Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

2026-03-10T02:07:45Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 02:07
Redak 45:		Redak 45:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	{{~~Wikizvor~~ autor}}		{{HIEizvor autor}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

2026-03-10T00:24:36Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 00:24
Redak 46:		Redak 46:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	{{Wikizvor autor}}		{{Wikizvor autor}}
	~~{{wikicitat}}~~

	{{-}}		{{-}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Književnik' u '{{Infookvir književnik'

2025-04-26T02:39:06Z

Zamjena teksta - '{{Književnik' u '{{Infookvir književnik'

←Starija inačica		Inačica od 26. travanj 2025. u 02:39
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Milan Begović'''-->{{~~Književnik~~		<!--'''Milan Begović'''-->{{Infookvir književnik
	\|Ime = Milan Begović		\|Ime = Milan Begović
	\|boja =		\|boja =

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}' u '{{Književnici razdoblja 1857. – 1952.}}'

2025-04-26T02:30:05Z

Zamjena teksta - '{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}' u '{{Književnici razdoblja 1857. – 1952.}}'

←Starija inačica		Inačica od 26. travanj 2025. u 02:30
Redak 49:		Redak 49:

	{{-}}		{{-}}
	{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}		{{Književnici razdoblja 1857. – 1952.}}
	{{Hrvatska književnost}}		{{Hrvatska književnost}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T06:50:35Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Književnik
|Ime = Milan Begović
|boja =
|slika =Milan Begović, young age.jpg
|veličina= 240px
|opis slike = Milan Begović kao mladić
|puno ime =
|pseudonim = Xeres de la Maraja Tugomir Cetinski Stanko Dušić...
|rođenje = [[19. siječnja]] [[1876.]] [[Vrlika]], [[Hrvatska]]
|smrt = [[13. svibnja]] [[1948.]] [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|zanimanje =
|nacionalnost = [[Hrvat]]
|period pisanja =
|vrsta = [[roman]], [[drama]]
|teme =
|period = [[Modernizam (književnost)|modernizam]], [[avangarda]]
|supruga =
|suprug =
|djeca =
|djela = ''[[Knjiga Boccadoro]]'' ''[[Gretchen]]'' ''[[Pjesme (Milan Begović)|Pjesme]]'' ''[[Hrvatska pjesma]]'' ''[[Život za cara]]'' ''[[Vrelo (Milan Begović)|Vrelo]]'' ''[[Izabrane pjesme]]'' ''[[Pustolov pred vratima]]'' ''[[Giga Barićeva]]'' ''[[Dunja u kovčegu]]'' ''[[Bez trećega]]'' ''[[Amerikanska jahta u splitskoj luci]]'' ''[[Dva prstena]]'' ''[[Stana Biučića]]'' ''[[Božji čovjek]]'' ''[[I Lela će nositi kapelin]]'' ''[[Male komedije]]'' ''[[Gospođa Walewska]]'' ''[[Kritike i prikazi]]'' ''[[Nasmijana srca]]'' ''[[Kvartet]]'' ''[[Puste želje]]'' ''[[Sablasti u dvorcu]]'' ''[[Umjetnikovi zapisci]]''
|nagrade =
|potpis =
|web =
|fusnote =
}}
'''Milan Begović''' ([[Vrlika]], [[19. siječnja]] [[1876.]] - [[Zagreb]], [[13. svibnja]] [[1948.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[književnost|književnik]], kazališni djelatnik i [[prevoditelj]].

== Životopis ==

Milan Begović rođen je u Vrlici, gradiću u [[Zagora|Dalmatinskoj zagori]], od oca Ivana, malog posjednika i majke Filomene rođ. Bressan. Školovanje nastavlja u [[Split]]u. U književnosti se javlja [[1891.]] godine pjesmom ''Nad spomenikom viših junaka'' koju je potpisao kao ''Tugomir Cetinski''. Kasnije je upisao studij prirodoslovlja na [[Zagrebačko sveučilište|zagrebačkom sveučilištu]], ali ga nikada nije završio. Ipak je [[1903.]] u [[Beč]]u diplomirao [[romanistika|romanistiku]] i [[slavistika|slavistiku]]. Ponovno se vraća u [[Split]] gdje radi kao gimnazijski profesor. Pažnju na sebe privlači zbirkom ''Knjiga Boccadoro'' koju pojavljuje pod pseudonimom ''Xeres de la Maraja''. To djelo su predstavnici "mladih" ocijenili kao predstavnika hrvatske moderne, a "stari" su je odbacili kao primjer "bolesne lirike".<ref>[http://croatia.ch/kultura/knjizevnost/080409.php croatia.ch: Milan Begović (1876 - 1948)], pristupljeno 21. svibnja 2016.</ref> Ostale zbirke pjesama ''Vrelo'' ([[1912.]]) i ''Izabrane pjesme'' ([[1925.]]) nisu privukle toliku pozornost. U drami se okušava [[1902.]] djelom ''Myrrha'' objavljena pod pseudonimom ''Stanko Dušić''. Od ostalih drama najpoznatije su ''Pustolov pred vratima'' ([[1926.]]) i ''Bez trećega'' ([[1931.]])

