Mihajlo Hamzić - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

2025-04-28T22:53:08Z

Zamjena teksta - '{{Likovni umjetnik↵|' u '{{infookvir likovni umjetnik |'

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2025. u 22:53
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Mihajlo Hamzić'''-->{{~~Likovni~~ umjetnik		<!--'''Mihajlo Hamzić'''-->{{infookvir likovni umjetnik
	\|ime = Mihajlo Hamzić<br /><small>''Michael Joannis Theutonici''</small>		\|ime = Mihajlo Hamzić<br /><small>''Michael Joannis Theutonici''</small>
	\|period = [[Rana renesansa]]		\|period = [[Rana renesansa]]

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-30T14:14:36Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 14:14
Redak 23:		Redak 23:

	==Djela==		==Djela==
	[[~~File~~:Mihajlo hamzic, trittico, 1512.JPG\|thumb\|300px\|Triptih]]		[[Datoteka:Mihajlo hamzic, trittico, 1512.JPG\|thumb\|300px\|Triptih]]
	Hamzićevo djelo označava završetak procvata starog dubrovačkog slikarstva i početak opadanja njegovih vrijednosti. Poznate su samo dvije njegove slike:		Hamzićevo djelo označava završetak procvata starog dubrovačkog slikarstva i početak opadanja njegovih vrijednosti. Poznate su samo dvije njegove slike:
	* '''Krštenje Kristovo''' u Kneževu dvoru ima mantegneske značajke gdje su mršavi likovi [[Krist]]a, [[Sveti Ivan Krstitelj\|sv. Ivana Krstitelja]] i nađela s Kristovom odorom smješteni nasilno u prvi plan ispred širokog stjenovitog krajolika naslikanog u tonovima smeđe i zelene i s vrsnim poznavanjem zračne perspektive. U ozbiljan i strogo zamišljen krajolik Hamzić uniso lirske akcente i pomalo naivne slikovite pojedinosti (ptice, jelen)<ref>[http://www.mdc.hr/dubrovnik/hr/kulturnopovijesni/z1-slikarstvo/z1-01.html Mihajlo Hamzić: Krštenje Kristovo] na mdc.hr, Preuzeto 28. rujna 2012.</ref>. To djelo prvi je Hamziću pripisao [[Karlo Kovač]], a [[Ljubo Karaman]] prihvatio je njegovu atribuciju, i dodatno uputio na očigledni Mantegnin utjecaj.		* '''Krštenje Kristovo''' u Kneževu dvoru ima mantegneske značajke gdje su mršavi likovi [[Krist]]a, [[Sveti Ivan Krstitelj\|sv. Ivana Krstitelja]] i nađela s Kristovom odorom smješteni nasilno u prvi plan ispred širokog stjenovitog krajolika naslikanog u tonovima smeđe i zelene i s vrsnim poznavanjem zračne perspektive. U ozbiljan i strogo zamišljen krajolik Hamzić uniso lirske akcente i pomalo naivne slikovite pojedinosti (ptice, jelen)<ref>[http://www.mdc.hr/dubrovnik/hr/kulturnopovijesni/z1-slikarstvo/z1-01.html Mihajlo Hamzić: Krštenje Kristovo] na mdc.hr, Preuzeto 28. rujna 2012.</ref>. To djelo prvi je Hamziću pripisao [[Karlo Kovač]], a [[Ljubo Karaman]] prihvatio je njegovu atribuciju, i dodatno uputio na očigledni Mantegnin utjecaj.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-03T07:26:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Likovni umjetnik
|ime = Mihajlo Hamzić<br /><small>''Michael Joannis Theutonici''</small>
|period = [[Rana renesansa]]
|slika =
|veličina = 250px
|opis =
|rođenje = [[Ston]], oko [[1460.]]
|smrt = [[Dubrovnik]], [[1518.]]
|vrsta = [[slikarstvo]]
|praksa = [[Dalmacija]], [[Dubrovnik]]
|utjecao =
|utjecali = [[Andrea Mantegna]]
|djela = ''Krštenje Kristovo''<br />''Triptih Lukarević''
}}
'''Mihajlo Hamzić''' ([[Ston]] oko [[1460.]] - † [[Dubrovnik]], [[1518.]]) poznat i kao ''Kamzović, Kančević, Camzouich, Canceuich, Chamza, Chansich; Miho, Mihoč, Mihovil, Michael Joannis Theutonici, Michael Johannis''<ref name=mt>Radoslav Tomić i Višnja Flego, [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=46 HAMZIĆ, Mihajlo], Hrvatski biografski leksikon, LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA, preuzeto 28. rujna 2012.</ref>, bio je posljedni veliki [[Dubrovnik|dubrovački]] [[slikar]] [[15. stoljeće|15. stoljeća]] na prijelazu iz [[Gotika|gotike]] u [[Renesansa|renesansu]].

