariotskih]] stanica koja služi kao izvor [[stanica\|stanične]] energije. Mitohondriji su mjesto aktivnosti ciklusa limunske kiseline ([[Krebsov ciklus\|Krebsovog ciklusa]]) kao i mjesto stvaranja [[adenozin trifosfat]]a elektronskim transportom i [[oksidativna fosforilacija\|oksidativnom fosforilacijom]]. Cilindrične su strukture, promjera između 0,3 i 1 [[mikrometar\|µm]] i dugi od 5 do 10 µm. Zbog čega nisu vidljivi pod [[svjetlosni mikroskop\|svjetlosnim mikroskopom]]. Sastoji se od dvije membrane, od kojih je vanjska relativno napeta, unutarnja membrana koja sadrži enzime i proteine naborana je da bi joj se povećala površina i tako povećala mogućnost stvaranja [[adenozin trifosfat\|ATP-a]]. U unutrašnjosti je [[matriks]], osnovna supstanca mitohondrija,<ref name="akvarij">{{Citiraj web\|title=Fiziologija bilja - Uvod\|url=http://www.akvarij.net/index.php/index.php?option=com_content&view=article&catid=45:anci&id=413:fiziologija-bilja--uvod\|work=\|author=Elena & Davor\|publisher=Akvarij.net\|accessdate=12. veljače 2015.}}</ref> u koji ulaze nabori unutarnje membrane. U [[jezgrin matriks\|matriksu]] je i prstenasta molekula DNK, [[ribosom]]i i enzimi. Vjeruje se da su nastali endosimbiozom od aerobne bakterije i zato sadržavaju 70 S ribosome i cirkularnu DNK kao i [[prokarioti]].<ref name="UNIPU">{{Citiraj web\|title=Stanica\|url=http://www.unipu.hr/uploads/media/prir_08-09_3_st._prok._bakt._euk._vir..ppt\|work=\|author=\|publisher=Sveučiište Jurja Dobrile u Puli\|accessdate=12. veljače 2015.}}</ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-15T08:17:47Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Organeli|Mitohondrij}}

'''Mitohondrij''' je stanična organela [[eukarioti|eukariotskih]] stanica koja služi kao izvor [[stanica|stanične]] energije. Mitohondriji su mjesto aktivnosti ciklusa limunske kiseline ([[Krebsov ciklus|Krebsovog ciklusa]]) kao i mjesto stvaranja [[adenozin trifosfat]]a elektronskim transportom i [[oksidativna fosforilacija|oksidativnom fosforilacijom]]. Cilindrične su strukture, promjera između 0,3 i 1 [[mikrometar|µm]] i dugi od 5 do 10 µm. Zbog čega nisu vidljivi pod [[svjetlosni mikroskop|svjetlosnim mikroskopom]]. Sastoji se od dvije membrane, od kojih je vanjska relativno napeta, unutarnja membrana koja sadrži enzime i proteine naborana je da bi joj se povećala površina i tako povećala mogućnost stvaranja [[adenozin trifosfat|ATP-a]]. U unutrašnjosti je [[matriks]], osnovna supstanca mitohondrija,<ref name="akvarij">{{cite web|title=Fiziologija bilja - Uvod|url=http://www.akvarij.net/index.php/index.php?option=com_content&view=article&catid=45:anci&id=413:fiziologija-bilja--uvod|work=|author=Elena & Davor|publisher=Akvarij.net|accessdate=12. veljače 2015.}}</ref> u koji ulaze nabori unutarnje membrane. U [[jezgrin matriks|matriksu]] je i prstenasta molekula DNK, [[ribosom]]i i enzimi. Vjeruje se da su nastali endosimbiozom od aerobne bakterije i zato sadržavaju 70 S ribosome i cirkularnu DNK kao i [[prokarioti]].<ref name="UNIPU">{{cite web|title=Stanica|url=http://www.unipu.hr/uploads/media/prir_08-09_3_st._prok._bakt._euk._vir..ppt|work=|author=|publisher=Sveučiište Jurja Dobrile u Puli|accessdate=12. veljače 2015.}}</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{mrva-biol}}

[[Kategorija:Organele]]