Miozin - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

2021-12-01T09:19:47Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 09:19
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Miozin'''-->[[Datoteka:Myosine.gif\|minijatura\|Dio strukture miozina II.]]		<!--'''Miozin'''-->[[Datoteka:Myosine.gif\|minijatura\|Dio strukture miozina II.]]
	'''Miozin''' je [[bjelančevina]] koja se nalazi u [[mišići]]ma čovjeka i životinja.<ref>Generalić, Eni. "Miozin." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 31 July 2014. KTF-Split. {Datum pristupa}. <http://glossary.periodni.com>.</ref> Druga bjelančevina je [[aktin]]. [[Mikrofilamenti\|Mikrofilamente]] dijelimo na miozinske i aktinske,<ref name="HE-mikrofilamenti">{{~~Citiraj web~~\|author=\|title=mikrofilamenti\|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40746\|work=Hrvatska enciklopedija\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=16. veljače 2015.}}</ref> a obje bjelančevine nalazimo u svakoj [[sarkomera\|sarkomeri]].		'''Miozin''' je [[bjelančevina]] koja se nalazi u [[mišići]]ma čovjeka i životinja.<ref>Generalić, Eni. "Miozin." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 31 July 2014. KTF-Split. {Datum pristupa}. <http://glossary.periodni.com>.</ref> Druga bjelančevina je [[aktin]]. [[Mikrofilamenti\|Mikrofilamente]] dijelimo na miozinske i aktinske,<ref name="HE-mikrofilamenti">{{Citiranje weba\|author=\|title=mikrofilamenti\|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40746\|work=Hrvatska enciklopedija\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=16. veljače 2015.}}</ref> a obje bjelančevine nalazimo u svakoj [[sarkomera\|sarkomeri]].

	Miozin je bjelančevina odgovorna za elastičnost i [[mišićna kontrakcija\|stezanje]] mišića, koja se zbiva na način da debele miozinske niti klize međusobno s tankim aktinskim nitima.<ref name="HE-miozin">{{~~Citiraj web~~\|author=\|title=miozin\|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41101\|work=Hrvatska enciklopedija\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=16. veljače 2015.}}</ref> Time se mijenja konformacija miozina, a pokreće ju [[hidroliza]] [[adenozin-trifosfat]]a (ATP).<ref name="HE-miozin"/> Miozin uz aktin tvori [[diobeno vreteno]] u [[stanična dioba\|staničnoj diobi]].<ref name="hinus">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN\|978-953-6904-26-6}}, str. 31</ref><ref name="unios">[http://www.ufos.unios.hr/modules/wfdownloads/visit.php?cid=21&lid=359 Stanični ciklus eukariota], Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku</ref>		Miozin je bjelančevina odgovorna za elastičnost i [[mišićna kontrakcija\|stezanje]] mišića, koja se zbiva na način da debele miozinske niti klize međusobno s tankim aktinskim nitima.<ref name="HE-miozin">{{Citiranje weba\|author=\|title=miozin\|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41101\|work=Hrvatska enciklopedija\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=16. veljače 2015.}}</ref> Time se mijenja konformacija miozina, a pokreće ju [[hidroliza]] [[adenozin-trifosfat]]a (ATP).<ref name="HE-miozin"/> Miozin uz aktin tvori [[diobeno vreteno]] u [[stanična dioba\|staničnoj diobi]].<ref name="hinus">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN\|978-953-6904-26-6}}, str. 31</ref><ref name="unios">[http://www.ufos.unios.hr/modules/wfdownloads/visit.php?cid=21&lid=359 Stanični ciklus eukariota], Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku</ref>

	Građen je od šest [[polipeptidi\|polipeptidnih lanaca]] i relativne je molekularne mase oko 500 000, što ga čini velikom molekulom. U mišiću miozin predstavlja blizu polovice suhe tvari.<ref name="HE-miozin"/>		Građen je od šest [[polipeptidi\|polipeptidnih lanaca]] i relativne je molekularne mase oko 500 000, što ga čini velikom molekulom. U mišiću miozin predstavlja blizu polovice suhe tvari.<ref name="HE-miozin"/>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

2021-12-01T01:11:08Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 01:11
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Miozin'''-->[[Datoteka:Myosine.gif\|minijatura\|Dio strukture miozina II.]]		<!--'''Miozin'''-->[[Datoteka:Myosine.gif\|minijatura\|Dio strukture miozina II.]]
	'''Miozin''' je [[bjelančevina]] koja se nalazi u [[mišići]]ma čovjeka i životinja.<ref>Generalić, Eni. "Miozin." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 31 July 2014. KTF-Split. {Datum pristupa}. <http://glossary.periodni.com>.</ref> Druga bjelančevina je [[aktin]]. [[Mikrofilamenti\|Mikrofilamente]] dijelimo na miozinske i aktinske,<ref name="HE-mikrofilamenti">{{~~cite~~ web\|author=\|title=mikrofilamenti\|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40746\|work=Hrvatska enciklopedija\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=16. veljače 2015.}}</ref> a obje bjelančevine nalazimo u svakoj [[sarkomera\|sarkomeri]].		'''Miozin''' je [[bjelančevina]] koja se nalazi u [[mišići]]ma čovjeka i životinja.<ref>Generalić, Eni. "Miozin." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 31 July 2014. KTF-Split. {Datum pristupa}. <http://glossary.periodni.com>.</ref> Druga bjelančevina je [[aktin]]. [[Mikrofilamenti\|Mikrofilamente]] dijelimo na miozinske i aktinske,<ref name="HE-mikrofilamenti">{{Citiraj web\|author=\|title=mikrofilamenti\|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40746\|work=Hrvatska enciklopedija\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=16. veljače 2015.}}</ref> a obje bjelančevine nalazimo u svakoj [[sarkomera\|sarkomeri]].

	Miozin je bjelančevina odgovorna za elastičnost i [[mišićna kontrakcija\|stezanje]] mišića, koja se zbiva na način da debele miozinske niti klize međusobno s tankim aktinskim nitima.<ref name="HE-miozin">{{~~cite~~ web\|author=\|title=miozin\|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41101\|work=Hrvatska enciklopedija\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=16. veljače 2015.}}</ref> Time se mijenja konformacija miozina, a pokreće ju [[hidroliza]] [[adenozin-trifosfat]]a (ATP).<ref name="HE-miozin"/> Miozin uz aktin tvori [[diobeno vreteno]] u [[stanična dioba\|staničnoj diobi]].<ref name="hinus">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN\|978-953-6904-26-6}}, str. 31</ref><ref name="unios">[http://www.ufos.unios.hr/modules/wfdownloads/visit.php?cid=21&lid=359 Stanični ciklus eukariota], Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku</ref>		Miozin je bjelančevina odgovorna za elastičnost i [[mišićna kontrakcija\|stezanje]] mišića, koja se zbiva na način da debele miozinske niti klize međusobno s tankim aktinskim nitima.<ref name="HE-miozin">{{Citiraj web\|author=\|title=miozin\|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41101\|work=Hrvatska enciklopedija\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=16. veljače 2015.}}</ref> Time se mijenja konformacija miozina, a pokreće ju [[hidroliza]] [[adenozin-trifosfat]]a (ATP).<ref name="HE-miozin"/> Miozin uz aktin tvori [[diobeno vreteno]] u [[stanična dioba\|staničnoj diobi]].<ref name="hinus">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN\|978-953-6904-26-6}}, str. 31</ref><ref name="unios">[http://www.ufos.unios.hr/modules/wfdownloads/visit.php?cid=21&lid=359 Stanični ciklus eukariota], Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku</ref>

	Građen je od šest [[polipeptidi\|polipeptidnih lanaca]] i relativne je molekularne mase oko 500 000, što ga čini velikom molekulom. U mišiću miozin predstavlja blizu polovice suhe tvari.<ref name="HE-miozin"/>		Građen je od šest [[polipeptidi\|polipeptidnih lanaca]] i relativne je molekularne mase oko 500 000, što ga čini velikom molekulom. U mišiću miozin predstavlja blizu polovice suhe tvari.<ref name="HE-miozin"/>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-14T06:31:43Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Myosine.gif|minijatura|Dio strukture miozina II.]]
'''Miozin''' je [[bjelančevina]] koja se nalazi u [[mišići]]ma čovjeka i životinja.<ref>Generalić, Eni. "Miozin." Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar. 31 July 2014. KTF-Split. {Datum pristupa}. <http://glossary.periodni.com>.</ref> Druga bjelančevina je [[aktin]]. [[Mikrofilamenti|Mikrofilamente]] dijelimo na miozinske i aktinske,<ref name="HE-mikrofilamenti">{{cite web|author=|title=mikrofilamenti|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40746|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=16. veljače 2015.}}</ref> a obje bjelančevine nalazimo u svakoj [[sarkomera|sarkomeri]].

Miozin je bjelančevina odgovorna za elastičnost i [[mišićna kontrakcija|stezanje]] mišića, koja se zbiva na način da debele miozinske niti klize međusobno s tankim aktinskim nitima.<ref name="HE-miozin">{{cite web|author=|title=miozin|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41101|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=16. veljače 2015.}}</ref> Time se mijenja konformacija miozina, a pokreće ju [[hidroliza]] [[adenozin-trifosfat]]a (ATP).<ref name="HE-miozin"/> Miozin uz aktin tvori [[diobeno vreteno]] u [[stanična dioba|staničnoj diobi]].<ref name="hinus">Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN|978-953-6904-26-6}}, str. 31</ref><ref name="unios">[http://www.ufos.unios.hr/modules/wfdownloads/visit.php?cid=21&lid=359 Stanični ciklus eukariota], Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku</ref>

Građen je od šest [[polipeptidi|polipeptidnih lanaca]] i relativne je molekularne mase oko 500 000, što ga čini velikom molekulom. U mišiću miozin predstavlja blizu polovice suhe tvari.<ref name="HE-miozin"/>

Spada u [[vlaknasta bjelančevina|vlaknaste (fibrilne) bjelančevine]], strukturne bjelančevine u animalnom tkivu, netopive u vodi.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Bjelančevine]]