[[1908.]] godine upoznaje direktora ''Deutsche Spielhausa'' ([[Hamburg]]) u kojem dvije godine poslije postaje dramaturgom tog kazališta. Od [[1912.]] do [[1915.]] bio je dramaturg u [[beč]]kom kazalištu ''Neue Wiener Bühne''. Mobiliziran je [[1915.]] godine, a od [[1919.]] uključen u vojne službe.
Od [[1920.]] predaje na [[zagreb]]ačkoj Glumačkoj školi. Od 1927. ravnatelj je Drame [[HNK u Zagrebu]]. Nakon praizvedbe njegove drame ''Hrvatski Diogenes'' ([[1928.]]), premješten je na mjesto profesora III. gimnazije zbog aluzija na političke prilike u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=6621 enciklopedija.hr: Begović, Milan], pristupljeno 21. svibnja 2016.</ref> Na tome mjestu je umirovljen [[1932.]] godine.

Godine [[1942.]] uređuje antologiju ''Hrvatska proza XX. stoljeća''. Godine [[1945.]] ga je kaznio ''Sud časti Društva književnika Hrvatske'' zbog javnog djelovanja u razdoblju [[NDH]]; kažnjen je određenom vremenskom šutnjom i gubitkom građanskih prava. Umro je u [[Zagreb]]u [[13. svibnja]] [[1948.]] godine. Odlikovan je francuskom Legijom časti. Svoja djela pisao je pod pseudonimima: ''Xeres de la Maraja, Tugomir Cetinski, Stanko Dušić, Esop s Griča, Hipolit, Malvolio'' i ''Petronius''.

== Stil ==

Znalac [[Europa|europske]] književnosti, te jedan od stvaralaca [[Hrvatska moderna|hrvatske moderne]]. Intenzivnu književnu djelatnost razvija 20-ih i 30-ih godina kada nastaju njegova ponajbolja djela - drame "Božji čovjek", "Pustolov pred vratima" i "Bez trećega", komedija "Amerikanska jahta u splitskoj luci", [[libreto]] za operu "[[Ero s onoga svijeta]]", zatim opsežan društveni psihološki roman "Giga Barićeva" i povijesni roman "Sablasti u dvorcu" te veći broj [[novela]], [[putopis]]a i [[feljton]]a.

Svakako, Begović je prvenstveno [[Drama|dramski]] pisac, a tek potom romanopisac i pjesnik. Milan Begović autor je jednoga od žanrovski najraznovrsnijih i količinom najopsežnijih književnih opusa u prvoj polovici [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. U pedesetak godina dugom stvaralačkom vijeku pisao je mnogo i raznoliko, iz nadahnuća i "po zadatku": od [[Poezija|poezije]] i kritike, preko novela i romana, [[esej]]a i prijevoda, do drama i libreta... kao rijetko tko u njegovo doba, s iznimkom dominantnoga [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]], u čijoj je sjeni, iz mnogih razloga, književnih i izvanknjiževnih, ostao do kraja života. Temeljitu književnokritičku interpretaciju i konačan književnopovijesni sud Begovićevo djelo čeka sve do naših dana: tek prije koju godinu počeli su izlaziti prvi svesci potpunoga kritičkoga izdanja Sabranih djela Milana Begovića. Kad taj golemi znanstveni i nakladnički posao bude priveden kraju, bit će posve jasno da Begoviću, po stilskoj, žanrovskoj i tematskoj razvedenosti njegova opusa, ali i po antologijskim stranicama (osobito u novelistici, s paradigmatičnom novelom "Kvartet", ili u romanu s opsežnom, složenom "Gigom Barićevom"), pripada jedno od najviših mjesta u povijesti moderne hrvatske književnosti.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Wikizvor autor}}
{{wikicitat}}

{{-}}
{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}
{{Hrvatska književnost}}

{{GLAVNIRASPORED:Begović, Milan}}
[[Kategorija:Hrvatski romanopisci]]
[[Kategorija:Hrvatski putopisci]]
[[Kategorija:Hrvatski novelisti]]

Milan Begović - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikicitat(.*)}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Književnik' u '{{Infookvir književnik'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}' u '{{Književnici razdoblja 1857. – 1952.}}'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica