WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-10T08:07:17Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 10. studeni 2021. u 08:07
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Milarevo'''-->{{~~Naselje~~ u BiH		<!--'''Milarevo'''-->{{Infookvir naselje u BiH
	\|ime = Milarevo		\|ime = Milarevo
	\|slika =		\|slika =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-26T23:26:57Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje u BiH
|ime = Milarevo
|slika =
|slika_širina =
|slika_opis =
|entitet = rs
|regija =
|regijaRS =
|općina = [[Kalinovik]]
|nadvisina = 1292 m<ref>(eng.) [http://www.geonames.org/maps/google_43.41_18.343.html Geonames.org] ''Milarevo (pristupljeno 24. lipnja 2017.)</ref>
|lat = 43.4099
|long = 18.3430
|position = left
|brojstan =
|domaćinstva =
|pošta =
|pozbroj = (+387) 57
}}
'''Milarevo''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Kalinovik]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Nalazi se jugoistočno od [[Kovačići|Kovačića]] i [[Ulog (Kalinovik, BiH)|Uloga]] i sjeveroistočno od [[Jablanići|Jablanića]], zapadno od kojih protječe [[Neretva]].

== Povijest ==
Jablanići su dio Donjeg Borča. U Jablaniću je postojala hrvatska katolička zajednica koja je imala ovdje svoja imanja. Katolici su u Borču u crkvenim zabilješkama registrirani i polovicom 19. stoljeća, a Humljaci s 20. stoljeća dosta su naselili po gornjim predjelima nevesinjskog kotara, a posebice po Borču. Tada su sela Donjeg Borča pripadala uloškoj općini.<ref name="Šarac-Donji Borač">[http://rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/nevesinje-i-zupa-uznesenja-blazene-djevice-marije-6-toni-sarac-2668.aspx Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina] Toni Šarac: Nevesinje i župa Uznesenja Blažene Djevice Marije (6), Hrvati katolici u Donjem Borču i crkva u Ulogu (Župa Nevesinje) . 6. studenoga 2009. (pristupljeno 17. lipnja 2017.)</ref> Jablanići pripadaju sjevernom dijelu [[Nevesinje|nevesinjske]] župe Uznesenja Blažene Djevice Marije, u predjelu zvanom [[Borač (predio)|Donji Borač]], u kojem je nekad bio bio veći broj [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine|Hrvata katolika]].<ref name="osnovni"/> Nakon austro-ugarskog zaposjedanja 1878. doselili su novi katolici. Prije zaposjedanja također je bilo katolika. <ref name="Šarac, Planištarenje">[http://rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/nevesinje-i-zupa-uznesenja-blazene-djevice-marije-3-toni-sarac-2648.aspx Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina] Toni Šarac: Nevesinje i župa Uznesenja Blažene Djevice Marije (3), Planištarenje, osnutak župe u Nevesinju i unutarnja kolonizacija biskupa Buconjića. 15. listopada 2009. (pristupljeno 16. lipnja 2017.)</ref> Muslimani nezadovoljni novim uvjetima odseljavali su u Tursku, a imanja i zemlju prodavali. Biskup Buconjić to je uočio te otkupljivao zemlju, a nagovarao ljude iz prenapučenih krajeva svoje biskupije neka dosele u ovaj kraj. Muslimani su osobito prodavali zemlju katolicima iz Donje Hercegovine. ovaj kotar Katolici s područja Borča (Klinja, Ulog, Cerova, Baketa, [[Boljuni]], Obadi, Obalj, Tomišlja, Kladovo Polje, Jablanići, Kovačići, Milarevo...) htjeli su sagraditi 1913. crkvu za ovaj dio nevesinjske župe, ali prvi svjetski rat odgodio je gradnju u Klinji,<ref name="osnovni">[http://www.zupa-nevesinje.com/index.php?menuID=44 Župa Uznesenja BDM, Nevesinje] ''Osnovni podatci o župi'' (pristupljeno 17. lipnja 2017.)</ref><ref name="neke su ubijali">[http://rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/neke-su-ubijali-a-druge-zive-bacali-u-neretvu-1417.aspx Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina] ''Neke su ubijali, a druge žive bacali u Neretvu'', 12. rujna 2005. (pristupljeno 24. lipnja 2017.)</ref> a poslije prvoga svjetskog rata novi jugoslavenski režim priječio je i na kraju zabranio gradnju crkve. <ref name="md-tm-župa">[http://www.md-tm.ba/clanci/zupa-uznesenja-blazene-djevice-marije-nevesinje Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan] ''Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije - Nevesinje'', 5. travnja 2017. (pristupljeno 9. travnja 2017.)</ref>

Rastuća katolička zajednica u Borču bila je toliko narasla da su bez obzira na nepovoljne prilike za katolički puk između dvaju svjetskih ratova 24. siječnja 1929. godine ovdašnji katolici zatražili i utemeljenje zasebne župe u koju bi se ušla sva naselja Borča.<ref name="cnak">[https://www.cnak.ba/preporucujemo/zupa-nevesinje-videna-pocetkom-2017/ Crkva na kamenu] Župa Nevesinje viđena početkom 2017., 24. veljače 2017. (pristupljeno 20. lipnja 2017.)</ref><ref name="osnovni"/> Na kraju je [[Crkva sv. Ane i sv. Joakima u Ulogu|crkva]] sagrađena u Ulogu 1937. godine.<ref name="osnovni"/>

Drugi svjetski rat bio je vrlo tegobno razdoblje za Hrvate nevesinjskog kraja. Mnogi su otišli, već 1941. [[planištarenje|planištarima]] je opao broj, a kobne 1942. slijedi krvavo opadanje i propadanje. Već od siječnja četnički pohodi okrvavili su Neretvu, u koje su četnici u prvom pohodu bacali ljude, žene i djecu, ubijene i žive koje su onda s obale puškom gađali. Preživjele su spasili muslimani kroz čija ih je sela Neretva nosila. Zbog višekratnog četničkoga koljačkog pohoda nevesinjska župa izgubila je oko 300 članova.<ref name="tajna smanjenja">[http://www.zupa-nevesinje.com/files/file/nevesinje_reportaza_iz_svjetla_rijeci.pdf Župa Uznesenja BDM, Nevesinje] Reportaža iz Svjetla riječi: ''Tajna smanjenja katolika od 1647 na 219 osoba'' (pristupljeno 20. lipnja 2017.)</ref>
Godina 1942. bila je osobito teška za milarevske katolike, kad je ubijena: 1 osoba prezimena Šutalo. Dosta preživjelih se 1946. godine vratilo na svoja imanja, no snažni pritisci učinili su da su napustili svoju djedovinu i raselili se diljem svijeta.<ref name="Šarac-Donji Borač"/>

U poraću je tako val iseljavanja zahvatio čitav ovaj kraj, no odseljenici su održavali cijelo vrijeme vezu s rodnim krajem.<ref name="pismo upravitelja župe">[http://rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/pismo-upravitelja-zupe-nevesinje-don-ante-luburica-svima-nama-ne-zaboravite-svoje-korijene-ne-zaboravite-svoj-kraj-1949.aspx Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina] ''Pismo upravitelja župe Nevesinje, don Ante Luburića svima nama: Ne zaboravite svoje korijene! Ne zaboravite svoj kraj!'', 11. ožujka 2007. (pristupljeno 20. lipnja 2017.)</ref>

== Znamenitosti ==
Oko 500 m južno od ovog zaseoka, pokraj seoskog puta je [[nekropola]] sa 35 stećaka (33 sanduka i 2 sljemenjaka). Kamenolom za stećke nalazio se u velikoj blizini.<ref>[https://archive.org/details/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled Archive.org] Šefik Bešlagić: ''Stećci - kataloško-topografski pregled, Public Domain Mark 1.0, 2016.</ref>

==Izvor==

* Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

* internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
{{izvori}}

{{mrva-naselje BiH}}

{{Kalinovik}}
[[Kategorija:Naselja u Republici Srpskoj]]

Milarevo - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica