https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=MilkutMilkut - Povijest promjena2026-07-15T01:17:23ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Milkut&diff=76812&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-08-30T11:20:28Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Milkut'''-->{{coord|46.214526|19.380569|display=title}}<br />
'''Milkut''' odnosno '''Miljkut''' (mađ. ''Mélykút'')<ref name="Mandić">[[Živko Mandić]]: [http://hrcak.srce.hr/file/11541 Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj], ''Folia onomastica croatica'', 14/2005.</ref><ref>[[Ante Sekulić]]: ''Hrvatski bački mjestopisi'', Školska knjiga, Zagreb, 1994.</ref> je veliko selo (mađ. ''[[nagyközség]]'') u jugoistočnoj [[Mađarska|Mađarskoj]].<br />
<br />
Zauzima površinu od 123,5 km četvornih.<br />
<br />
== Zemljopisni položaj ==<br />
Nalazi se u regiji [[Južni Alföld|Južnom Alföldu]], na 46°12'40" sjeverne zemljopisne širine i 19°23'13", 11 km sjeverno od [[Bačaljmaš|Aljmaša]], sjeveroistočno od [[Tataza|Tataze]] (5 km) i [[Matević]]a (6 km).<br />
<br />
== Upravna organizacija ==<br />
Upravno pripada [[jankovačka mikroregija|jankovačkoj mikroregiji]] u [[Bačko-kiškunska županija|Bačko-kiškunskoj županiji]]. Poštanski broj je 6449.<br />
<br />
Upravno mu pripadaju [[Vinac (Bačko-kiškunska županija, Mađarska)|Vinac]] (mađ. ''Öregmajor'') koji je u "unutarnjem krugu"<ref name="Mandić"/> te vanjska naselja ''Tanyák'' ([[Kurjačara]], mađ. ''Jankamajor'', ''Jankamajor tanya'').<ref name="Mandić"/><ref>[http://www.ksh.hu/apps/!cp.hnt2.settlement?nn=16018 Mađarski statistički ured]</ref><br />
<br />
== Promet ==<br />
Miljkut se nalazi na željezničkoj prometnici. U selu je i željeznička postaja.<br />
<br />
== Stanovništvo ==<br />
U Miljkutu živi 5.775 stanovnika (2005.)<br />
<br />
Stanovnici su [[Mađari]].<br />
<br />
[[1572.]] godine kameralni popis je zabilježio da u Miljkutu žive [[Bunjevci|bunjevački]] [[Hrvati u Mađarskoj|Hrvati]].<ref name="Kulturna povijest">[[Matija Evetović]]: Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata, 1941.</ref><br />
<br />
Izvori bilježe da su se Bunjevci, bježeći od turske osvete i bijesa nakon gubitka Budima [[1686.]] godine, skrivali "''ludoškim ritovima''" i po "''[[zemunica]]ma u [[Bajmok]]u i Miljkutu''".<ref name="Kulturna povijest"/>.<br />
<br />
== Kultura ==<br />
U Miljkutu je bio štovan [[sveti Urban]], kome je podignut i kip.<ref>[http://www.zvonik.org.yu/arhiva/163/svmjeseca.html ''Zvonik'', br. 163] Zaštitnik vinograda: Sveti Urban I. - Zaštitnik vinograda</ref><br />
<br />
Izvori bilježe da je u [[Subotica|subotičkom]] samostanu sv. Mihovila [[1753.]] godine djelovalo pet "''dalmatinskih propovjednika''", jer su [[franjevci]] do tada upravljali sa šest područnih crkava, a među njima je bila i crkva u Miljkutu; ostalih pet crkava je u [[Bačaljmaš|Aljmašu]] (Bačaljmašu), [[Jankovac|Jankovcu]], [[Topola|Topoli]], [[Senta|Senti]] i [[Kanjiža|Kanjiži]], (sveukupno 14 župa).<ref>[http://www.ofm.hr/content/view/57/124/ Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda - Subotica] Samostan sv. Mihovila - Matična kuća</ref><br />
<br />
== Vidi još ==<br />
*[[:hu:Fenyő Miksa]]<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<!-- ovo je potvrda korištenja imena Miljkut u hr. medijima danas --><br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
* {{eng oznaka}} [http://www.fallingrain.com/world/HU/1/Melykut.html Miljkut] na fallingrain.com<br />
<br />
[[Kategorija:Naselja u Bačko-kiškunskoj županiji]]</div>WikiSysop