Mikrotubuli - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-30T14:23:11Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 14:23
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Mikrotubuli'''-->[[~~File~~:Microtubules.png\|thumb\|Građa mikrocjevčice (mikrotubula). Prstenasti oblik prikazuje mikrocjevčicu u prerezu. Prikazuje 13 protofilamenata koji okružuju šuplju sredinu.]]		<!--'''Mikrotubuli'''-->[[Datoteka:Microtubules.png\|thumb\|Građa mikrocjevčice (mikrotubula). Prstenasti oblik prikazuje mikrocjevčicu u prerezu. Prikazuje 13 protofilamenata koji okružuju šuplju sredinu.]]

	'''Mikrocjevčica (mikrotubul)''' je dio [[stanični kostur\|staničnog kostura]].<ref name="struna">[http://struna.ihjj.hr/naziv/mikrotubul/27182/ mikrotubul], Struna - Hrvatsko strukovno nazivlje, projekt Hrvatsko anatomsko i fiziološko nazivlje</ref> Nalazi se u [[citoplazma\|citoplazmi]].<ref name="struna"/> Građena je uglavnom od [[tubulin]]a.<ref name="struna"/>, heterodimernog proteina u kojemu su dva [[peptidi\|polipeptidna]] lanca od alfa i beta tubulina,<ref name="Pavičić"/> pri čemu se u polimerizaciji javlja brzorastući "plus" kraj na kojem je izložen beta-tubulin, a na spororastućem "minus" kraju vlakne je alfa-tubulin.<ref name="Pavičić"/> Oblika je ravne šuplje cjevčice.<ref name="struna"/> U stanici ih je mnoštvo pa zato se o mikrocjevčicama govori u množini.		'''Mikrocjevčica (mikrotubul)''' je dio [[stanični kostur\|staničnog kostura]].<ref name="struna">[http://struna.ihjj.hr/naziv/mikrotubul/27182/ mikrotubul], Struna - Hrvatsko strukovno nazivlje, projekt Hrvatsko anatomsko i fiziološko nazivlje</ref> Nalazi se u [[citoplazma\|citoplazmi]].<ref name="struna"/> Građena je uglavnom od [[tubulin]]a.<ref name="struna"/>, heterodimernog proteina u kojemu su dva [[peptidi\|polipeptidna]] lanca od alfa i beta tubulina,<ref name="Pavičić"/> pri čemu se u polimerizaciji javlja brzorastući "plus" kraj na kojem je izložen beta-tubulin, a na spororastućem "minus" kraju vlakne je alfa-tubulin.<ref name="Pavičić"/> Oblika je ravne šuplje cjevčice.<ref name="struna"/> U stanici ih je mnoštvo pa zato se o mikrocjevčicama govori u množini.
Redak 16:		Redak 16:
	U [[profaza\|profazi]] životinjskih organizama, mikrotubuli se šire i oblikuju [[diobeno vreteno]].<ref name="Krsnik-Rasol">Krsnik-Rasol, M. [http://zg.biol.pmf.hr/~mrasol/Praktikum7.htm Praktikum iz biologije stanice], Biološki odsjek PMF-a Zagreb</ref><ref name="unios">[http://www.ufos.unios.hr/modules/wfdownloads/visit.php?cid=21&lid=359 Stanični ciklus eukariota], Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku</ref> U profazi biljnih organizama, [[stanični kostur\|staničnog kostura]] preuređenjem oblikuju diobeno vreteno. U [[prometafaza\|prometafazi]] vezivanjem mikrotubula diobenog vretena na [[pričvrsnica\|pričvrsnice]] [[kromosom]]a završava prometafaza i počinje metafaza. U [[anafaza\|anafazi]] mikrotubuli diobenog vretena skraćuju se i time kromosomi putuju prema suprotnim krajevima stanice.		U [[profaza\|profazi]] životinjskih organizama, mikrotubuli se šire i oblikuju [[diobeno vreteno]].<ref name="Krsnik-Rasol">Krsnik-Rasol, M. [http://zg.biol.pmf.hr/~mrasol/Praktikum7.htm Praktikum iz biologije stanice], Biološki odsjek PMF-a Zagreb</ref><ref name="unios">[http://www.ufos.unios.hr/modules/wfdownloads/visit.php?cid=21&lid=359 Stanični ciklus eukariota], Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku</ref> U profazi biljnih organizama, [[stanični kostur\|staničnog kostura]] preuređenjem oblikuju diobeno vreteno. U [[prometafaza\|prometafazi]] vezivanjem mikrotubula diobenog vretena na [[pričvrsnica\|pričvrsnice]] [[kromosom]]a završava prometafaza i počinje metafaza. U [[anafaza\|anafazi]] mikrotubuli diobenog vretena skraćuju se i time kromosomi putuju prema suprotnim krajevima stanice.

	[[~~File~~:Spindle apparatus.svg\|thumb\|400 px\|Dijagram prikazuje organizaciju tipičnog mitoznog diobenog vretena u životinjskim stanicama. Kromosomi su priljubljeni uz kinetohorne mikrocjevčice (mikrotubuli) putem višeproteinskog kompleksa zvanog [[kinetohora\|kinetohore]]. Polarne mikrocjevčice su u središnjem dijelu vretena i guraju polove vretena putem "motornih" proteina. [[Astralni mikrotubuli]] vezuju polove vretena za staničnu membranu. Polimeriziranje mikrocjevčica nastaje u središtu organiziranja mikrotubula.]]		[[Datoteka:Spindle apparatus.svg\|thumb\|400 px\|Dijagram prikazuje organizaciju tipičnog mitoznog diobenog vretena u životinjskim stanicama. Kromosomi su priljubljeni uz kinetohorne mikrocjevčice (mikrotubuli) putem višeproteinskog kompleksa zvanog [[kinetohora\|kinetohore]]. Polarne mikrocjevčice su u središnjem dijelu vretena i guraju polove vretena putem "motornih" proteina. [[Astralni mikrotubuli]] vezuju polove vretena za staničnu membranu. Polimeriziranje mikrocjevčica nastaje u središtu organiziranja mikrotubula.]]

	Oko dvaju središnjih mikrotubula nalazi se kompleks od devet dvostrukih mikrotubula. Ta cjelina koja je međusobno povezana sustavom bjelančevina radi potpore strukturi te sudjelovanja u pokretanju nazivamo [[aksonema]].<ref>[http://struna.ihjj.hr/naziv/aksonema/26883/ aksonema], Struna - Hrvatsko strukovno nazivlje, projekt Hrvatsko anatomsko i fiziološko nazivlje</ref>		Oko dvaju središnjih mikrotubula nalazi se kompleks od devet dvostrukih mikrotubula. Ta cjelina koja je međusobno povezana sustavom bjelančevina radi potpore strukturi te sudjelovanja u pokretanju nazivamo [[aksonema]].<ref>[http://struna.ihjj.hr/naziv/aksonema/26883/ aksonema], Struna - Hrvatsko strukovno nazivlje, projekt Hrvatsko anatomsko i fiziološko nazivlje</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-13T23:16:29Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[File:Microtubules.png|thumb|Građa mikrocjevčice (mikrotubula). Prstenasti oblik prikazuje mikrocjevčicu u prerezu. Prikazuje 13 protofilamenata koji okružuju šuplju sredinu.]]

'''Mikrocjevčica (mikrotubul)''' je dio [[stanični kostur|staničnog kostura]].<ref name="struna">[http://struna.ihjj.hr/naziv/mikrotubul/27182/ mikrotubul], Struna - Hrvatsko strukovno nazivlje, projekt Hrvatsko anatomsko i fiziološko nazivlje</ref> Nalazi se u [[citoplazma|citoplazmi]].<ref name="struna"/> Građena je uglavnom od [[tubulin]]a.<ref name="struna"/>, heterodimernog proteina u kojemu su dva [[peptidi|polipeptidna]] lanca od alfa i beta tubulina,<ref name="Pavičić"/> pri čemu se u polimerizaciji javlja brzorastući "plus" kraj na kojem je izložen beta-tubulin, a na spororastućem "minus" kraju vlakne je alfa-tubulin.<ref name="Pavičić"/> Oblika je ravne šuplje cjevčice.<ref name="struna"/> U stanici ih je mnoštvo pa zato se o mikrocjevčicama govori u množini.

Vrlo su maleni, pa ih [[svjetlosni mikroskop]] ne može uočiti, nego tek [[elektronski mikroskop]]. Mogu biti duljine do 50 mikrometara i vrlo su dinamični. Vanjski promjer mikrocjevčice (mikrotubula) je oko 24 nm, a unutarnji je 12 nm. Nalazimio ih u [[eukarioti|eukariotskim]] stanicama.<ref name="rpi">https://www.rpi.edu/dept/bcbp/molbiochem/MBWeb/mb2/part1/microtub.htm</ref>

U naravi su dugačka polimerna vlakna.<ref name="Pavičić">Pavičić, Ivan. [http://hrcak.srce.hr/file/589 Učinci radiofrekventnoga mikrovalnog zračenja na stanicu i strukture citoskeleta], Arh. Hig. Rada. Toksikol. 2004, 55, str. 321, 324</ref>
Mikrocjevčice (mikrotubuli) nastaju tako što se [[heterodimer]]i udružuju ([[polimerizacija|polimeriziraju]]) uz energiju [[GTP]]-a,<ref name="PBF">[http://www.pbf.unizg.hr/hr/content/download/27697/107540/version/1/file/08-Stanicni+ciklus.+Mitoza.+Kontrola+stanicnog+ciklusa-web+2014-15.pdf 08-Dioba stanica. Stanični ciklus], Prehrambeno-biološki fakultet Zagreb</ref> odnosno polimeriziranjem [[dimer]]a dvaju globularnih proteina, alfa i beta tubulina.<ref name="rpi"/> Kad se tubulinski heterodimeri udruže, nastaje [[protofilament]].<ref name="Pavičić"/> Uz mikrotubule prateći su proteini poput MAP-a, [[proteini vezani uz mikrotubule|proteina]] vezanih uz mikrotubule (microtubule associated proteins), mikrotubularni motori ([[dinein]]i i [[kinezin]]i) te [[proteini organizacije mikrotubula]] (microtubule organizing proteins).<ref name="Pavičić"/>

[[Središta organizacije mikrotubula]] (MTOC) je skupni naziv za tvorbe koje kontroliraju polimeriziranje tubulina u mikrotubule, a u njih spadaju [[centriol]]i (stanični organeli valjkastog oblika građeni od mikrotubula, javljaju se kod životinjskih stanica i nekih alga<ref>Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN|978-953-6904-26-6}}, str. 24</ref>), bazalna tjelešca i centromere kromosoma.<ref name="PBF"/> Glavna organizacijska središta mikrotubula i mikrofilamenata u stanici su [[centrosom]]i. Iz centrosoma se zvjezdasto pružaju astralni mikrotubuli koji su vezani za staničnu membranu, a za njih se smatra da im je uloga odvojiti centrosome na stanične polove i osigurati određeni položaj centrosoma u odnosu na ostatak stanice.<ref>[http://www.pbf.unizg.hr/hr/content/download/27698/107543/version/1/file/Vje%C5%BEba+8.pdf 08-Dioba stanica. Vježba 8 - Mitoza], Prehrambeno-biološki fakultet Zagreb, str. 152</ref>

Uloga im je u prijenosu tvari unutar stanice, staničnim i unutarnstaničnim gibanjima (kao upravljanje rasporedom staničnih tjelešaca, određivanje oblika i polarnosti stanice) te u [[stanična dioba|diobi]] eukariotskih stanica, poglavito u [[mitoza|mitozi]] (gdje vode proces razdvajanja [[sestrinska kromatida|sestrinskih kromatida]]).<ref name="Pavičić"/>

Prije nego što će stanica prijeći u stadij mitoze, struktura mikrocjevčica (mikrotubula) se razgrađuje i stvara nova koja je prilagođena za staničnu diobu. U diobenom vretenu nastaju tri vrste mikrotubula: 1) [[kinetohorni mikrotubuli]] 2) [[astralni mikrotubuli]] i 3) [[polarni mikrotubuli]].<ref name="Pavičić-vrste">Pavičić, Ivan. [http://hrcak.srce.hr/file/589 Učinci radiofrekventnoga mikrovalnog zračenja na stanicu i strukture citoskeleta], Arh. Hig. Rada. Toksikol. 2004, 55, str. 324-325</ref>

U [[profaza|profazi]] životinjskih organizama, mikrotubuli se šire i oblikuju [[diobeno vreteno]].<ref name="Krsnik-Rasol">Krsnik-Rasol, M. [http://zg.biol.pmf.hr/~mrasol/Praktikum7.htm Praktikum iz biologije stanice], Biološki odsjek PMF-a Zagreb</ref><ref name="unios">[http://www.ufos.unios.hr/modules/wfdownloads/visit.php?cid=21&lid=359 Stanični ciklus eukariota], Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku</ref> U profazi biljnih organizama, [[stanični kostur|staničnog kostura]] preuređenjem oblikuju diobeno vreteno. U [[prometafaza|prometafazi]] vezivanjem mikrotubula diobenog vretena na [[pričvrsnica|pričvrsnice]] [[kromosom]]a završava prometafaza i počinje metafaza. U [[anafaza|anafazi]] mikrotubuli diobenog vretena skraćuju se i time kromosomi putuju prema suprotnim krajevima stanice.

[[File:Spindle apparatus.svg|thumb|400 px|Dijagram prikazuje organizaciju tipičnog mitoznog diobenog vretena u životinjskim stanicama. Kromosomi su priljubljeni uz kinetohorne mikrocjevčice (mikrotubuli) putem višeproteinskog kompleksa zvanog [[kinetohora|kinetohore]]. Polarne mikrocjevčice su u središnjem dijelu vretena i guraju polove vretena putem "motornih" proteina. [[Astralni mikrotubuli]] vezuju polove vretena za staničnu membranu. Polimeriziranje mikrocjevčica nastaje u središtu organiziranja mikrotubula.]]

Oko dvaju središnjih mikrotubula nalazi se kompleks od devet dvostrukih mikrotubula. Ta cjelina koja je međusobno povezana sustavom bjelančevina radi potpore strukturi te sudjelovanja u pokretanju nazivamo [[aksonema]].<ref>[http://struna.ihjj.hr/naziv/aksonema/26883/ aksonema], Struna - Hrvatsko strukovno nazivlje, projekt Hrvatsko anatomsko i fiziološko nazivlje</ref>

== Referencije ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Citoskelet]]