https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Mijo_Kero%C5%A1evi%C4%87Mijo Kerošević - Povijest promjena2026-09-04T19:59:03ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Mijo_Kero%C5%A1evi%C4%87&diff=258536&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-26T06:05:14Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Mijo Kerošević'''-->[[Datoteka:Spomen-ploča Miji Keroševiću.jpg|mini|desno|250px|Spomen-ploča Miji Keroševiću, Husino]]<br />
'''Mijo Kerošević — Guja''' ([[Husino]], kod [[Tuzla|Tuzle]], [[4. lipnja]] [[1920.]] – [[Gornja Čađavica]], kod [[Bijeljina|Bijeljine]], [[3. prosinca]] [[1946.]]), rudar, sudionik [[NOB|Narodnooslobodilačke borbe]] i narodni heroj<br />
<br />
== Životopis ==<br />
Rodio se 4. lipnja 1920. godine u selu Husinu, kod Tuzle. Potječe iz poznate rudarske obitelji Keroševića. Godine kad se rodio U Husinu je izbio rudarski štrajk, poznat kao [[Husinska buna]] iste godine kad se rodio Mijo Kerošević. U ovom štrajku sudjelovao je Mijin otac Franjo, kao i njegovi stričevi među kojima i [[Juro Kerošević]], koji je poslije sloma štrajka optužen za ubojstvo žandara i prvo osuđen na smrt, a poslije pomilovan na dvadesetogodišnju robiju.<br />
<br />
Poslije završetka škole, Mijo je kao i većina muškaraca u njegovoj obitelji postao rudarom. Prvo je radio u [[rudnik Kreka|rudniku Kreki]], a pred rat je radio u [[Banovići]]ma. Prve spoznaje o [[radnički pokret|radničkom pokretu]] Mijo je ponio iz svoje obitelji, koja je aktivno sudjelovala u revolucionarnom radničkom pokretu. Član Saveza komunističke omladine Jugoslavije ([[SKOJ]]-a) postao je u godinama pred rat.<br />
<br />
[[Travanjski rat]] i [[podjela Jugoslavije u Drugome svjetskom ratu|okupacija Kraljevine Jugoslavije]] 1941. godine zatekli su ga u Banovićima, odakle se vratio u rodno mjesto. Kao član SKOJ-a aktivno je sudjelovao u pripremama za oružani ustanak. U dogovoru s Oblasnim komitetom [[KPJ]] za Tuzlu, skupina rudara Hrvata predvođena [[Petar Miljanović|Petrom Miljanovićem]] i [[Ivo Bojanić|Ivom Bojanićem]], a u kojoj je bio i Mijo, prijavila se u ustaški tabor u [[Bukinje|Bukinju]]. Posle izvjesnog vremena provedenih u [[ustaše|ustašama]], gdje su dobili odore, oružje i strjeljivo, u kolovozu su prebjegli partizanima na teritorij pod partizanskom kontrolom na [[Ozren]]u. Od ove grupe rudara, kao i drugih rudara koji su već bili na Ozrenu, formirana je Husinska rudarska četa unutar [[Ozrenski partizanski odred (BiH)|Ozrenskog partizanskog odreda]]. Među borcima ove čete bio je i rudar [[Petar Marković (narodni heroj)|Pejo Marković]], u čiju je čast spjevana pjesma "[[Konjuh planinom]]". Od svih rudara-boraca ove čete jedino je Mijo dočekao kraj rata. U članstvo Komunističke komunističke partije (KPJ) primljen je 1942. godine.<br />
<br />
Bio je vrlo hrabar borac, zbog čega su mu njegovi drugovi dali nadimak "Guja". Krajem 1942. godine stupio je u [[Šesta istočnobosanska proleterska udarna brigada|Šestu istočnobosansku brigadu]], a od listopada 1943. je ušao u tada formiranu [[Osamnaesta hrvatska istočnobosanska brigada|Osamnaestu hrvatsku istočnobosansku brigadu]]. U njoj se nalazio na dužnosti zapovjednika Trećeg husinskog bataljuna. Kao zapovjednik bataljuna istakao se u borbama tijekom [[Šesta neprijateljska ofenziva|Šeste neprijateljske ofanzive]], krajem 1943. godine. Zajedno sa svojom postrojbom po velikoj studeni nekoliko je puta prelazio rijeku [[Krivaja|Krivaju]], osiguravajući tako štab [[Treći bosanski korpus NOVJ|Trećeg bosanskog korpusa]]. Istakao se i u borbama oko Tešnja, Foče, Vučjaku, Doboja, oko Kladnja i Tuzle.<br />
<br />
Koncem 1944. kao iskusna i provjerena borca prebacili su ga u [[Korpus narodne obrane Jugoslavije]] ([[KNOJ]]), koji se nalazio pod zapovjedništvom Odjeljenja za zaštitu naroda ([[OZNA]]). Po završetku rata, prebačen je u OZNU i postavljen za opunomoćenika OZNE u Tuzli, a poslije na dužnost referenta u Okružnom odjeljenju OZNE u Tuzli. Na terenu oko Tuzle, kao i području [[Posavina|Posavine]] i [[Majevica|Majevice]], sudjelovao je u potjerama za ostatcima ustaških i četničkih skupina.<br />
<br />
Smrtno je stradao 3. prosinca 1946. godine u selu Čađevici kod Bijeljine tijekom potjere za četničkim odmetnicima – Dragom Aničićem i Jocom Zarićem. Pokopan je na spomen-groblju u Husinu, gdje su pokopani rudari sudionici Husinske bune, kao i njegovi drugovi iz Husinske partizanske čete koji su pali tijekom Narodnooslobodilačke borbe.<br />
<br />
Nositelj [[Partizanska spomenica 1941.|Partizanske spomenice 1941.]], a odlukom [[Prezidij Narodne skupštine FNRJ|Prezidija Narodne skupštine FNRJ]] od 5. srpnja 1951. godine proglašen je za [[narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja]].<br />
<br />
== Literatura ==<br />
* ''Narodni heroji Jugoslavije''. Beograd: Mladost. 1975.<br />
* ''Osamnaesta hrvatska istočnobosanska brigada''. „Univerzal“ Tuzla, 1988. godina.<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Kerošević, Mijo}}<br />
[[Kategorija:Životopisi, Tuzla]]<br />
[[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]]<br />
[[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini]]<br />
[[Kategorija:Partizani]]<br />
[[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti do 1945.]]<br />
[[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti u drugoj Jugoslaviji]]<br />
[[Kategorija:Husino]]<br />
[[Kategorija:Rudari]]</div>WikiSysop