WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T03:44:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz|[[Mile Budak (liječnik)]]}}
{{Infookvir političar
|ime = Mile Budak
|slika = Dr. Mile Budak.jpg
|veličina = 220px
|opis slike =
|malaslika =
|opis male slike =
|datum rođenja = [[30. kolovoza]] [[1889.]]
|mjesto rođenja = [[Sveti Rok]], [[Hrvatska]]
|datum smrti = [[7. lipnja]] [[1945.]]
|mjesto smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|položaj = 1. [[Vlada Nezavisne Države Hrvatske#Ministar nastave|Ministar nastave NDH]]
|mandat_start = 16. travnja 1941.
|mandat_kraj = 2. studenog 1941.
|predsjednik1 = Ante Pavlić
|podpredsjednik =
|podpremijer = [[Osman Kulenović]]
|zamjenik =
|premijer1 = [[Ante Pavelić]]
|prethodnik = ''nitko'' (ured osnovan)
|nasljednik = [[Stjepan Ratković]]

|čin2 = Izaslanik u [[Treći Reich|Njemačkoj]]
|mandat_start2 = 2. studenog 1941.
|mandat_kraj2 = 23. travnja 1943.
|podpredsjednik2 =
|podpremijer2 =
|zamjenik2 =
|premijer2 =
|predsjednik =
|prethodnik2 =
|nasljednik2 =

|čin3 = 3. [[Vlada Nezavisne Države Hrvatske#Ministar vanjskih poslova|Ministar vanjskih poslova NDH]]
|mandat_start3 = 23. travnja 1943.
|mandat_kraj3 = 5. studenog 1943.
|podpredsjednik3 =
|podpremijer3 = [[Džafer-beg Kulenović]]
|zamjenik3 =
|premijer3 = [[Ante Pavelić]] (1943.) [[Nikola Mandić]] (1943.)
|predsjednik3 = Ante Pavlić
|prethodnik3 = [[Mladen Lorković]]
|nasljednik3 = [[Stijepo Perić]]

|čin4 =
|mandat_start4 =
|mandat_kraj4 =
|podpredsjednik4 =
|podpremijer4 =
|zamjenik4 =
|premijer4 =
|predsjednik4 =
|nasljednik4 =
|prethodnik4 =

|stranka = [[Hrvatska stranka prava (1919.)|HSP]] [[UHRO]]
|supruga =
|suprug =
|zanimanje = [[književnost|književnik]], [[pravo|pravnik]]
|fusnote =
}}

'''Mile Budak''' ([[Sveti Rok (Lovinac)|Sveti Rok]], [[30. kolovoza]] [[1889.]] – [[Zagreb]] [[7. lipnja]] [[1945.]]),<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/13864/ LZMK / Proleksis enciklopedija: Budak, Mile], preuzeto 29. rujna 2012.</ref> bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[političar]], [[odvjetnik]], jedan od ideologa [[Ustaše|ustaškoga]] pokreta,<ref>''Triple Myth'' by Stella Alexander, Columbia University Press, 1987.</ref> [[ministar]] u [[Vlada NDH|vladi NDH]], prozaik, [[romanopisac]] i [[novelist]]. Poslije pada režima NDH 1945. u novoosnovanoj Jugoslaviji na vojnom sudu bio je osuđen na smrt vješanjem i pogubljen. Bio je proglašen [[ratni zločin|ratnim zločincem]].<ref>Tomislav Jonjić, Stjepan Matković: [http://hrcak.srce.hr/file/155120 ''Presuda protiv Mile Budaka i družine pronađena je i objavljena ''], Društvena istaživanja, br.2/2013., str. 369.-370., 372. "''...javni tužitelj Hrvatske podigao je 1. lipnja 1945. [[optužnica br. K. 68/1945.|optužnicu br. K. 68/1945.]] protiv dr. Mile Budaka i devet visokih političkih, pravosudnih i vojnih dužnosnika Nezavisne Države Hrvatske koji su bili isporučeni: pukovnika [[Juraj Rukavina|Jurja Juce Rukavine]], predsjednika Prijekoga suda dr. [[Ivan Vidnjević|Ivana Vidnjevića]], predsjednika Hrvatske državne vlade, dr. [[Nikola Mandić|Nikole Mandića]], te ministara dr. [[Julije Makanec|Julija Makanca]], [[Nikola Steinfel|Nikole Steinfela]] i dr. [[Pavao Canki|Pavla Cankija]], kao i ustaškoga doglavnika [[Ademaga Mešić|Ademage Mešića]], generala [[Lavoslav Milić|Lavoslava Milića]] i glavara građanske uprave u oslobođenoj Dalmaciji, dr. [[Bruno Nardelli|Bruna Nardellija]]. Svima je stavljeno na teret: da su osnovali "protunarodnu terorističko-izdajničku organizaciju 'Ustaša', odnosno naknadno istoj pristupili ili bili sa njom usko povezani", pa su time počinili zločin veleizdaje protiv vlastitog naroda; da su "kao rukovodioci, prvaci, podstrekači, pomagači (...) inspirirali, organizirali i sudjelovali u izvršenju" velikoga broja zločina, od kojih je znatan broj poimence, ali vrlo općenito, naveden. ... Vojdrag Berčić, ...bio istražitelj i Budaku i Mandiću, ustvrdio je kasnije da su svi optuženici imali "svoje odvjetnike"...Ta je tvrdnja uglavnom netočna. Osumnjičenici nisu imali branitelje tijekom istrage, a ni pošto je optužnica podignuta, njihovo se pravo na obranu nije poštovalo...Poznati zagrebački odvjetnik dr. [[Ivo Politeo]] ...branio najmanje osam, a vjerojatno čak devet od ukupno deset optuženika...Suđeni su zbog djela veleizdaje i ratnog zločinstva po Vojnom zakonu...''"</ref>

Nakon što su ga kao istaknutu oporbenu figuru u lipnju 1932. godine u Zagrebu brutalno pretukli suradnici jugoslavenske policije, dugotrajno se oporavljao.<ref name="Perić">Perić, Ivo, ''Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, Kronika važnijih zbivanja'', Dom i svijet, Zagreb, 2006., {{ISBN|953-238-001-9}}, str. 183.</ref> Početkom 1933. godine pridružio se emigrantskom krugu okupljenom oko bivšeg dopredsjednika [[Hrvatska stranka prava|Hrvatske stranke prave]] i budućeg [[Poglavnik]]a NDH Ante Pavevlića. U srpnju 1938. godine se bez suglasnosti Pavelića - koji s [[Ustaše|Ustašama]] u Italiji u tom vremenu nije u dobrim odnosima i kada su odnosi [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] s [[Kraljevina Italija|fašističkom Italijom]] i [[Treći Reich|Hitlerovom Njemačkom]] naizgled dobri - vraća u Zagreb, te objavljuje svoje kapitalno djelo "Ognjište", u četiri knjige, s velikim uspjehom kod čitateljstva i kritike. Kada se na obzoru pojavljuje rat, biva u veljači 1940. godine uhićen, te ga jugoslavenske vlasti u zatvoru drže do [[Travanjski rat|Travanjskog rata]]. Tijekom drugog svjetskog rata je ministar bogoštovlja i nastave u Pavelićevoj vladi. Predaje se u svibnju 1945. godine u Austriji britanskim vojnim snagama, koje ga 18. svibnja 1945. godine predaju jugoslavenskim komunistima. Osuđen je na smrt u Zagrebu 6. lipnja 1945., a 7. lipnja 1945. godine je pogubljen.

Osobni liječnik Ante Pavelića, [[Mile Budak (liječnik)|Mile Budak]], njegov je nećak.<ref name="Bajruši">Robert Bajruši: [http://arhiva.nacional.hr/clanak/14109/stjepan-steiner-titov-ratni-lijecnik-i-svjedok-najvecih-partizanskih-bitki ''Stjepan Steiner - Titov ratni liječnik i svjedok najvećih partizanskih bitki''], Nacional br. 485, 31. ožujka 2005. Pristupljeno 20. kolovoza 2016.</ref><ref name="viktimologija">Josip Pečarić: [http://www.viktimologija.com.hr/index.php/tragom-proslosti/875-dr-stanko-sielski-pravednik-medu-narodima ''Dr Stanko Sielski - Pravednik među narodima''], Hrvatsko žrtvoslovno društvo, 22. travnja 2015. Pristupljeno 20. kolovoza 2016.</ref>

== Životopis ==
=== Austro-Ugarska, Prvi svj. rat ===
Mile Budak rodio se u Svetom Roku kraj Lovinca 1889. godine. Gimnaziju je završio u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[1910.]] godine.<ref name="tko je tko">''[[Tko je tko u NDH]]'', Minerva, Zagreb, 1997., str. 53-55.</ref> Na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]] upisao je studij [[povijest]]i i [[zemljopis]]a, koji ubrzo napušta i 1910. godine počinje studij prava koji je prekinuo zbog [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]]. Zatvaran je [[1912.]] godine zbog [[Luka Jukić|Jukićeva]] [[atentat]]a na [[Slavko Cuvaj|Slavka Cuvaja]], a potom[[1914.]] godine mobiliziran u [[Austro-Ugarska vojska|austrougarsku vojsku]]. Ranjen je i u bolnici u [[Valjevo|Valjevu]] [[8. prosinca]] [[1914.]] godine zarobljen je od [[Vojska Kraljevine Srbije|srpske vojske]] te je s njima pješice prošao povlačenje kroz [[Makedonija|Makedoniju]] i [[Albanija|Albaniju]] nakon čega odlazi u [[Italija|talijansko]] zarobljeništvo na otok Asinaru kraj [[Sardinija|Sardinije]].<ref name="tko je tko"/>

=== Kraljevina Jugoslavija, emigracija, Drugi svj. rat ===
[[Datoteka:Mile Budak 1932.jpg|frame|left|Mile Budak u bolnici nakon atentata 1932.]]
[[Datoteka:Haj Amin al-Husseini and Mile Budak.png|thumb|left|200px|[[Mohammed Amin al-Husseini]] i Mile Budak na sastanku u Sarajevu, 1943.]]
Studij prava nastavio je i završio, nakon povratka iz zarobljeništva [[18. kolovoza]] [[1919.]] godine, a doktorirao je [[1920.]] godine.<ref name="tko je tko"/> Od 1920. godine radi kao odvjetnički pripravnik kod dr. [[Ante Pavelić]]a. Počinje i politički djelovati u [[Hrvatska stranka prava (1919.)|HSP]]-u, te postaje članom gradskog zastupstva u Zagrebu. Uređuje pravaški orijentirana glasila ''Hrvatsku misao'', (1924.), ''Hrvatsko pravo'' (1924-32.). U svibnju 1925. godine kao odvjetnik branio je [[komunisti]]čkog prvaka [[Vladimir Ćopić|Vladimira Ćopića]].<ref name="tko je tko"/> Nakon odlaska Ante Pavelića u emigraciju preuzima vodstvo HSP-a te s njim pristupa [[Seljačko-demokratska koalicija|Seljačko-demokratskoj koaliciji]] (SDK) i blisko surađuje s [[Vladko Maček|Vladkom Mačekom]].<ref name="tko je tko"/> Krajem listopada [[1929.]] godine bio je, zbog političke djelatnosti, uhićen i u zatvoru provodi 7 mjeseci.<ref name="tko je tko"/>

Godine 1932., [[7. lipnja]], na njega je organizirala atentat [[Velika Srbija|velikosrpska]] kamarila. Izvršitelji atentata, pouzdanici zagrebačkoga redarstva, Šaban Šaćirović, Adem Saranija i Vojo Karakanović, napali su dra Budaka, usred dana, ispred njegovog stana i odvjetničke pisarnice u Ilici 10.<ref name="Perić"/><ref name="Bos.Janjatović">Bosiljka Janjatović, ''Politički teror u Hrvatskoj 1918.-1935.'', Hrvatski institut za povijest-Dom i svijet, Zagreb, 2002., {{ISBN|953-6491-71-0}}, str. 310., fusnota 261. na str. 310.</ref> Pokušali su ga ubiti udarcima metalnog štapa po glavi no sva trojica bili su uhićeni.<ref name="Bos.Janjatović" /> Šaćirovića su uspjeli uhvatiti prolaznici a on je zatim odao ostale atentatore. Atentatori su u jesen 1932. godine suđeni i osuđeni na po tri godine zatvora, zbog nanošenja teških tjelesnih ozljeda.<ref name="Bos.Janjatović" /> Nakon oporavka dr. Budak sudjeluje, [[5. studenoga|5.]]-[[7. studenoga]] 1932. godine u Zagrebu, a na poziv Vladka Mačeka, na sastanku Izvršnog odbora SDK kada su usvojene ''Zagrebačke punktacije''.<ref name="tko je tko" />

Emigrirao je [[2. veljače]] [[1933.]] godine, prvo u [[Austrija|Austriju]] te potom u [[Italija|Italiju]]. Početkom 1934. godine je u Berlinu i izdaje godišnjak ''Nezavisna hrvatska država'' a u svibnju iste godine u izdanju ''Hrvatskog kola'' u [[SAD]] izlazi mu ''Hrvatski narod u borbi za samostalnu i nezavisnu Hrvatsku državu'', politička rasprava u kojoj opisuje hrvatsko iskustvo u Jugoslaviji i predviđa rat između Hrvatske i Srbije kao jedino rješenje za hrvatski narod.<ref name="tko je tko" /> [[Datoteka:Budak-Mile-Grozda.jpg|thumb|right|200px|Mile Budak s kćeri Grozdom (stradalom u svibnju 1945. kod [[Pokolj u Bleiburgu|Bleiburga]])]] [[1935.]] godine Ante Pavelić imenuje ga zapovjednikom svih ustaških logora za vojnu obuku u Italiji. Boravi na [[Liparski otoci|Lipari]]ma od siječnja do početka veljače [[1937.]] godine.<ref name="tko je tko"/> Nakon toga kraće vrijeme boravi u [[Messina|Messini]] te u [[Salerno|Salernu]] kraj [[Napulj]]a gdje piše [[roman]]e ''Ognjište'', ''Na vulkanima'' i ''Rascvjetana trešnja''.

U srpnju [[1938.|1938. godine]] se bez suglasnosti Ante Pavelića - čije Ustaše tada Talijani stavljaju u nezavidni položaj konfinacije, nastojeći uspostaviti dobre odnose s [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinom Jugoslavijom]] - vraća se u Zagreb. Ondje objavljuje svoj veliki roman ''Ognjište'', uz pohvale kritike i uspjeh kod publike. [[1939.]] godine pokreće tjednik ''Hrvatski narod'', koji najprije podržava politiku HSS-a i Vladka Mačeka a zatim je napada te nakon [[Sporazum Cvetković-Maček|Sporazuma Cvetković-Maček]] od 26. kolovoza 1939. godine piše protumačekovski letak ''Lajbek je zakopčan'' kojim osuđuje sporazum sa Srbima i Mačekovu politiku.<ref name="tko je tko" /> Banovinske vlasti [[1940.]] zabranjuju Budakov ''Hrvatski narod'', a sam Budak će 15. veljače 1940. godine biti bez suda stavljen u pritvor.

U pritvoru dočekuje Travanjski rat i brzi raspad Kraljevine Jugoslavije. Zbog bolesti žuči odveden je na liječenje u bolnicu, gdje prima vijest o proglašenju [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] 10. travnja 1940. godine, ali i vijest o smrti svoje supruge Ivke Budak, koja je 12. travnja 1940. godine u nikad razjašnjenim okolnostima pronađena mrtva u zdencu Budakovog vinograda. Tog je dana otpušten iz pritvora i bolnice; ubrzo je imenovan za ministra bogoštovlja i nastave i postaje zacijelo najznačajnija figura u propagandi ustaškog režima.<ref name=":0" /> Hrvatski književnik [[Miroslav Krleža|Mirloslav Krleža]] Budaka će opisati kao "ministra sa strojnicom".<ref name="tko je tko" /><ref>[https://books.google.ba/books?id=2cLlAAAAMAAJ&q=budak++zdencu+vinograda&dq=budak++zdencu+vinograda&hl=bs&sa=X&ei=PobPVJ2-I4GtUJ_Mg6gE&redir_esc=y Književnik Mile Budak sada i ovdje]</ref>

=== NDH ===
[[Datoteka:Budak-Horstenau.jpg|thumb|left|200px|Mile Budak (lijevo) i [[Edmund Glaise von Horstenau]]]]
Proglašenje NDH dočekuje ga u bolnici gdje je krajem ožujka [[1941.]] godine operiran. Nakon proglašenja [[NDH]] Budak postaje glavni čovjek propagande ustaškog režima, na njegovim početcima.<ref name=":0">Yugoslavia as History: Twice There was a Country by John R. Lampe, Cambridge University Press, 2000; {{ISBN|0-521-77401-2}}, {{ISBN|978-0-521-77401-7}} (p. 208)</ref>

{{citat2|Mi imamo ne samo pravo, nego i dužnost tražiti od ovdašnjeg pravoslavnog življa, da taj živalj uvidi, što jest i da se prema tome snađe. Imamo zato pravo govoriti, ako je tko Srbin ima Srbiju, i to je njegova domovina. (Ministar Mile Budak na skupu u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]])}}<ref>[[Hrvoje Matković]], ''Povijest Nezavisne Države Hrvatske'', Drugo, dopunjeno izdanje, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2002., {{ISBN|953-6308-39-8}}, str. 180.</ref>

U prosincu 1941. godine postao je član [[HAZU]].<ref name="tko je tko"/> U [[Vlada NDH|vladi NDH]] bio je ministar bogoštovlja i nastave, a zatim je poslan na važno mjesto veleposlanika u [[Berlin]]u (1941.-43.), te je naposljetku imenovan ministrom vanjskih poslova NDH. Nakon što je kao ministar vanjskih poslova uvjetovao uspostavu odnosa s Mussolinijevom [[Talijanska Socijalna Republika|Talijanskom Socijalnom Republikom]] Mussolinijevim odricanjem od [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskih ugovora]] (koja je NDH 1943. godine bila jednostrano otkazala i uzela pod svoju vlast područja koja je 1941. godine bila ustupila Italiji), morao je [[5. studenoga]] [[1943.]] podnijeti ostavku, te je razriješen dužnosti ministra vanjskih poslova i umirovljen.<ref name="tko je tko"/> Nakon toga ne sudjeluje u političkom životu.

Iz Zagreba odlazi [[6. svibnja]] [[1945.]] godine, britanske vojne vlasti su ga [[18. svibnja]] iste godine izručile jugoslavenskim vlastima, a pri Vojnom sudu II. armije u Zagrebu optužen je za ratni zločin, Budak se 6. svibnja 1945. godine izjasnio kao nevin po svim točkama optužbe, a isti je dan osuđen na smrt vješanjem.<ref name="tko je tko" /><ref>[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1348 LZMK / Krležijana: Budak, Mile], pristupljeno 15. rujna 2015.</ref>

Odvjetnik [[Ivo Politeo]] ovako zapisuje tijek suđenja Budaku i drugim čelnicima NDH: "Šestoga lipnja 1945. rasprava od osam ujutro do 13,30, nastavak u 15 sati, svršetak oko 20, proglašenje oko 20:40, čitanje presude od 20:40 do 21:15. Predsjedao sudski pukovnik Hrnčević, članovi vijeća major Divjanović i kapetan Ranogajec. Javni tužilac [[Jakov Blažević|Jakov Blaževi]]<nowiki/>ć." Član sudskoga vijeća Gabrijel Divjanović izjavio je šezdesetak godina kasnije kako se ne sjeća da je uopće čitao spis, dodajući da on ionako nije "imao osobitih ingerencija" i da je Budaku postavio "nekoliko pitanja više reda radi".<ref>{{Citiranje weba|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=155120|title=Presuda protiv Mile Budaka i družine pronađena je i objavljena|author=Tomislav Jonjić i Stjepan Matković|date=14. listopada 2019.|work=|language=|publisher=Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja, Vol. 22 No. 2, 2013.|accessdate=14. listopada 2019.}}</ref>

Zajedno s ostalim članovima vlade NDH likvidiran je 7. svibnja 1945. god. u [[Maksimir]]skoj šumi i pokopan u zajedničkoj grobnici čije je mjesto sve do današnjega dana nepoznato.

