WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T19:03:54Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 2. studeni 2021. u 19:03
Redak 61:		Redak 61:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{commonscat\|Microprocessors}}~~

	{{Mrva-rač}}		{{Mrva-rač}}

	[[Kategorija:Mikroprocesori]]		[[Kategorija:Mikroprocesori]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-14T09:45:16Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:80486dx2-large.jpg|mini|Unutrašnjost mikroprocesora [[Intel 80486DX2]]]]

'''Mikroprocesor''' , '''mikroobradnik''', '''mikropreradnik''', pojam u [[računarstvo|računarstvu]]. Riječ ''microprocessor'' je složenica u engleskom jeziku nastala je spajanjem engleske riječi ''micro'' (sinonim za malo) i riječi ''processor'' koji označava stroj koji nešto prerađuje ili procesira. Podrijetlo riječi ''micro'' je u starogrčkoj riječi mīkrós što ima značenja nešto malo, i rabi se u mnogim područjima znanosti i ljudskim djelatostima (mikrofon, mikroskop, mikroekonomija, .....). Mikroprocesor odnosno mikroobradnik je [[elektronika|elektronički]] sklop unutar [[računalo|računala]] - [[integrirani krug]] koji obnaša funkciju [[CPU|centralne jedinice]]. Prije pojave mikroprocesora centralne su jedinice računala bile napravljene od diskretnih integriranih krugova, [[tranzistor]]a ili [[elektronska cijev|elektronskih cijevi]]. Pretapanjem cijelih ploča ili čak cijelih soba na mali komadić [[silicij]]a dovelo je do pojeftinjenja računala, te je proširilo primjenu računala u poljima gdje je minijaturizacija neophodna.

==Povijest razvoja==

Prva računala koja su se pojavila na tokom kasnih 40-tih bili su izrađeni od elektronskih cijevi i raznoraznih elektromagnestkih sklopova. Iako su bila korisna u svojoj zadaći imali su mnogo nedostataka:
* zauzimali mnogo mjesta,
* bili su napravljeni od mnogih dijelova koji su se ručno spajala
* male serijske proizvodnje
* unikatna
* često su se kvarila
* trošila su mnogo energije
* stvarali su mnogo topline
* spori[[Datoteka:IBM_704_mainframe.gif|thumb|desno|Računalni sustav IBM 704]]

Pojavom tranzistora 1947. godine na tržištu elektronike nastala je nova tehnološka revolucija. Tranzistor je postala osnova elektroničkih sklopova koja je omogućila stvaranje većih razvojnih pomaka na tržištu računarske tehnike kao i potrošačke elektronike. Tranzistori su bili manji, trošili su manje energije, bila su brža u svom radu i još tome bilo je moguće gušće smjestiti sklopove jako blizu pokraj drugoga. Ove sve prednosti iskoristili su dizajneri računarskih sustava, koji su radi lakše prozvodnje i radi lakšeg dizajna rabili standardne sklopove i preko tih standardnih sklopova gradili logička kola koja su bila potrebna za izradu nekog računarskog sustava. Tako je na primjer tvrtka [[Digital Equipment Corporation]] proizvodila [[Digital_Equipment_Corporation#Digitalni_moduli|digitalni moduli]] koji su bili standardni moduli i bili su dostupni na tržištu od 1958. godine. Kroz ove module dizajneri su mogli spajanjem raznih modula stvarati svoje sustave bez da su trebali lemiti komponente i stvarati svoje tiskane pločice od početka. No bez obzira na dostupnost ovakvih modula mnogi dizajneri su bili suočeni s fizikalnim ograničenjima, i bilo je potrebno naći neko bolje riješenje koje bi omogućilo gušće pakiranje komponenti u [[integrirani krug|integrirane krugove]]. [[Datoteka:Dec SYSTEM BUILDING BLOCKS 1103.jpg|thumb|desno|Digitalni modul]]

Trazistori su isto tako omogućavali minijaturizaciju sklopovlja, no problemi su bili kako riješiti probeme stvaranja nekih diskretnih komponenti kao otpornika i kondenzatora na silicijskoj čestici. Ideju o integriranim krugovima prvi je razvio engleski inženjer [[Goffrey W.A Drummer]] dok je radio za Royal Radar Establishment koji je dio Britanskog ministarstva odbrane. On je tu ideju predstavio u Americi 7. svibnja [[1952.]] Drummer je pokušao napraviti integrirani krug [[1956.]] ali bez značajnog uspjeha. Prvi radni integrirani krug nezavisno jedan od drugoga razvili su [[Jack Kilby]] dok je radio za poduzeće [[Texas Instruments]] 1958. godine. Nedugo poslje 1959. tvrtka Fairchild Semiconductors patentirala je planarnu proizvodnju integriranih komponenti gdje su sve komponente izravno bile postavljene kroz proizvodni proces a ne ljepljeni ili lemljeni na keramičke pločice. Ovaj tehnološki proboj omogućio je brži razvoj manjih elektroničkih sklopova, no veće gustoće komponenti na silikonskoj pločici nisu bile moguće sve do pojave [[LSI]] tehnologije u kasnim 1960-tim godinama. Isto tako vrtke nisu bile sposobne proizvoditi dovoljno sklopova u potrebnoj kvaliteti isto tako sve do kasnih 1960tih godina.

===TTL===

===Bitslice===

===Prvi mikroobradnici===

==Osnove==

== Arhitekture ==
Koncepti:

* [[CISC]]
* [[RISC]]
* [[Mikro arhitekture]]

* Jednojezgrene

* Višejezgrene

* Instruction-level parallelism (ILP)

* Data-level parallelism (DLP)

* Thread-level parallelism (TLP)

==Spremnici u mikroprocesoru==
* Adresni međuspremnik - služi za adresiranje [[Memorija (računala)|memorije]], ali i za adresiranje ostalih dijelova [[Računalo|računala]].
* Podatkovni međuspremnik - posrednik za razmjenu sadržaja između [[procesor (računarstvo)|obradnika]] i ostalih dijelova računala. Svi [[Podatak|podatci]] koji se žele prenijeti iz procesora na [[sabirnica|sabirnicu]] prolaze kroz podatkovni međuspremnik.
* Instrukcijski međuspremnik - u njega se prenosi [[naredbe]] dobavljena iz memorije. [[Bit]]ovi naredbe dovode se na upravljačku jedinicu koja iz njih ustanovljuje radnje koje procesor treba obaviti.
* Programsko brojilo - spremnik koji sadrži adresu sljedeće naredbe koju treba obaviti. Njega upravljačka jedinica automatski povećava tako da se naredbe pohranjene u memoriji izvode po redu.
* Spremnik kazalje stoga - u memoriji se rezervira posebna skupina uzastopnih [[bajt]]ova i zapiše u spremnik kazaljke stoga najmanja adresa te skupine. S pomoću tog registra ostvaruje se stogovni način pohranjivanja podataka na stog. Kroz stog moguće je imati rekurziju, prekide i izvesti procedure u višim programskim jezicima
* Spremnik stanja [[obradnik]]a - njegovi bitovi služe za zapisivanje različitih zastavica koje označavaju ispravnost ili neispravnost rezultata i radda ili neke druge pojave. Vrijednosti tih zastavica su uvjeti na temelju kojih upravljački sklop određuje daljnji tijek odvijanja [[Program|program]]a.
* Skupina općih spremnika - služi za pohranjivanje operanada i rezultata, te za pripremanje adresa budućih pristupa do spremnika.

==Vidi još==
[[Kronologija razvoja mikroprocesora]]

==Izvori==

{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Microprocessors}}

{{Mrva-rač}}

[[Kategorija:Mikroprocesori]]

Mikroprocesor - Povijest promjena

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica