WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-25T09:32:30Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime=Minejsko kraljevstvo
|hr_ime=Minejsko kraljevstvo
|izvorno_ime=مملكة معين<br /><small>Mamlakat Maʿīn</small>
|zastava=
|zastava_i =
|grb_i =
|grb=
|genitiv=
|kontinent = [[Azija]]
|regija = [[Arapski poluotok]]
|država = [[Jemen]]
|era =
|status =
|status_tekst =
|carstvo =
|vlada_tip = monarhija
|godina_start = oko [[600. pr. Kr.]]
|godina_kraj = [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeća. pr. Kr.]]
|događaj_start =
|datum_start =
|datum_kraj =
|p1 =
|flag_p1 =
|p2 =
|flag_p2 =
|s1 =
|flag_s1 =
|mapa = Yemen 100 BC.svg
|
|glavni_grad = [[Barakiš|Jathil]] - [[Sada|Karna]]
|
|jezik =
|vjera =
|valuta =
|
|
|vođa1 =
|godina_vođa1 =
|titula_vođa =
|zamjenik1 =
|godina_zamjenik1 =
|titula_zamjenik = [
|
|
|legislatura =
|
|stat_godina1 =
|stat_pop1 =
}}
'''Minejsko kraljevstvo''' (starojužnoarapski jezik: [[Datoteka:Himjar mim.PNG|15px]][[datoteka:Himjar ajin.PNG|15px]][[datoteka:Himjar nun.PNG|15px]], [[Arapski jezik|arapski]]: '''مملكة معين''', Mamlakat Maʿīn, [[engleski]]: '''Kingdom of Ma'in'''<ref name=brit>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/358571/Main Ma'in na portalu Encyclopædia Britannica]</ref>), bilo je jedno od [[Antika|antičkih]] [[pleme]]nskih [[jemen]]skih kraljevina uz ; [[Kataban]], [[Hadramautsko Kraljevstvo|Hadramaut]] i [[Sabejsko kraljevstvo|Sabu]]. To malo kraljevstvo prostiralo se na sjeveru [[Jemen]]a.

== Povijest ==

O ranoj povijesti tog [[Sjeverni Jemen|sjevernojemenskog]] kraljevstva ne zna se gotovo ništa, po nekim povijesničarima ono se pojavljuje već u [[13. stoljeće pr. Kr.|13. stoljeću. pr. Kr.]]<ref name=wh>[http://www.zum.de/whkmla/sp/0910/kgb/kgb3.html#ii32 WHKMLA : Arabia Felix : Yemen prior to Islam]</ref>, a po nekima tek pri kraju [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeća. pr. Kr.]] <ref name=wh/> O njihovu kraljevstvu prvi je pisao [[Eratosten]] [[Antička Grčka|grčki]] [[zemljopisac]] ([[276. pr. Kr.]] - [[194. pr. Kr.]]) koji naveo da Jemenom dominiraju četiri plemena; Minejci, [[Sabejci]], [[Hadramaut|Hadrami]] i [[Kataban]]i.

Područje kasnijeg Minejskog kraljevstva Sajhad, prvi put se spominje za vrijeme vladavine [[Sabejsko kraljevstvo|sabejskog]] vladara (mukariba) ''Karibil Vatara'', tad je tu egzistiralo nekoliko malih gradskih država uz ''Vadi al Džauf'', koje su bile pod jakim utjecajem [[Sabejsko kraljevstvo|Sabe]].

Iz tog razdoblja su natpisi iz grada države [[Haram (Jemen)|Haram]], koji pokazuju jasan utjecaj [[Sabejci|sabejskog]] jezika na minejski jezik. U [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća. pr. Kr.]] spominje se Minejsko kraljevstvo kao [[vazal]]na država [[Sabejsko kraljevstvo|Sabejskog kraljevstva]]. Oko 400. st. pr. Kr. Minejci su se u savezu sa [[Hadramautsko Kraljevstvo|Hadramautskim Kraljevstvom]] uspjeli osloboditi vladavine [[Sabejsko kraljevstvo|Sabejskog kraljevstva]] i postati potpuno nezavisni.

U [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeću. pr. Kr.]] ista vladarska [[dinastija]] vlada u Minejskom kraljevstvu i [[Hadramautsko Kraljevstvo|Hadramautu]], to savezništvo se raspalo vjerojatno u drugoj polovici tog stoljeća. Isprva je minejska prijestolnica bila '''Jathil''' (današnji [[Barakiš]]<ref>[http://gigiordan.altervista.org/yemen/cit_bar.htm La città di Baraqish]</ref>), a kasnije '''Karna''' (današnja [[Sada]] u [[Al Džauf (Muhafaza)|Muhafazi Al Džauf]]. Minejski vrhunac bio je tijekom [[3. stoljeće pr. Kr.|3. stoljeća pr. Kr.]] kad su Minejci uspjeli zadobiti kontrolu na velikim dijelom [[karavan]]skog [[Put tamjana|Puta tamjana]], proširivši svoju vlast i na [[Saudijska Arabija|saudijske]] gradove u [[Nadžran]]u, [[Asir]]u i [[Hidžaz]]u.

[[Datoteka:Sa'dah 01.jpg|thumb|left|260px|Panorama današnje [[Sada|Sade]], nekadašnje minejske prijestolnice Karne]]
Za vladavine Vakahila Sadika I. (po Hermannu von Wissmannu on je vladao oko [[360. pr. Kr.]], a po Kennethu A. Kitchenu oko [[190. pr. Kr.|190.]] - [[175. pr. Kr.]]) Minejci su uspjeli proširiti svoju vlast duboko na sjever, sve do grada [[Dedan]]a (pored [[Meka|Meke]]). Tad su njihovi trgovci plovili i trgovali po [[Crveno more|Crvenom moru]] i [[Egejsko more|Egejskom moru]].

Pri kraju [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeću. pr. Kr.]] Minejsko kraljevstvo podpalo je pod vlast [[Kataban]]a<ref name=brit/>, svega nekoliko desetljeća kasnije propao je Kataban. U vrijeme vojne ekspedicije [[Rimsko Carstvo|rimskog]] [[prefekt]]a [[Egipat|Egipta]] [[Aelius Gallus|Aeliusa Gallusa]] na Jemen [[25. pr. Kr..|25.]] - [[24. pr. Kr.]] Minejski teritorij ponovno je bio pod vlašću [[Sabejsko kraljevstvo|Sabe]].

=== Minejski vladari ===
Redoslijed i datiranje minejskih vladara vrlo je problematično, donja tablica jedna je moguća rekonstrukcija. Ona je rezultat proučavanja stručnjaka za jemensku povijest ''Kennetha Kitchena'', jako se razlikuje od sličnog rada ''Hermanna von Wissmanna'' (i njegov rad je jednako vjerojatan).

{| border="1" cellpadding="4" cellspacing="1" style="border: 2px solid gray; border-collapse: collapse;" width="100%"
|- bgcolor="FFCC00"
! width="20%" |Ime
! width="20%" |Vrijeme (vjerojatno)
! width="20%" |Bilješke
|-
|Amjitha Nabat
|
|Osnivač i prvi poznati vladar Minejskog kraljevstva, za kog postoji pisani zapis
|-
|Abjada I.
|
|
|-
|Hufn Sadik
|rowspan="2"|
|rowspan="2"|
|-
|Iljafa Jafuš
|-
|Abjada II. Jitha
|oko 343 pr. Kr.
|
|-
|Vakahil Rijam
|rowspan="2"|
|rowspan="2"|
|-
|Hufn
|-
|Abkarib II. Sadik
|
|
|-
|Jithail Rijam
|rowspan="2"|
|rowspan="2"|sabejski vazal
|-
|Tubakarib
|-
|Haju
|
|
|-
|Abjada III. Rijam
|
|
|-
|Iljafa Jitha
|rowspan="2"|
|rowspan="2"|
|-
|Abjada IV.
|-
|Čalkarib Sadik
|
|on je izgradio hram ''Rasf'' u Karni
|-
|Hufn Jitha
|
|
|-
|Iljafa Rijam
|rowspan="2"|
|rowspan="2"|Prvi dokaz o nadzoru Puta tamjana
|-
|Haufiathat
|-
|Iljafa Vakah
|
|
|-
|Vakahil Sadik I.
|
|Prvi kralj s natpisom iz Dedana
|-
|Abkarib III. Jitha
|
|u početku suvladar uz oca
|-
|Vakahil Sadik II.
|
|u početku suvladar uz oca
|-
|Iljafa Jašur
|
|
|-
|Vakahil Nabat
|rowspan="2"|
|rowspan="2"|Zadnji kralj s natpisom u Dedanu
|-
|Hufn Rijam
|-
|Jithail Sadik
|
|
|-
|Vakahil Jitha
|rowspan="2"|prije [[25. pr. Kr.]]
|rowspan="2"|Vazal katabanskog kralja Šahr Jigala Juhargiba II.
|-
|Iljafa Jašur
|-
|}

==Pogledajte i ove stranice==
*[[Sabejsko kraljevstvo]]
*[[Hadramautsko Kraljevstvo]]
*[[Kataban]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==

*Mounir Arbach: ''Le madhabien: lexique, onomastique et grammaire d'une langue de l'Arabie méridionale préislamique. Tome 4: Réexamen de la chronologie des rois de Ma'in d'après les nouvelles donnéées''. Aix-en-Provence, 1993
*K. A. Kitchen: ''The World of Ancient Arabia Series. Documents for Ancient Arabia. Part I. Chronological Framework & Historical Sources.'' Liverpool, 1994
*Jacqueline Pirenne: ''Paléographie des Inscriptions sud-arabes, Tome I.'' (''Verhandelingen van de Koninklijke Vlaamse Academie voor Wetenschappen, Letteren en Schone Kunsten van Belgie. Klasse der Letteren. Verhandeling Nr. 26'') Brüssel, 1956
*Hermann von Wissmann: ''Die Geschichte des Sabäerreiches und der Feldzug des Aelius Gallus'', u knjizi Hildegard Temporini: ''Aufstieg und Niedergang der Römischen Welt. II. Principat. Neunter Band, Erster Halbband'', De Gruyter, Berlin, New York 1976 {{ISBN|3-11-006876-1}} , S. 308–544

== Vanjske poveznice==
* [http://artfl.uchicago.edu/cgi-bin/philologic/getobject.pl?c.4:1:562.geography Minaei in ''Smith's Dictionary of Greek and Roman Geography'' (1854)] {{eng oznaka}}

{{starovjekovne države i civilizacije}}

[[Kategorija:Bivše države]]
[[Kategorija:Povijest Jemena]]

Minejsko kraljevstvo - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica