Mijo Milas - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[20' u '[[medicina u 20'

2025-05-22T22:50:07Z

Zamjena teksta - '[[20' u '[[medicina u 20'

←Starija inačica		Inačica od 22. svibanj 2025. u 22:50
Redak 1:		Redak 1:
	Mijo Milas''' ([[Zmijavci]], [[29. rujna]] [[medicina u 1938.]] - [[Split]], [[15. lipnja]] [[2017.]]), bio je [[Hrvatska\|hrvatski]] [[psihijatar]].		Mijo Milas''' ([[Zmijavci]], [[29. rujna]] [[medicina u 1938.]] - [[Split]], [[15. lipnja]] [[medicina u 2017.]]), bio je [[Hrvatska\|hrvatski]] [[psihijatar]].

	== Životopis ==		== Životopis ==

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[18' u '[[medicina u 18'

2025-05-22T22:49:35Z

Zamjena teksta - '[[18' u '[[medicina u 18'

←Starija inačica		Inačica od 22. svibanj 2025. u 22:49
Redak 6:		Redak 6:
	Osim po svojem medicinskom radu, poznat je po svojim radovima o ''[[Asanaginica\|Asanaginici]]'' i hrvatskom hajduku [[Andrijica Šimić\|Andrijici Šimiću]]. Pisao je također o svjetski poznatom hrvatskom atleti [[Ante Tomašević\|Anti Tomaševiću]]. Bavio se je i sovjetskim junakom, rođenjem [[Hrvati\|Hrvatom]] [[Tomo Aleksa Dundić\|Tomom Aleksom Dundićem]].<ref>[https://web.archive.org/web/20120223051011/http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/164705/Default.aspx Slobodna Dalmacija] Razgovor s Mijom Milasom (razgovarao Siniša Kekez): Pali kozak iz našega kraja, 18. veljače 2012., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 23. veljače 2012.)</ref> Među zanimljive podatke o Asanaginici do kojih je Milas došao spoznajama iz psihijatrijske struke je iz toga da je tu pjesmu spjevala kršćanka odnosno da sama balada pripada hrvatskom katoličkom puku iz [[Zabiokovlje\|Zabiokovlja]].<ref>[http://slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/153399/dr-mijo-milas-asanaginicu-je-spjevala-krscanka-i-majka Slobodna Dalmacija] Dr. Mijo Milas: Asanaginicu je spjevala kršćanka i majka (razgovor vodio Siniša Kekez), 3. siječnja 2012.</ref>		Osim po svojem medicinskom radu, poznat je po svojim radovima o ''[[Asanaginica\|Asanaginici]]'' i hrvatskom hajduku [[Andrijica Šimić\|Andrijici Šimiću]]. Pisao je također o svjetski poznatom hrvatskom atleti [[Ante Tomašević\|Anti Tomaševiću]]. Bavio se je i sovjetskim junakom, rođenjem [[Hrvati\|Hrvatom]] [[Tomo Aleksa Dundić\|Tomom Aleksom Dundićem]].<ref>[https://web.archive.org/web/20120223051011/http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/164705/Default.aspx Slobodna Dalmacija] Razgovor s Mijom Milasom (razgovarao Siniša Kekez): Pali kozak iz našega kraja, 18. veljače 2012., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 23. veljače 2012.)</ref> Među zanimljive podatke o Asanaginici do kojih je Milas došao spoznajama iz psihijatrijske struke je iz toga da je tu pjesmu spjevala kršćanka odnosno da sama balada pripada hrvatskom katoličkom puku iz [[Zabiokovlje\|Zabiokovlja]].<ref>[http://slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/153399/dr-mijo-milas-asanaginicu-je-spjevala-krscanka-i-majka Slobodna Dalmacija] Dr. Mijo Milas: Asanaginicu je spjevala kršćanka i majka (razgovor vodio Siniša Kekez), 3. siječnja 2012.</ref>

	Njegovom zaslugom postavljene su na zapadnim obroncima imotskoga [[Modro jezero\|Modrog jezera]] edukativne ploče na šest svjetskih jezika gdje su i početni stihovi Asanaginice, a platio je i za spomen ploču imotskome ustaniku [[Martin Pavlović Zažabac\|Martinu Pavloviću Zažapcu]] vođi ustanka protiv [[Napoleon]]a [[1809.]] godine.<ref name="smotra"/>		Njegovom zaslugom postavljene su na zapadnim obroncima imotskoga [[Modro jezero\|Modrog jezera]] edukativne ploče na šest svjetskih jezika gdje su i početni stihovi Asanaginice, a platio je i za spomen ploču imotskome ustaniku [[Martin Pavlović Zažabac\|Martinu Pavloviću Zažapcu]] vođi ustanka protiv [[Napoleon]]a [[medicina u 1809.]] godine.<ref name="smotra"/>

	Bio je suradnikom [[časopis]]a ogranaka [[Matica hrvatska\|Matice hrvatske]]: ''[[Cetinska vrila]]'' (Sinj)<ref>[https://web.archive.org/web/20110128021146/http://www.ferata.hr/teme/945-feljton-40-godina-matice-u-sinju-v Ferata] Miljenko Buljac: Feljton: 40 godina 'Matice' u Sinju V, 28. siječnja 2011.</ref> i ''[[Hrvatska obzorja]]'' (Split). Pisao je i objavljivao članke u lokalnim i nacinalnim listovima (''[[Imotska Krajina (novine)\|Imotska krajina]], ''[[Slobodna Dalmacija]], ''[[Hrvatski tjednik (Zadar)\|Hrvatski tjednik]]'', ''[[7Dnevno]]'').<ref name="smotra"/>		Bio je suradnikom [[časopis]]a ogranaka [[Matica hrvatska\|Matice hrvatske]]: ''[[Cetinska vrila]]'' (Sinj)<ref>[https://web.archive.org/web/20110128021146/http://www.ferata.hr/teme/945-feljton-40-godina-matice-u-sinju-v Ferata] Miljenko Buljac: Feljton: 40 godina 'Matice' u Sinju V, 28. siječnja 2011.</ref> i ''[[Hrvatska obzorja]]'' (Split). Pisao je i objavljivao članke u lokalnim i nacinalnim listovima (''[[Imotska Krajina (novine)\|Imotska krajina]], ''[[Slobodna Dalmacija]], ''[[Hrvatski tjednik (Zadar)\|Hrvatski tjednik]]'', ''[[7Dnevno]]'').<ref name="smotra"/>

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[19' u '[[medicina u 19'

2025-05-22T22:39:47Z

Zamjena teksta - '[[19' u '[[medicina u 19'

←Starija inačica		Inačica od 22. svibanj 2025. u 22:39
Redak 1:		Redak 1:
	Mijo Milas''' ([[Zmijavci]], [[29. rujna]] [[1938.]] - [[Split]], [[15. lipnja]] [[2017.]]), bio je [[Hrvatska\|hrvatski]] [[psihijatar]].		Mijo Milas''' ([[Zmijavci]], [[29. rujna]] [[medicina u 1938.]] - [[Split]], [[15. lipnja]] [[2017.]]), bio je [[Hrvatska\|hrvatski]] [[psihijatar]].

	== Životopis ==		== Životopis ==

WikiSysop: bnz

2022-03-19T07:08:40Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2022. u 07:08
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Mijo Milas'''-->'''~~Mijo Milas''' ([[Zmijavci]], [[29. rujna]] [[1938.]] - [[Split]], [[15. lipnja]] [[2017.]]), bio je [[Hrvatska\|hrvatski]] [[psihijatar]].		Mijo Milas''' ([[Zmijavci]], [[29. rujna]] [[1938.]] - [[Split]], [[15. lipnja]] [[2017.]]), bio je [[Hrvatska\|hrvatski]] [[psihijatar]].

	== Životopis ==		== Životopis ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-01T01:51:38Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Mijo Milas''' ([[Zmijavci]], [[29. rujna]] [[1938.]] - [[Split]], [[15. lipnja]] [[2017.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[psihijatar]].

== Životopis ==
Mijo Milas rođen je u Zmijavcima 1938. godine. Rođen je u težačkoj obitelji. Osnovnu školu pohađao je u Zmijavcima a gimnaziju u [[Imotski|Imotskome]].<ref name="smotra">Mladen Vuković, [http://ogranakmaticehrvatskeuzadru.hr/wp-content/uploads/2018/05/SMOTRA-04_2018-web.pdf ''U spomen Mijo Milas (1938. – 2017.)''], ''[[Zadarska smotra]]'', godište LXVII, br. 4, 2018., str. 295.-296., pristupljeno 3. svibnja 2019.</ref> Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u [[Zagreb]]u gdje je završio i specijalizaciju iz neuropsihologije. Doktorirao je na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Bio je sveučilišni docent na Medicinskom fakultetu u Splitu.<ref name="imotske novine">Mladen Vuković, [http://imotskenovine.hr/umro-mijo-milas-1938-2017/ ''Umro Mijo Milas – Vrijedan zaljubljenik u povijest našeg kraja. (1938-2017)''], imotskenovine.hr, 16. lipnja 2017., pristupljeno 12. srpnja 2017.</ref>

Osim po svojem medicinskom radu, poznat je po svojim radovima o ''[[Asanaginica|Asanaginici]]'' i hrvatskom hajduku [[Andrijica Šimić|Andrijici Šimiću]]. Pisao je također o svjetski poznatom hrvatskom atleti [[Ante Tomašević|Anti Tomaševiću]]. Bavio se je i sovjetskim junakom, rođenjem [[Hrvati|Hrvatom]] [[Tomo Aleksa Dundić|Tomom Aleksom Dundićem]].<ref>[https://web.archive.org/web/20120223051011/http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/164705/Default.aspx Slobodna Dalmacija] Razgovor s Mijom Milasom (razgovarao Siniša Kekez): Pali kozak iz našega kraja, 18. veljače 2012., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 23. veljače 2012.)</ref> Među zanimljive podatke o Asanaginici do kojih je Milas došao spoznajama iz psihijatrijske struke je iz toga da je tu pjesmu spjevala kršćanka odnosno da sama balada pripada hrvatskom katoličkom puku iz [[Zabiokovlje|Zabiokovlja]].<ref>[http://slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/153399/dr-mijo-milas-asanaginicu-je-spjevala-krscanka-i-majka Slobodna Dalmacija] Dr. Mijo Milas: Asanaginicu je spjevala kršćanka i majka (razgovor vodio Siniša Kekez), 3. siječnja 2012.</ref>

Njegovom zaslugom postavljene su na zapadnim obroncima imotskoga [[Modro jezero|Modrog jezera]] edukativne ploče na šest svjetskih jezika gdje su i početni stihovi Asanaginice, a platio je i za spomen ploču imotskome ustaniku [[Martin Pavlović Zažabac|Martinu Pavloviću Zažapcu]] vođi ustanka protiv [[Napoleon]]a [[1809.]] godine.<ref name="smotra"/>

Bio je suradnikom [[časopis]]a ogranaka [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]]: ''[[Cetinska vrila]]'' (Sinj)<ref>[https://web.archive.org/web/20110128021146/http://www.ferata.hr/teme/945-feljton-40-godina-matice-u-sinju-v Ferata] Miljenko Buljac: Feljton: 40 godina 'Matice' u Sinju V, 28. siječnja 2011.</ref> i ''[[Hrvatska obzorja]]'' (Split). Pisao je i objavljivao članke u lokalnim i nacinalnim listovima (''[[Imotska Krajina (novine)|Imotska krajina]], ''[[Slobodna Dalmacija]], ''[[Hrvatski tjednik (Zadar)|Hrvatski tjednik]]'', ''[[7Dnevno]]'').<ref name="smotra"/>

Umro je u Splitu 15. lipnja 2017. godine, a pokopan je 17. lipnja 2017. godine na mjesnom groblju u Zmijavcima.<ref name="imotske novine"/>

== Djela ==
* ''Hajduk Andrijica Šimić: tekst i pjesma'', Zagreb, 1972.
* ''Asan-aginičin zavičaj: povijesno-kulturni kontekst narodne balade'', Imotski, 1981.
* ''Hrvatski junak i svjetski atleta Ante Tomašević'', Split, 1990.
* ''Hrvatski narodni junak hajduk Andrijica Šimić'', Split, 1996.
* ''Asanaginičina domovina'', Split, 2011.
* ''Hajdučka legenda Andrija Šimić'', Split 2015.
* ''Junačke narodne pjesme o Petru Mrkonjiću'', Imotski, 2017. (prir.)<ref name="smotra"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/u-80-godini-preminuo-mijo-milas-poznati-psihijatar-i-vjecni-zaljubljenik-u-svoju-imotsku-krajinu-492018 Slobodna Dalmacija] U 80. godini preminuo Mijo Milas, poznati psihijatar i vječni zaljubljenik u svoju Imotsku krajinu
*[https://slobodnadalmacija.hr/split/zivotna-prica-poznatoga-splitskog-psihijatra-iz-imotskog-mije-milasa-nekad-je-bio-i-kaskader-a-danas-u-80-godini-vjestaci-kriminalce-ali-i-povijesne-licnosti-477675 Slobodna Dalmacija] Životna priča poznatoga splitskog psihijatra iz Imotskog, Mije Milasa: nekad je bio i kaskader, a danas, u 80. godini vještači kriminalce, ali i povijesne ličnosti

{{GLAVNIRASPORED:Milas, Mijo}}
[[Kategorija:Hrvatski psihijatri]]
[[Kategorija:Životopisi, Imotski]]
[[Kategorija:Zmijavci]]