https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=MisticizamMisticizam - Povijest promjena2026-07-16T01:18:06ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Misticizam&diff=121495&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-14T07:18:59Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Misticizam'''-->[[Datoteka:Hildegard von Bingen Liber Divinorum Operum.jpg|thumb|Srednjovjekovni prikaz.]]<br />
'''Misticizam''' (prema [[starogrčki jezik|grčkom]] μυστικός, tajanstven) je ekstatično stanje u kojem se u unutrašnjem osjećaju pojedinca objavljuje neposredna [[bog|božja]] prisutnost. Misticizam je i vjerska [[doktrina]], koja tajanstveno iskustvo sjedinjenja s božanstvom pretpostavlja svakom [[razum|racionalnom]] uvidu. Mistik je produhovljena osoba koja vlastitim naporom, kroz doživljaj neposredne božje prisutnosti, dolazi do spoznaje o postojanju Boga. <br />
<br />
Izvor misticizma je na [[osjećaji|osjećajima]] zasnovano vjerovanje u natprirodna bića koja upravljaju prirodom i ljudskim životom. Mistici o religijskim sadržaju i o postojanju Boga govore iz vlastitih doživljaja. Tako se misticizam javlja u svim [[religija|religijama]] i na gotovo svim razinama religiozne svijesti. Već u prirodnim religijama obrednom praksom potiču se grupna egzaltirana stanja u kojima se zasniva neposredan dodir s božanstvima. Premda se kasniji razvijeniji vjerski sustavi kao što su kršćanski [[islam]]ski i [[budizam|budistički]] ne zasnivaju isključivo na misticizmu, s obzirom na to da širinom naučavanja i djelovanja uključuju i razumske praktične i druge elemente, ipak i u takvim sustavima mistično iskustvo postaje željeni vrhunac religioznog života, do kojega mogu doprijeti samo obdareni pojedinci, a njihova neposredna svjedočanstva vjere, zalog su [[istina|istine]] u koju ostali samo vjeruju. <br />
<br />
Osim kao vjerska misticizam se javlja i kao [[filozofija|filozofska]] doktrina koja drži da je sve što čovjek iskustveno doživljava samo element nadnaravnog, to jest da je svaka opstojnost simbolička preobrazba nadnaravnog postojanja. Prvu je takvu filozosku mističnu doktrinu zasnovao [[Plotin]]: {{citat4|2=Sva su bića emanacije Jednog koje je predočeno kao božanstvo i koje je moguće spoznati samo u vjerskom zanosu ili ekstazi.}} U širem smislu mističnom se naziva i svaka filozofija koja vjeru pretpostavlja [[znanost|znanstvenom]] otkrivanju istine, i intuiciju [[logika|logičkom]] razmišljanju. Misticizam podrazumijeva duhovno iskustvo, kroz asketsko poniranje ka Bogu. Mnogi mistici iz vlastitih doživljaja govore o postojanju anđela, demona, preminulih i slično, a produhovljenje i sjedinjenje s Bogom, postavljaju kao svoj najviši cilj. <br />
<br />
== Podrijetlo ==<br />
Kolijevka misticizma su zemlje starog istoka [[Kina]] (taostičko učenje Lao Tsea). [[Indija]] (Patanjalijeva samkhya-filozofija) i [[Perzija]]. S istoka misticizam prodire na zapad u vrijeme opadanja antičke civilizacije. Njegovi glavni nosioci su [[novoplatonizam]] i [[Kabala]]. Novoplatonistička mistika prenijeta je u kršćansku literaturu spisima [[Dionizije Areopagit|Dionizija Areopagita]] i [[Ivan Skot Eriugena|Ivana Skota Eriugene]]. U srednjemu vijeku misticizam se javlja kao protest protiv jalovog intelektualizma skolastičke filozofije. Najpoznatiji srednjovjekovni mistici su: Bernard iz Clairvauxa, Hugo i Rikard st.Victoire, [[Bonaventura]]. Osnivač njemačkog spekulativnog misticizma je dominikanac [[Meister Eckhart]], a njegovi učenici su [[Heinrich Seuse]] i [[Johannes Tauler]]. Njima je blizak i flamanski mistik Jan Van Ruysbroeck. Renesansa i reformacija doba su procvata misticizma. Reuchlin, [[Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim|Agrripa von Nettesheim]], [[Paracelsus]], [[Giovanni Pico della Mirandola|Pico della Mirandola]], [[Nikola Kuzanski]], [[Valentin Weigel]], [[Robert Fludd]], [[Jakob Böhme]], i ostali, su najpoznatiji među misticima tog vremena. Mnogi od njih zastupaju specifični misticizam koji se suprotstavlja spekulativnim sistemima i koji je nošen težnjom za neposrednošću i spontanim prirodnim izražavanjem osjećaja, nasuprot školskim, strogo propisanim dogmama. U novijoj filozofiji misticizma ima i u djelima kartezijanaca kao kod Geulenixa i Malebranchea zatim Pascala , [[Novalis]]a, Maistra, Vivekananade i Jacobija. [[Emanuel Swedenborg]] je značajan mistik 18. stoljeća.<br />
<br />
[[Sveta Terezija Avilska|Tereza Avilska]], [[Sveti Ivan od Križa|Sveti Ivan od Križa]], [[Sveti Pavao|sveti Pavao]], [[Marija Valtorta]], vidioci iz Lourdesa, Fatime i Međugorja između ostalih, tvrde da su u duhovnoj objavi vidjeli [[sv. Marija|Bogorodicu]] i [[Isus|Isusa Krista]], koji su im se osobno obratili s porukama koje moraju prenijeti drugima.<br />
<br />
== Izvori ==<br />
*''Opća enciklopedija JLZ'' svezak 5. L-Nigh Zagreb, 1979.<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
*[https://www.scribd.com/document/364905409/majka-terezija-u-privatnim-pismima-misti-%C4%8D-ni-put Kršćanska svetost i mistika - mistični put]<br />
<br />
[[Kategorija:Religijske tradicije i pokreti]]<br />
[[Kategorija:Duhovnost]]<br />
[[Kategorija:Misticizam]]</div>WikiSysop