Tijekom čitavog rata je njegov osobni vozač bio Židov, te je Mile Budak koliko je mogao odugovlačio s primjenom rasnih zakona koji je NDH uvela na zahtjev Njemačke. Štitio je i neke profesore Srbe kojima je omogućio da nastave predavati na Sveučilištu u Zagrebu. Ne zna se niti za jedan slučaj da je nekome izravno nanio kakvo zlo.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/o-mili-budaku-opet-deset-cinjenica-i-deset-pitanja-s-jednim-apelom-u-zakljucku/218775.aspx|title=O Mili Budaku, opet: Deset činjenica i deset pitanja - s jednim apelom u zaključku|author=Dubravko Jelčić i Josip Pečarić|date=23. kolovoza 2004.|work=|language=|publisher=Index.hr|accessdate=14. listopada 2019.}}</ref>

Njegovu kćer Grozdanu Budak ubili su partizani u sklopu [[Partizanski zločini u Gračanima|Pokolja u Gračanima]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/titova-krvnicka-ruka-gimnazijalki-grozdi-partizanke-su-iscupale-srce-pekle-ga-na-raznju-prije-toga-zvjerski-je-silovana-925216/|title=STRAVIČNO SVJEDOČANSTVO: Zagrebačkoj gimnazijalki partizanke su doslovce iščupale srce|author=I. Delić|date=29. svibanj 2016.|work=|language=|publisher=Dnevno.hr|accessdate=20. travnja 2019.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.croexpress.eu/vijest.php?vijest=7908|title=MOJE SVJEDOČANSTVO U obiteljskom arhivu čuvam zadnje pismo ubijene tetke, evo što u njemu piše|author=Tomas (Tomislav) Frković|date=16. svibnja 2016.|work=|language=|publisher=CroExpress|accessdate=20. travnja 2019.}}</ref>

Tijekom i nakon [[Raspad SFRJ|raspada SFRJ]] nekoliko je ulica po gradovima i selima u Hrvatskoj nazvano po Budaku<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/bauk-zeli-ukloniti-ulice-mile-budaka-i-10-travnja-522449 Bauk želi ukloniti ulice Mile Budaka i 10. travnja]</ref> kao i jedna u Mostaru u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].<ref>[https://www.google.hr/maps/place/Dr.+Mile+Budaka,+Mostar+88000,+Bosna+i+Hercegovina/@43.3507286,17.8058518,17z/data=!3m1!4b1!4m5!3m4!1s0x134b43a0398daa09:0xbc58dd05c1c25b10!8m2!3d43.3507247!4d17.8080405 Ulica Dr Mile Budaka, Mostar]</ref>

== Književnik ==
=== Stvaralaštvo ===
U [[književnost]]i se javlja u razdoblju od [[1930.]] do [[1945.]] godine djelima koja se temelje na nacionalnoj tradiciji, narodnoj kulturi i hrvatskoj problematici. U tom razdoblju on je jedan od najplodnijih prozaika, tako da neki kritičari to razdoblje nazivaju «'''''Budakovim vremenom'''''».

Napisao je ukupno 16 djela u 25 svezaka.<ref name="Jelčić">[[Dubravko Jelčić]], ''Povijest hrvatske književnosti: tisućljeće od Baščanske ploče do postmoderne'', Naklada Pavičić, Zagreb, 2004., 2. znat. proš. izd., {{ISBN|953-6308-56-8}}, str. 392.</ref> Njegovo plodno književno stvaranje može se svrstati u tri tematske cjeline.
* Prvu čine memoarska i autobiografska djela ''San o sreći'', I.-II., 1940.; ''Na vulkanima'', I.-II., 1941.; ''Ratno roblje'', I-II, 1941-42.), iz kojih se mogu iščitati ne samo njegova osobna iskustva, nego i šire društveno-političke prilike u tadašnjoj [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviji]], s mnogo psiholoških profila.
* Drugi veliki tematski ciklus Budak posvećuje [[zagreb]]ačkoj sredini sa snažnim društveno-kritičkim promatranjem: ''Raspeće'', 1931.; ''Na ponorima'', 1932; ''Direktor Križanić'', 1938.; ''Rascvjetana trešnja'', I-IV, 1939. Ti su romani kritike malograđanske svijesti, ali s naglaskom na etičkim i moralnim vrijednostima i s osjećajem za socijalnu pravdu. Takva se orijentacija podudara s obnovom kršćanske duhovnosti u Hrvatskoj 30-ih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]].
* Treći tematski ciklus, koji problematizira [[Lika|ličko]] selo i seljake, zacijelo je najpoznatiji i umjetnički najzreliji dio Budakova rada. U tom ciklusu jednu cjelinu čine nedovršen «roman—grozd» ''Kresojića soj'', I-III (1944-45.), koji je trebao obuhvatiti šest samostalnih romana (izašla su samo tri: ''Kresina'', 1944., ''Gospodin Tome'', 1944. i''Hajduk'', 1945.<ref name="Jelčić"/> dok je četvrti, ''Bazalo'', sačuvan u rukopisu i objavljen je od Matice hrvatske 2004. godine u biblioteci ''Koloplet hrvatske proze''<ref>[http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/kolopletbudak Matica hrvatska: Mile Budak. Mile Bazalo], preuzeto 20. veljače 2013.</ref>) a drugu, važniju, njegov najznačajniji roman ''Ognjište'', I-IV, 1938., napisan u ciglih 43 dana u Italiji te zbirke novela ''Pod gorom'', 1930., ''Opanci dida Vidurine'',1933. i ''Privor. Vučja smrt'',1941.

U svojoj ličkoj sagi Budak tematizira ličko [[selo]] i ljude kao malu, zatvorenu i izoliranu cjelinu. Opisuje kulturnu, antropološku, civilizacijsku kršćansko-patrijarhalnu zajednicu u procesu njezina raspadanja i osiromašenja, što znači i rasapa njezinih tradicionalnih vrijednosti. On upućuje na nekoliko temeljnih sastavnica. Na prvom je mjestu tlo, zemlja kao pra-element vitalističkih sokova, drugi je osjećaj pravde, dakle etički problem, treći je ukorijenjenost u narodnoj kulturi te četvrti – obitelj kao osnovna prastanica života. U novelama Budak iskazuje dobru psihološku karakterizaciju likova i ličkoga narodnoga života, njegove neposrednosti i autohtonosti, s jezično lokalnom obojenošću, usmenonarodnim stilom (poslovice, anegdote) i završnim poentama, u tradiciji realističke stilske fakture. No, roman ''Ognjište'' ima i svoj alegorijsko-simboličan plan slojem «preslikavanja» arhetipske strukture hrvatske supstancije: arhetip majčinstva, arhetip ognjišta/kuće/doma, kršćanskog žrtvovanja, ženske oplodnje i arhetip mučenice žrtve i naposljetku arhetip arhajsko-antejske uloge i veličine zemlje, čuvane prastarim patrijarhalnim etosom, za čije je održanje sve dopušteno. Djela su mu prevođena na [[Bugarski jezik|bugarski]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Njemački jezik|njemački]], [[Slovački jezik|slovački]], [[Španjolski jezik|španjolski]] i [[talijanski jezik]].<ref name="tko je tko"/>

=== Književna djela ===
* ''Pod gorom: ličke priče'', Matica hrvatska, Zagreb, 1930. - Uključuje: ''Pod gorom'', ''Zmijar'', ''Pravi čovjek'', ''Privor'', ''U snijegu i ledu'', ''Zemljice majko'',''Grgičine gusle''.
* ''Raspeće: zapisci jednog malog intelektualca'', Matica hrvatska, Zagreb, 1931. (''Raspeće: zapisci jednog malog intelektualca'', Ognjište, Zagreb, 2010.)
* ''Na ponorima'', Matica hrvatska, Zagreb, 1932.
* ''Opanci dida Vidurine: ličke novele'', Matica hrvatska, Zagreb, 1933. - Uključuje: ''Opanci dida Vidurine'', ''Jolino oranje'', ''Vuk šeponja''. (izdanja: ''Opanci dida Vidurine i druge priče'', Alfa, Zagreb, 1995.; ''Opanci dida Vidurine: ličke novele'', Hena com, Zagreb, 1996.; ''Opanci dida Vidurine: ličke novele'', repr., Bil Commerce, Zagreb, [1996?]; ''Opanci dida Vidurine: izabrane novele'', prir. Dragutin Rosandić, SysPrint, Zagreb, 1998.; ''Opanci dida Vidurine'', Zagrebačka stvarnost, Zagreb, 2001.; ''Opanci dida Vidurine: ličke novele'', Hena com, Zagreb, 2001.)
* ''Direktor Križanić: Rodoljub i dobrotvor'', Matica hrvatska, Zagreb, 1938.
* ''Ognjište: roman iz ličkoga seljačkog života''. I-IV. Zagreb : Matica hrvatska, 1938. (2. izd. 1939., slov. izd. ''Ognjišče. Roman iz kmečkega življenja v Liki'', I-II, prijevod: Severin Šali, Naša knjiga, Ljubljana, 1942.; Reprint. Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1990. 3 sv.: Knjiga 1. Knjiga 2. Knjiga 3: ''Musinka: posebno poglavlje romana "Ognjište"''; ''Ognjište : roman iz ličkog seljačkog života'', Azur Journal, Zagreb, 1990. 4 sv.)
* ''Na Veliki petak: pripovijetke'', Matica hrvatska, Zagreb, 1939. (''Na Veliki Petak'', Ars Croatica, Toronto, 1989.)<ref>{{eng oznaka}} [https://openlibrary.org/works/OL1450136W/Na_Veliki_Petak Na Veliki Petak. By Mile Budak], openlibrary.org], preuzeto 19. travnja 2017.</ref>
* ''Rascvjetana trešnja: roman iz suvremenog života'', I-IV, Matica hrvatska, Zagreb, 1939.
* ''San o sreći: stara priča na nova pokoljenja'', I-II, Matica hrvatska, Zagreb, 1940. (2. izd. Suvremena knjižnica "Matice Hrvatske". Izvanredno izdanje. Kolo V. Zagreb, 1940.)
* ''Musinka: posebno poglavlje romana »Ognjište«'', Matica hrvatska, Zagreb, 1941. (slov. izd. ''Musinka: roman iz Like'', prijevod: Severin Šali, Naša knjiga, Ljubljana, 1943.)
* ''Na vulkanima'', I-II, Matica hrvatska, Zagreb, 1941-42.
* ''Privor. Vučja smrt'', Matica hrvatska, Zagreb, 1941. (''Privor. Vučja smrt'', Mala knjižnica Biblioteke lijepe knjige, kolo 2., Suvremeni hrvatski pisci, br. 1, Be-l-ka, Zagreb, 1941.)
* ''Ratno roblje: albanski križni put austrougarskih zarobljenih časnika'', I-II, Matica hrvatska, Zagreb, 1941. (2. izd. 1941.) (Azur Journal, Zagreb, 1991.)
* ''Vučja smrt i druge pripovijesti'', Jeronimska knjiga, Zagreb, 1941.
* ''Izabrane pripoviesti'', Matica hrvatska, Zagreb, 1943. - Uključuje: ''Opanci dida Vidurine'', ''Čiji je Velebit'', ''Jolino oranje'', ''Na Veliki petak'', ''E lʼ vira?!'',''Vučja smrt'', ''Pod gorom'', ''Adamović d.d.'', ''Zmijar'', ''Privor'', ''Zemljice, majko!'', ''Grgičine gusle''.
* ''Kresojića soj: roman grozd iz seljačkog života''. I : ''Kresina''; II : ''Gospodin Tome''; III : ''Hajduk''. Matica hrvatska, Zagreb, 1944-45. (''Kresojića soj: roman grozd iz seljačkog života'', Hrvatsko kulturno društvo Freiburg; Ogranak Matice hrvatske Basel, 1989. 3 sv.)
* ''Pripovijetke / Ratno roblje'', prir. [[Dubravko Jelčić]], [[Stoljeća hrvatske književnosti]], knj. 3, Matica hrvatska, Zagreb, 1995.
* ''Ognjište I.'', prir. Dubravko Jelčić, Stoljeća hrvatske književnosti, knj. 4, Matica hrvatska, Zagreb, 1995.
* ''Ognjište II.'', prir. Dubravko Jelčić, Stoljeća hrvatske književnosti, knj. 5, Matica hrvatska, Zagreb, 1995.
* ''Pripovijesti'', prir. [[Cvjetko Milanja]], Riječ, Vinkovci, 1997.
* ''Bazalo'', Matica hrvatska, Zagreb, 2004.
* ''Iz korespondencije dr. Mile Budaka: (1907.-1944.)'', prir. [[Tomislav Jonjić]], [[Stjepan Matković]], Hrvatski državni arhiv, Zagreb, 2012.

=== Ostala djela ===
* ''Hrvatski narod u borbi za samostalnu i nezavisnu Hrvatsku državu'', Izdanje Hrvatskoga kola u Sjedinjenim Državama i Kanadi, [Philadelphia?], 1934.<ref>{{eng oznaka}} [https://openlibrary.org/books/OL24196132M/Hrvatski_narod_u_borbi_za_samostalnu_i_nezavisnu_Hrvatsku_drz%CC%8Cavu Hrvatski narod u borbi za samostalnu i nezavisnu Hrvatsku državu. By Mile Budak], openlibrary.org, preuzeto 19. travnja 2017.</ref>

=== Književna vrijednost ===
Književna vrijednost Budakova je neprijeporna, no upitno je koliko je njegov diskurs intrigantan za suvremenoga čitatelja. Često uspoređivan s "mitskim realizmom" [[Wladyslaw Reymont|Wladyslawa Reymonta]] ili ruskih pripovjedača kao što je [[Mihail Aleksandrovič Šolohov|Šolohov]], Budak je doživio progonstvo iz hrvatske književnosti tijekom jugokomunističke samovlasti. No, raspad komunizma i Jugoslavije, koji su potakli interes za Budakovo djelo već zbog arome prije zabranjenoga voća, dosta je brzo splasnuo jer moderna čitateljska publika nema previše sluha za epopeje i regionalne mitove. To nije umanjivanje piščeve vrijednosti, nego jednostavna konstatacija da je Budak po svojoj poetici dosta stran vladajućem senzibilitetu. Od njegovih djela najčitkija ostaje autobiografska proza ''Ratno roblje'', u kojoj je izuzetno dojmljivo opisao svoje povlačenje kao austrougarskoga dočasnika sa srpskom vojskom preko Albanije.

== Literatura ==
* Mile Budak, ''Sam o sebi'', u: ''Ognjište: roman iz ličkoga seljačkog života''. IV, S. 139. - 151. Matica hrvatska, Zagreb, 1939.
* [[Ivo Omrčanin]], ''Dramatis Personae and Finis of the Independent State of Croatia in American and British Documents'', S. 18. Bryn Mawr : Dorrance & Company, 1983.
* [[Ivo Frangeš]], ''Povijest hrvatske književnosti'', Matica hrvatska, Zagreb, 1987. - {{ISBN|978-3412089955}}
* [[Zvonimir Kulundžić]], ''Odgonetavanje "zagonetke Rakovica"'', Multigraf, Zagreb, 1994., str. 909. - 910., - {{ISBN|9536060027}}
* [[Emil Čić]], ''Povijest hrvatskih neprijatelja'', Vlastita autorska naklada, Zagreb, 2002. - {{ISBN|9788640100847}}
* [[Ivo Petrinović]], ''Mile Budak: portret jednog političara'', Književni krug, Split, 2003. - {{ISBN|9531632073}}
* [[Zdravko Dizdar|Dizdar]], [[Marko Grčić|Grčić]], [[Slaven Ravlić|Ravlić]] i [[Darko Stuparić|Stuparić]], ur., ''[[Tko je tko u NDH|Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945.]]'', Minerva, Zagreb, 1997. - {{ISBN|953-6377-03-9}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat =
|commonscathr =
|wikizvor =
|wikicitat = Mile Budak
}}
=== Mrežna sjedišta ===
* [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=9958 LZMK / Hrvatska enciklopedija: Budak, Mile]
* [http://proleksis.lzmk.hr/13864/ LZMK / Proleksis enciklopedija: Budak, Mile]
* [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3018 LZMK / Hrvatski biografski leksikon: Budak, Mile]
* [http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1348 LZMK / Krležijana: Budak, Mile]
* [http://www.tomislavjonjic.iz.hr/slike/Jonjic-Matkovic-BUDAK.pdf] [[Tomislav Jonjić]], [[Stjepan Matković]], ''Novi prilozi za životopis Mile Budaka uoči Drugoga svjetskog rata'', [[Časopis za suvremenu povijest|ČSP]], br. 2, 425.-453., Zagreb, 2008.
* [http://www.likaworld.net/forum/index.php?topic=485.0;wap2 Mile Budak - životopis (LikaWorld.net)]
* [http://www.freewebs.com/hrvatiamac/budakmile.htm Mile Budak (FreeWebs.com)]
* [http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1348 Krležijana: Budak, Mile, književnik i političar (Sveti Rok, 30. VIII. 1889 - Zagreb, 7. VI. 1945).]

{{GLAVNIRASPORED:Budak, Mile}}
[[Kategorija:Hrvatski romanopisci]]
[[Kategorija:Hrvatski političari u prvoj Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Članovi ustaškog pokreta do 1941.]]
[[Kategorija:Dužnosnici NDH]]
[[Kategorija:Životopisi, Lika]]
[[Kategorija:Bunjevci]]

Mile Budak - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|(.)wikizvor(.)\=(.*)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wikicitat(.)\=(.)↵}}↵' u '}} '

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscathr(.)\=(.)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonshr(.)\=(.)↵\|' u '\|'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

←Starija inačica		Inačica od 21. ožujak 2026. u 21:16
Redak 160:		Redak 160:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	=== Sestrinski projekti ===		=== Sestrinski projekti ===
	~~{{ WProjekti~~
	~~\|wikizvor =~~
	}}
	=== Mrežna sjedišta ===		=== Mrežna sjedišta ===
	* [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=9958 LZMK / Hrvatska enciklopedija: Budak, Mile]		* [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=9958 LZMK / Hrvatska enciklopedija: Budak, Mile]

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 20:49
Redak 161:		Redak 161:
	=== Sestrinski projekti ===		=== Sestrinski projekti ===
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	~~\|commons =~~
	\|wikizvor =		\|wikizvor =
	}}		}}

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 17:22
Redak 163:		Redak 163:
	\|commons =		\|commons =
	\|wikizvor =		\|wikizvor =
	~~\|wikicitat = Mile Budak~~
	}}		}}
	=== Mrežna sjedišta ===		=== Mrežna sjedišta ===

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 21:18
Redak 162:		Redak 162:
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	\|commons =		\|commons =
	\\|wikizvor =		\|wikizvor =
	\|wikicitat = Mile Budak		\|wikicitat = Mile Budak
	}}		}}

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 21:09
Redak 162:		Redak 162:
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	\|commons =		\|commons =
	\\\|wikizvor =		\\|wikizvor =
	\|wikicitat = Mile Budak		\|wikicitat = Mile Budak
	}}		}}

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 16:30
Redak 162:		Redak 162:
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	\|commons =		\|commons =
	\~~\|commonscathr =~~		\\\|wikizvor =
	\|wikizvor =
	\|wikicitat = Mile Budak		\|wikicitat = Mile Budak
	}}		}}

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 15:25
Redak 162:		Redak 162:
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	\|commons =		\|commons =
	\\\|commonscathr =		\\|commonscathr =
	\|wikizvor =		\|wikizvor =
	\|wikicitat = Mile Budak		\|wikicitat = Mile Budak

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 14:18
Redak 162:		Redak 162:
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	\|commons =		\|commons =
	\~~\|commonscat =~~		\\\|commonscathr =
	\|commonscathr =
	\|wikizvor =		\|wikizvor =
	\|wikicitat = Mile Budak		\|wikicitat = Mile Budak

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 14:02
Redak 162:		Redak 162:
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	\|commons =		\|commons =
	~~\|commonshr =~~		\\|commonscat =
	\|commonscat =
	\|commonscathr =		\|commonscathr =
	\|wikizvor =		\|wikizvor =

Mile Budak - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|(.*)wikizvor(.*)\=(.*)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}↵' u '}} '

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|(.)wikizvor(.)\=(.*)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wikicitat(.)\=(.)↵}}↵' u '}} '

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscathr(.)\=(.)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonshr(.)\=(.)↵\|' u '\|'