Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wikivrste(.)\=(.)↵\|wikivrstehr(.)\=(.)↵\|wikizvor(.)\=(.)↵\|wikizvor_autor(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵\|wikiknjige(.)\=(.)↵\|wikicitat(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-12T17:27:34Z

Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wikivrste(.*)\=(.*)↵\|wikivrstehr(.*)\=(.*)↵\|wikizvor(.*)\=(.*)↵\|wikizvor_autor(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}' u ''

@@ Redak 66: / Redak 66: @@
 === Ostali projekti ===
-{{WProjekti
 <br>
 {{s-start}}

WikiSysop: čišćenje redirekcija za infookvir monarh

2022-03-07T14:46:15Z

čišćenje redirekcija za infookvir monarh

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 14:46
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Miroslav'''-->{{~~Monarh~~		<!--'''Miroslav'''-->{{Infookvir monarh
	\| ime = Miroslav		\| ime = Miroslav
	\| slika = [[Datoteka:Crkva sv. Stjepana u Suđurađu.JPG\|250px]]		\| slika = [[Datoteka:Crkva sv. Stjepana u Suđurađu.JPG\|250px]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-14T02:30:52Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Monarh
| ime = Miroslav
| slika = [[Datoteka:Crkva sv. Stjepana u Suđurađu.JPG|250px]]
| opis = Zavjetna crkva sv. Stjepana u Suđurđu na Šipanu koju je kralj Stjepan Miroslav dao podići 949. godine.
| titula = [[Hrvatski kraljevi|Kralj Hrvatske]]
| vladavina = oko [[945.]] – [[949.]]
| krunidba =
| prethodnik = [[Krešimir I.]]
| nasljednik = [[Mihajlo Krešimir II.]]
| regent =
| titula1 =
| vladavina1 =
| krunidba1 =
| prethodnik1 =
| nasljednik1 =
| regent1 =
| titula2 =
| vladavina2 =
| krunidba2 =
| prethodnik2 =
| nasljednik2 =
| regent2 =
| titula3 =
| vladavina3 =
| krunidba3 =
| prethodnik3 =
| nasljednik3 =
| regent3 =
| nasljeđe = -
| supruga = [[Margarita (hrvatska kraljica)|Margarita]]
| supruge =
| suprug =
| supruzi =
| djeca =
| puno ime = Stjepan Miroslav
| posthumno ime =
| dinastija = [[Trpimirovići]]
| vladarska himna =
| otac = [[Krešimir I.]]
| majka =
| datum rođenja =
| mjesto rođenja =
| datum smrti =
| mjesto smrti =
| datum pokopa =
| mjesto pokopa =
| potpis =
| zanimanje =
| vjera =
}}
'''Miroslav''' ili '''Stjepan Miroslav''' bio je [[hrvatska|hrvatski]] [[kralj]] iz vladarske dinastije [[Trpimirovići|Trpimirovića]]. Miroslav je bio stariji sin kralja [[Krešimir I.|Krešimira I.]], a vladao je od [[945.]] do [[949.]] godine.

Tijekom njegova vladanja Hrvatska je stradala u građanskom ratu Miroslava protiv njegova mlađeg brata [[Mihajlo Krešimir II.|Mihajla Krešimira]]. Hrvatska mornarica je spala na 30 brodova, a konjica i pješaštvo je pretrpjelo velike gubitke.
Građanski rat je iskoristio [[Srbi|srpski]] veliki župan [[Časlav Klonimirović]], koji je proširio vlast svojeg saveza na istočnu [[Bosna|Bosnu]] (oko današnjeg [[Sarajevo|Sarajeva]]) i na neka kneštva južne ([[Crvena Hrvatska|Crvene]]) Hrvatske. Časlava je, kao svog vazala, u tome podupiralo [[Bizantsko Carstvo]], zbog težnje za obnovom vlasti nad hrvatskom obalom.
Rat završava Miroslavovom smrću i preuzimanjem vlasti njegova brata Krešimira II. uz pomoć [[ban]]a [[Pribina|Pribine]] 949. godine.<ref name="Bjelovučić4">Nikola Zvonimir Bjelovučić: [https://library.foi.hr/m3/kd1.php?B=1&sqlx=X01292&ser=&sqlid=1&sqlnivo=&css=&H=&U=HRVATSKA ''Crvena Hrvatska i Dubrovnik''], Matica hrvatska Zagreb, 1929., sadržaj i Uvod, str. 4 [http://library.foi.hr/knjige/knjiga1.aspx?C=2292 5–44.], Knjižnica FOI (pristupljeno 23. travnja 2017.)</ref> O Miroslavu se više znade kroz legende.

[[Nikola Zvonimir Bjelovučić]] pisao je o Crvenoj Hrvatskoj i [[Dubrovnik]]u 1929. godine. U radu je objavio poglavlje o staroj kraljevskoj [[crkva sv. Stjepana u Dubrovniku|crkvi sv. Stjepana]] (kod gradskih zidova u dvorištu biskupskog sjemeništa u Dubrovniku)<ref>Nije isto što i crkva sv. Stjepana u Suđurđu na Šipanu.</ref> iz polovice 10. st., hrv. kralju Stjepanu Miroslavu i njegovoj supruzi kraljici [[Margarita (hrvatska kraljica)|Margariti]] (Mari) u Dubrovniku [[948.]] godine, njihovoj zadužbini, kraljevo darivanje Župe, Brgata, Šumeta, Rijeke i Zatona, sv. moći, koje je donio crkvi sv. Stjepana u Dubrovniku, grobu kraljice Margarite u Dubrovniku gdje je živjela kao duvna i komadu sv. Križa koji je kraljica Margarita darovala te o starohrvatskim crkvama na području Dubrovnika.<ref>Nikola Zvonimir Bjelovučić: [https://library.foi.hr/m3/kd1.php?B=1&sqlx=X01292&ser=&sqlid=1&sqlnivo=&css=&H=&U=HRVATSKA ''Crvena Hrvatska i Dubrovnik''], Matica hrvatska Zagreb, 1929., sadržaj i Uvod, str. 3 [http://library.foi.hr/knjige/knjiga1.aspx?C=2292 5–44.], Knjižnica FOI (pristupljeno 23. travnja 2017.)</ref>

Godine 949. hrvatski kralj Stjepan Miroslav dao je izgraditi u [[Suđurađ|Suđurđu]] na [[Šipan]]u ranokršćansku crkvicu sv. Stjepana prvomučenika u znak zahvale za isprošeno čudo kraljevskog ozdravljenja vjerom u moći sv. Stjepana. Moći se nalaze u Dominikanskom samostanu u Dubrovniku. Crkvica ju dala obnoviti obitelj Marušić iz Splita i obnova je gotova 2012. godine. Obitelj je obnovila crkvicu za monsinjora Matu Uzinića, biskupa dubrovačkog.<ref name="Marušić obnovila"> Ahmet Kalajdžić: [http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/dubrovnik/clanak/id/175394/splitska-obitelj-marusic-obnovila-crkvicu-sv-stjepana ''Splitska obitelj Marušić obnovila crkvicu sv. Stjepana ''], Slobodna Dalmacija, 6. kolovoza 2012. (pristupljeno 23. travnja 2017.)</ref>

Prema pisanjima don [[Niko Gjivanović|Nika Gjivanovića]], Matijaševića, Rastića i Crijevića, kraljica Margarita bila je bez djece. Dala je popraviti trošne gradske zidine Dubrovnika prema Lokrumu oko god. 828. (?) i preminula je u Dubrovniku kao duvna. Za crkvu sv. Stjepana je dala zlata, srebra i relikvije. Rodom je bila Rimljanka, a po ženskoj lozi u svojti s dubrovačkom plemićkom obitelji de Croce (Križić), što su povezivali s čestim imenom Margarita u toj obitelji.<ref>Nikola Zvonimir Bjelovučić: [https://library.foi.hr/knjige/knjiga1.aspx?t=1&v=1&C=2292&godina=&broj=1&stranica=00028&H=&vrsta=&grupa=&lang=&u=gjivanovi%E6 ''Crvena Hrvatska i Dubrovnik''], Matica hrvatska Zagreb, 1929., str. 24, Knjižnica FOI (pristupljeno 23. travnja 2017.)</ref>
Crkvu je prva službeno posjetila hrvatska kraljica Margarita. Došla je provjeriti je li crkvica doista izgrađena te time ispunjen zavjet kralja koji se zavjetovao izgraditi više crkvica zbog svog ozdravljenja. Od tog posjeta crkvici, ženskoj se djeci na dubrovačkom području često daje ime Mara, oblik imena Margarita.<ref name="Marušić obnovila"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat =
|commonscathr =
|wikivrste =
|wikivrstehr =
|wikizvor = Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Nasljednici kralja Tomislava
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}
<br>
{{s-start}}
{{s-reg}}
{{s-bef|before=[[Krešimir I.]]}}
{{s-ttl|title=[[Hrvatski vladari|hrvatski kralj]]|years=oko 945. – 949.}}
{{s-aft|after={{nowrap|[[Mihajlo Krešimir II.]]}}}}
{{s-end}}
<br>
{{Hrvatski kraljevi}}

[[Kategorija:Trpimirovići]]
[[Kategorija:Hrvatski vladari]]
[[Kategorija:Hrvatska za narodnih vladara]]

Miroslav - Povijest promjena

WikiSysop: čišćenje redirekcija za infookvir monarh

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica