Mirko Breyer - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

2025-04-07T23:05:02Z

Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

←Starija inačica		Inačica od 7. travanj 2025. u 23:05
Redak 60:		Redak 60:

	==Izvori==		==Izvori==
	{{~~Predložak:~~Stručni rad Ivana Peklića, "Križevački nakladnik Mirko Breyer"}}		{{Stručni rad Ivana Peklića, "Križevački nakladnik Mirko Breyer"}}
	{{Izvori}}		{{Izvori}}

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

2021-12-01T09:20:57Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 09:20
Redak 48:		Redak 48:

	==Asimilacija, Drugi svjetski rat i progon==		==Asimilacija, Drugi svjetski rat i progon==
	Breyer je bio zagovornik [[Asimilacija (sociologija)\|asimilacije]] hrvatskih Židova te dugogodišnji član "Izraelitičke bogoštovne općine Zagreb" (danas ''Židovska općina Zagreb''). [[1922.]] godine Breyer je osnovao "Narodni rad - društvo židovskih asimilanata i anticionista u Hrvatskoj". Breyerov cilj je bio okupiti sve hrvatske i [[Kraljevina Jugoslavija\|jugoslavenske]] Židove, bez obzira na političko promišljanje. Breyer je u više navrata pozivao hrvatske [[Cionizam\|cioniste]] da mu se pridruže, prigovarajući im na nedostatku hrvatskog i jugoslavenskog [[Domoljublje\|patriotizma]]. [[1924.]] godine, na drugu godišnjicu osnivanja društva, Breyer je opet pozvao na okupljanje "sve državljane Hrvate i ostale Jugoslavene židovske konfesije". Neki od poznatih članova društva su bili: [[Samuel David Aleksander]], [[Šandor Aleksander]] i [[Vladimir Šterk]]. Kao Židov, [[1941.]] godine, Breyer je bio zatvoren u [[Koncentracijski logor Stara Gradiška\|Koncentracijskom logoru Stara Gradiška]] gdje je proveo šest mjeseci. U logoru je napisao dirljivu pjesmu "U sabirnom logoru", koja govori o žalu za izgubljenom slobodom i mladošću. Pušten je iz logora u travnju [[1942.]] godine. Režim [[Nezavisna Država Hrvatska\|Nezavisne Države Hrvatske]] je izuzeo Breyer od nošenja [[Davidova zvijezda\|Davidove zvijezde]] na odjeći. Iako je do kraja rata bio zatvaran još dva puta, Breyer je uspio preživjeti [[Holokaust]].<ref name="ig2"/><ref name="cris"/> Usprkos toj poznatoj činjenici Mirko Breyer je zbog komunističke politike lažno naveden kao žrtva [[Koncentracijski logor Stara Gradiška\|logora Stara Gradiška]].<ref>{{~~Citiraj web~~\| url=http://narod.hr/kultura/jasenovacki-popis-manipulacije-s-poznatima-i-slavnima \| title=Jasenovački popis: Manipulacije s poznatima i slavnima \| accessdate=30. travnja 2016.}}</ref><ref>{{~~Citiraj web~~\| url=http://jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7618 \| title=PREGLED I PRETRAGA POIMENIČNOG POPISA ŽRTAVA KCL JASENOVAC 1941.-1945. \| accessdate=18. kolovoza 2016.}}</ref>		Breyer je bio zagovornik [[Asimilacija (sociologija)\|asimilacije]] hrvatskih Židova te dugogodišnji član "Izraelitičke bogoštovne općine Zagreb" (danas ''Židovska općina Zagreb''). [[1922.]] godine Breyer je osnovao "Narodni rad - društvo židovskih asimilanata i anticionista u Hrvatskoj". Breyerov cilj je bio okupiti sve hrvatske i [[Kraljevina Jugoslavija\|jugoslavenske]] Židove, bez obzira na političko promišljanje. Breyer je u više navrata pozivao hrvatske [[Cionizam\|cioniste]] da mu se pridruže, prigovarajući im na nedostatku hrvatskog i jugoslavenskog [[Domoljublje\|patriotizma]]. [[1924.]] godine, na drugu godišnjicu osnivanja društva, Breyer je opet pozvao na okupljanje "sve državljane Hrvate i ostale Jugoslavene židovske konfesije". Neki od poznatih članova društva su bili: [[Samuel David Aleksander]], [[Šandor Aleksander]] i [[Vladimir Šterk]]. Kao Židov, [[1941.]] godine, Breyer je bio zatvoren u [[Koncentracijski logor Stara Gradiška\|Koncentracijskom logoru Stara Gradiška]] gdje je proveo šest mjeseci. U logoru je napisao dirljivu pjesmu "U sabirnom logoru", koja govori o žalu za izgubljenom slobodom i mladošću. Pušten je iz logora u travnju [[1942.]] godine. Režim [[Nezavisna Država Hrvatska\|Nezavisne Države Hrvatske]] je izuzeo Breyer od nošenja [[Davidova zvijezda\|Davidove zvijezde]] na odjeći. Iako je do kraja rata bio zatvaran još dva puta, Breyer je uspio preživjeti [[Holokaust]].<ref name="ig2"/><ref name="cris"/> Usprkos toj poznatoj činjenici Mirko Breyer je zbog komunističke politike lažno naveden kao žrtva [[Koncentracijski logor Stara Gradiška\|logora Stara Gradiška]].<ref>{{Citiranje weba\| url=http://narod.hr/kultura/jasenovacki-popis-manipulacije-s-poznatima-i-slavnima \| title=Jasenovački popis: Manipulacije s poznatima i slavnima \| accessdate=30. travnja 2016.}}</ref><ref>{{Citiranje weba\| url=http://jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7618 \| title=PREGLED I PRETRAGA POIMENIČNOG POPISA ŽRTAVA KCL JASENOVAC 1941.-1945. \| accessdate=18. kolovoza 2016.}}</ref>

	==Antikviteti i donacije==		==Antikviteti i donacije==
Redak 54:		Redak 54:

	==Smrt==		==Smrt==
	Breyer je umro 29. prosinca 1946. u Zagrebu.<ref>{{~~Citiraj web~~\| url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2798 \| title=Hrvatski bibliografski leksikon \| accessdate=5. srpnja 2016.}}</ref><ref>{{Citiranje www\|naslov=Breyer, Mirko\|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9456\|autor=\|autorlink=\|prezime=\|ime=\|koautori=\|urednik=\|izdavač=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]\|format=\|rad=\|stranice=\|dan=\|mjesec=\|godina=\|preuzeto=5. srpnja 2016.\|arhivurl=\|arhivdatum=\|citat=}}</ref> Pokopan je na [[Mirogoj]]u.<ref name="cris"/><ref>Gradska groblja Zagreb: Mirko Breyer, Mirogoj EVG-2A-I-1</ref>		Breyer je umro 29. prosinca 1946. u Zagrebu.<ref>{{Citiranje weba\| url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2798 \| title=Hrvatski bibliografski leksikon \| accessdate=5. srpnja 2016.}}</ref><ref>{{Citiranje www\|naslov=Breyer, Mirko\|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9456\|autor=\|autorlink=\|prezime=\|ime=\|koautori=\|urednik=\|izdavač=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]\|format=\|rad=\|stranice=\|dan=\|mjesec=\|godina=\|preuzeto=5. srpnja 2016.\|arhivurl=\|arhivdatum=\|citat=}}</ref> Pokopan je na [[Mirogoj]]u.<ref name="cris"/><ref>Gradska groblja Zagreb: Mirko Breyer, Mirogoj EVG-2A-I-1</ref>

	== Citati ==		== Citati ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

2021-12-01T01:12:18Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 01:12
Redak 48:		Redak 48:

	==Asimilacija, Drugi svjetski rat i progon==		==Asimilacija, Drugi svjetski rat i progon==
	Breyer je bio zagovornik [[Asimilacija (sociologija)\|asimilacije]] hrvatskih Židova te dugogodišnji član "Izraelitičke bogoštovne općine Zagreb" (danas ''Židovska općina Zagreb''). [[1922.]] godine Breyer je osnovao "Narodni rad - društvo židovskih asimilanata i anticionista u Hrvatskoj". Breyerov cilj je bio okupiti sve hrvatske i [[Kraljevina Jugoslavija\|jugoslavenske]] Židove, bez obzira na političko promišljanje. Breyer je u više navrata pozivao hrvatske [[Cionizam\|cioniste]] da mu se pridruže, prigovarajući im na nedostatku hrvatskog i jugoslavenskog [[Domoljublje\|patriotizma]]. [[1924.]] godine, na drugu godišnjicu osnivanja društva, Breyer je opet pozvao na okupljanje "sve državljane Hrvate i ostale Jugoslavene židovske konfesije". Neki od poznatih članova društva su bili: [[Samuel David Aleksander]], [[Šandor Aleksander]] i [[Vladimir Šterk]]. Kao Židov, [[1941.]] godine, Breyer je bio zatvoren u [[Koncentracijski logor Stara Gradiška\|Koncentracijskom logoru Stara Gradiška]] gdje je proveo šest mjeseci. U logoru je napisao dirljivu pjesmu "U sabirnom logoru", koja govori o žalu za izgubljenom slobodom i mladošću. Pušten je iz logora u travnju [[1942.]] godine. Režim [[Nezavisna Država Hrvatska\|Nezavisne Države Hrvatske]] je izuzeo Breyer od nošenja [[Davidova zvijezda\|Davidove zvijezde]] na odjeći. Iako je do kraja rata bio zatvaran još dva puta, Breyer je uspio preživjeti [[Holokaust]].<ref name="ig2"/><ref name="cris"/> Usprkos toj poznatoj činjenici Mirko Breyer je zbog komunističke politike lažno naveden kao žrtva [[Koncentracijski logor Stara Gradiška\|logora Stara Gradiška]].<ref>{{~~cite~~ web\| url=http://narod.hr/kultura/jasenovacki-popis-manipulacije-s-poznatima-i-slavnima \| title=Jasenovački popis: Manipulacije s poznatima i slavnima \| accessdate=30. travnja 2016.}}</ref><ref>{{~~cite~~ web\| url=http://jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7618 \| title=PREGLED I PRETRAGA POIMENIČNOG POPISA ŽRTAVA KCL JASENOVAC 1941.-1945. \| accessdate=18. kolovoza 2016.}}</ref>		Breyer je bio zagovornik [[Asimilacija (sociologija)\|asimilacije]] hrvatskih Židova te dugogodišnji član "Izraelitičke bogoštovne općine Zagreb" (danas ''Židovska općina Zagreb''). [[1922.]] godine Breyer je osnovao "Narodni rad - društvo židovskih asimilanata i anticionista u Hrvatskoj". Breyerov cilj je bio okupiti sve hrvatske i [[Kraljevina Jugoslavija\|jugoslavenske]] Židove, bez obzira na političko promišljanje. Breyer je u više navrata pozivao hrvatske [[Cionizam\|cioniste]] da mu se pridruže, prigovarajući im na nedostatku hrvatskog i jugoslavenskog [[Domoljublje\|patriotizma]]. [[1924.]] godine, na drugu godišnjicu osnivanja društva, Breyer je opet pozvao na okupljanje "sve državljane Hrvate i ostale Jugoslavene židovske konfesije". Neki od poznatih članova društva su bili: [[Samuel David Aleksander]], [[Šandor Aleksander]] i [[Vladimir Šterk]]. Kao Židov, [[1941.]] godine, Breyer je bio zatvoren u [[Koncentracijski logor Stara Gradiška\|Koncentracijskom logoru Stara Gradiška]] gdje je proveo šest mjeseci. U logoru je napisao dirljivu pjesmu "U sabirnom logoru", koja govori o žalu za izgubljenom slobodom i mladošću. Pušten je iz logora u travnju [[1942.]] godine. Režim [[Nezavisna Država Hrvatska\|Nezavisne Države Hrvatske]] je izuzeo Breyer od nošenja [[Davidova zvijezda\|Davidove zvijezde]] na odjeći. Iako je do kraja rata bio zatvaran još dva puta, Breyer je uspio preživjeti [[Holokaust]].<ref name="ig2"/><ref name="cris"/> Usprkos toj poznatoj činjenici Mirko Breyer je zbog komunističke politike lažno naveden kao žrtva [[Koncentracijski logor Stara Gradiška\|logora Stara Gradiška]].<ref>{{Citiraj web\| url=http://narod.hr/kultura/jasenovacki-popis-manipulacije-s-poznatima-i-slavnima \| title=Jasenovački popis: Manipulacije s poznatima i slavnima \| accessdate=30. travnja 2016.}}</ref><ref>{{Citiraj web\| url=http://jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7618 \| title=PREGLED I PRETRAGA POIMENIČNOG POPISA ŽRTAVA KCL JASENOVAC 1941.-1945. \| accessdate=18. kolovoza 2016.}}</ref>

	==Antikviteti i donacije==		==Antikviteti i donacije==
Redak 54:		Redak 54:

	==Smrt==		==Smrt==
	Breyer je umro 29. prosinca 1946. u Zagrebu.<ref>{{~~cite~~ web\| url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2798 \| title=Hrvatski bibliografski leksikon \| accessdate=5. srpnja 2016.}}</ref><ref>{{Citiranje www\|naslov=Breyer, Mirko\|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9456\|autor=\|autorlink=\|prezime=\|ime=\|koautori=\|urednik=\|izdavač=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]\|format=\|rad=\|stranice=\|dan=\|mjesec=\|godina=\|preuzeto=5. srpnja 2016.\|arhivurl=\|arhivdatum=\|citat=}}</ref> Pokopan je na [[Mirogoj]]u.<ref name="cris"/><ref>Gradska groblja Zagreb: Mirko Breyer, Mirogoj EVG-2A-I-1</ref>		Breyer je umro 29. prosinca 1946. u Zagrebu.<ref>{{Citiraj web\| url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2798 \| title=Hrvatski bibliografski leksikon \| accessdate=5. srpnja 2016.}}</ref><ref>{{Citiranje www\|naslov=Breyer, Mirko\|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9456\|autor=\|autorlink=\|prezime=\|ime=\|koautori=\|urednik=\|izdavač=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]\|format=\|rad=\|stranice=\|dan=\|mjesec=\|godina=\|preuzeto=5. srpnja 2016.\|arhivurl=\|arhivdatum=\|citat=}}</ref> Pokopan je na [[Mirogoj]]u.<ref name="cris"/><ref>Gradska groblja Zagreb: Mirko Breyer, Mirogoj EVG-2A-I-1</ref>

	== Citati ==		== Citati ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-08T23:16:56Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir životopis
| ime = Mirko Breyer
| slika = Mirko Breyer.jpg
| veličina = 125px
| opis slike =
| rodno_ime =
| pseudonim =
| rođenje = [[23. listopada]] [[1863.]]
| smrt = [[29. prosinca]] [[1946.]]
| uzrok_smrti =
| posljednje_počivalište =
| prebivalište =
| nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]
| etnicitet = [[Židovi u Hrvatskoj|Židov]]
| državljantvo = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| poznat_po = osnovao prvi znanstveni antikvarijat u Hrvatskoj
| obrazovanje =
| poslodavac =
| zanimanje = nakladnik
| godine_rada =
| plaća =
| bogatstvo =
| titula =
| mandat =
| prethodnik =
| nasljednik =
| stranka =
| odbori =
| vjera =
| visina =
| supruga =
| suprug =
| partner =
| djeca =
| roditelji = Marko Breyer
| rođaci = Samuel Breyer (pradjed)<br>Jakov Breyer (djed)
| web =
| potpis =
| napomena =
}}
'''Mirko Breyer''' ([[Varaždin]], [[23. listopada]] [[1863.]] – [[Zagreb]], [[29. prosinca]] [[1946.]]) prvak hrvatske bibliografije, bibliofil, knjižar-nakladnik, antikvari i osnivač prvog znanstvenog antikvarijata u Hrvatskoj.

==Podrijetlo i školovanje==
Mirko Breyer je rođen u Varaždinu 23. listopada 1863. godine, u hrvatskoj [[Židovi u Hrvatskoj|židovskoj]] obitelji.<ref name="ig1">Ivo Goldstein, 2005, str. 92, 172, 173, 174, 175, 176</ref><ref name="ig2">Ivo Goldstein, 2001, str. 264, 265</ref> Breyerova obitelj potječe iz [[Gradišće|Gradišća]] u [[Austrija|Austriji]]. Jedan od njegovih predaka je imao pivovaru u [[Mattersburg]]u u Gradišću. Breyerov pradjed Samuel Breyer se preselio u [[Rasinja|Rasinju]] kao zakupnik imanja grofa Inkeya. U Rasinju se rodio Breyerov djed Jakov Breyer koji se [[1830.]] godine preselio u [[Križevci|Križevce]], gdje je i umro [[1869.]] godine. Breyerov otac Marko Breyer se rodio u Križevcima [[1838.]] godine. Bio je trgovac u [[Varaždin]]u, poslovni direktor "Križevačke poslovne štedione", dugogodišnji gradski zastupnik i podnačelnik u Križevcima. Breyer je najranije djetinjstvo proveo u rodnom Varaždinu. [[1867.]] preselio se sa obitelji u Križevce gdje je [[1873.]] godine završio pučku školu. Srednju školu je polazio u Varaždinu, [[Zagreb]]u i [[Trst]]u. U Trstu je proveo stručnu trgovačku praksu kod trgovačke kuće "Binenfeld".<ref name="cris">[[Ivan Peklić]], »Križevački nakladnik Mirko Breyer«, ''Cris: časopis Povijesnog društva Križevci'', br. 1, Križevci, 2003., str. 84, 85, {{ISSN|1332-2567}} {{Hrčak|id=93711}}</ref>

==Karijera==
[[1879.]] godine trgovačka kuća "Binenfeld" ga je poslala u [[Velika Britanija|britansku]] trgovačku luku [[Aden]] u [[Jemen]]u. U Adenu je boravio tri godine. Iz Adena je pisao za dnevne novine [[Obzor (novine)|Obzor]]. Po povratku iz Jemena Breyer je nastavio sa studijom trgovine u Trstu, Beču, [[Leipzig]]u, [[Munchen]]u i [[Hamburg]]u, istovremeno se zanimajući za bibliotekarstvo. Breyer se vratio u Križevce 1890. godine. Od 1890. do [[1893.]] pisao je pjesme u [[Narodni list|Narodnom listu]]. [[1903.]] godine preselio se u [[Zagreb]] gdje je osnovao nakladnu komisionu knjižaru "Slavenski znastveni antikvarijat". [[1920.]] godine Breyer je komisionu knjižaru pretvorio u [[dioničko društvo]] "Jugoslavenska znastvena knjižara", dokle je zadržao antikvarijat pod imenom "Slavenski znastveni antikvarijat". Breyer je ugasio antikvarijat [[1928.]] godine. [[1929.]] godine postao je direktor "Jugoslavenskog nakladnog dioničkog društva Obnova". Pod njegovim vodstvom "Obnova" je izdala radove poznatih hrvatski pisaca poput [[Vladimir Nazor|Vladimira Nazora]] i [[Antun Gustav Matoš|Antuna Gustava Matoša]] te djela [[Fjodor Mihajlovič Dostojevski|Fjodora Mihajloviča Dostojevskog]]. Breyer se na mjestu direktora zadržao sve do [[1940.]] U vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Breyer je bio suradnik [[Hrvatska enciklopedija (Ujević)|Hrvatske enciklopedije]]. Na kraju rata je radio kao bibliograf u [[Hrvatski nakladni zavod|Hrvatskom nakladnom zavodu]].<ref name="cris"/>

==Asimilacija, Drugi svjetski rat i progon==
Breyer je bio zagovornik [[Asimilacija (sociologija)|asimilacije]] hrvatskih Židova te dugogodišnji član "Izraelitičke bogoštovne općine Zagreb" (danas ''Židovska općina Zagreb''). [[1922.]] godine Breyer je osnovao "Narodni rad - društvo židovskih asimilanata i anticionista u Hrvatskoj". Breyerov cilj je bio okupiti sve hrvatske i [[Kraljevina Jugoslavija|jugoslavenske]] Židove, bez obzira na političko promišljanje. Breyer je u više navrata pozivao hrvatske [[Cionizam|cioniste]] da mu se pridruže, prigovarajući im na nedostatku hrvatskog i jugoslavenskog [[Domoljublje|patriotizma]]. [[1924.]] godine, na drugu godišnjicu osnivanja društva, Breyer je opet pozvao na okupljanje "sve državljane Hrvate i ostale Jugoslavene židovske konfesije". Neki od poznatih članova društva su bili: [[Samuel David Aleksander]], [[Šandor Aleksander]] i [[Vladimir Šterk]]. Kao Židov, [[1941.]] godine, Breyer je bio zatvoren u [[Koncentracijski logor Stara Gradiška|Koncentracijskom logoru Stara Gradiška]] gdje je proveo šest mjeseci. U logoru je napisao dirljivu pjesmu "U sabirnom logoru", koja govori o žalu za izgubljenom slobodom i mladošću. Pušten je iz logora u travnju [[1942.]] godine. Režim [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] je izuzeo Breyer od nošenja [[Davidova zvijezda|Davidove zvijezde]] na odjeći. Iako je do kraja rata bio zatvaran još dva puta, Breyer je uspio preživjeti [[Holokaust]].<ref name="ig2"/><ref name="cris"/> Usprkos toj poznatoj činjenici Mirko Breyer je zbog komunističke politike lažno naveden kao žrtva [[Koncentracijski logor Stara Gradiška|logora Stara Gradiška]].<ref>{{cite web| url=http://narod.hr/kultura/jasenovacki-popis-manipulacije-s-poznatima-i-slavnima | title=Jasenovački popis: Manipulacije s poznatima i slavnima | accessdate=30. travnja 2016.}}</ref><ref>{{cite web| url=http://jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7618 | title=PREGLED I PRETRAGA POIMENIČNOG POPISA ŽRTAVA KCL JASENOVAC 1941.-1945. | accessdate=18. kolovoza 2016.}}</ref>

==Antikviteti i donacije==
Breyer se od najranije mladosti zanimao za starine te ih je marljivo skupljao. Već je iz Jemena zagrebačkim muzejima uputio nekoliko pošiljaka starina, [[Etnografija|etnografskih]] i [[Prirodne znanosti|prirodoslovnih]] predmeta. I kasnije u životu je donirao hrvatske kulturne ustanove raznim predmetima. [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti]] Breyer je donirao 80 autografa znamenitih hrvatskih ličnosti iz 18. i 19. stoljeća. Predmete je također donirao [[Muzej za umjetnost i obrt|Muzeju za umjetnost i obrt]], a [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu]] je donirao orginalnu diplomu kazališnog odbora [[Ilirski pokret|Ilirske čitaonice]] iz [[1842.]] godine. Prema njegovoj želji, Breyerovi potomci su donirali [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu|Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu]] 335 knjiga i 12 godišta časopisa. Za vrijeme boravka u Križevcima, Breyer je prikupljao i proučavao rijetke hrvatske knjige. Sakupio je vrijednu i bogatu knjižnicu u kojoj su se isticale [[Inkunabula|inkunabule]] i prva izdanja, ponajprije [[Dalmacija|dalmatinskih]] pisaca.<ref name="cris"/>

==Smrt==
Breyer je umro 29. prosinca 1946. u Zagrebu.<ref>{{cite web| url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2798 | title=Hrvatski bibliografski leksikon | accessdate=5. srpnja 2016.}}</ref><ref>{{Citiranje www|naslov=Breyer, Mirko|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9456|autor=|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=|preuzeto=5. srpnja 2016.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref> Pokopan je na [[Mirogoj]]u.<ref name="cris"/><ref>Gradska groblja Zagreb: Mirko Breyer, Mirogoj EVG-2A-I-1</ref>

== Citati ==
{{citat|Ovo je naš svijet rođenja, života i smrti. Tuj nam je koljevka, ova nas zemlja hrani. Zar ovo može da nam nadoknadi evokacija starozavjetnih uspomena, makoliko časnih, iz pradavne prošlosti praotaca naših? Ne odista! Mi ih poštujemo i klanjamo im se zajedno s velikim dijelom ostaloga svijeta, ali oni nikada ne smiju biti povodom da ma i na čas zaboravimo osjećanje koje nas vezuje uz rođenu grudu.<ref name="ig1"/>|Mirko Breyer 1924. godine poziva cioniste da porade na hrvatskom patriotizmu.}}

==Izvori==
{{Predložak:Stručni rad Ivana Peklića, "Križevački nakladnik Mirko Breyer"}}
{{Izvori}}

== Literatura ==
* {{Citiranje knjige|last=Goldstein|first=Ivo|title=Židovi u Zagrebu 1918 - 1941.|year=2005|publisher=Novi Liber|location=Zagreb|isbn=953-6045-23-0|ref=harv}}
* {{Citiranje knjige|last=Goldstein|first=Ivo|title=Holokaust u Zagrebu|year=2001|publisher=Novi Liber-Židovska općina Zagreb|location=Zagreb|isbn=953-6045-19-2|ref=harv}}
* {{Citiranje knjige|last=Kraus|first=Ognjen|title=Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj|year=1998|publisher=Židovska općina Zagreb|location=Zagreb|isbn=953-96836-2-9|ref=harv}}

{{GLAVNIRASPORED:Breyer, Mirko}}

[[Kategorija:Životopisi, Varaždin]]
[[Kategorija:Židovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Bibliografi]]