==Životopis==

Njegov otac Hans je bio iz [[Njemačka|njemačkog]] grada [[Köln]]a, a došao je raditi u [[Ston]] na održavanju [[top]]ova. Majka mu je bila kći stonskoga kovača. Mihajlo je bio drugi od četvero [[djeca|djece]]. Učio je u [[Mantova|Mantovi]] kod slikara [[Andrea Mantegna|Andree Mantegne]], a u Dubrovnik se vratio [[1508.]] godine. Spominje se prvi put u dokumentu iz 1509. godine u kojemu Vijeće umoljenih prihvaća njegovu sliku Sv. Ovana Krstitelja za [[Knežev dvor]]. Uskoro je naslikao i „[[Krštenje Kristovo]]” za glavnu sobu Kneževog dvora, gdje je i danas. Radio je i kao pisar u dubrovačkoj carinarnici. Uglavnom je oskudijevao [[novac|novcem]].

Surađivao je i s drugim slikarima, pa je tako u svoju radionicu 1512. godine iz [[Venecija|Venecije]] doveo slikara Piera Giovannijeva, te Dubrovčanina Vlahu Nikolina.
Kasnije je imao zajednički posao trgovine [[sukno|suknima]] s bratom Jakovom. Upali su u teškoće [[1514.]] godine, pa je Mihajlo morao pobjeći iz Dubrovnika. Kasnije se vratio i bavio samo [[slikarstvo]]m. U dokumentu iz 1515. godine spominje se davanje tromjesečnog ''»salvakondukta«'' (odobrenje za boravak) slikaru da slika za katedralu. God. [[1518.]] zajedno s P. Govannijem dobiva zadatak da dovrši poliptih za oltar Sv. Josipa u katedrali koji je bio započeo [[Nikola Božidarević]], ali ga u radu prekida smrt<ref>''Hrvatska likovna enciklopedija 3. Goti-Koč'', gl. ur. Željko Domljan, [[Vjesnik]] d.d., [[Zagreb]], 2005., str. 34. {{ISBN|953-98026-5-2}}</ref>. Umro je mlad i u dugovima, a njegova posljednja slika, nesretni poliptih, uništen je u potresu iz [[1667.]] god.

==Djela==
[[File:Mihajlo hamzic, trittico, 1512.JPG|thumb|300px|Triptih]]
Hamzićevo djelo označava završetak procvata starog dubrovačkog slikarstva i početak opadanja njegovih vrijednosti. Poznate su samo dvije njegove slike:
* '''Krštenje Kristovo''' u Kneževu dvoru ima mantegneske značajke gdje su mršavi likovi [[Krist]]a, [[Sveti Ivan Krstitelj|sv. Ivana Krstitelja]] i nađela s Kristovom odorom smješteni nasilno u prvi plan ispred širokog stjenovitog krajolika naslikanog u tonovima smeđe i zelene i s vrsnim poznavanjem zračne perspektive. U ozbiljan i strogo zamišljen krajolik Hamzić uniso lirske akcente i pomalo naivne slikovite pojedinosti (ptice, jelen)<ref>[http://www.mdc.hr/dubrovnik/hr/kulturnopovijesni/z1-slikarstvo/z1-01.html Mihajlo Hamzić: Krštenje Kristovo] na mdc.hr, Preuzeto 28. rujna 2012.</ref>. To djelo prvi je Hamziću pripisao [[Karlo Kovač]], a [[Ljubo Karaman]] prihvatio je njegovu atribuciju, i dodatno uputio na očigledni Mantegnin utjecaj.
* Triptih za oltar [[obitelj]]i Lukarević u dubrovačkoj [[Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku|dominikanskoj crkvi]] [[Sveti Dominik|sv. Dominika]] iz [[1512.]] godine se danas čuva u zbirci dominikanskog samostana. U središtu triptiha s [[Sveti Nikola|sv. Nikola]], slijeva sv. Ivan Krstitelj i [[Sveti Stjepan|sv. Stjepan]], a s desne strane, [[Sveti Marko|sv. Marko]] i [[Sveta Marija Magdalena|sv. Marija Magdalena]]. Iako jaki plastični volumeni likova ukazuju na jasan utjecaj A. Mantegne, ova slika se jako razlikuje od slike iz Kneževa dvora jer su uspjeli koloristički odnosi, naglašeni kontrasti i ritmovi boja nadahnuti venecijanskim slikarstvom.

==Izvori==
{{izvori}}
*Karlo Kovač, ''Nikolaus Ragusinus und seine Zeit'', Jahrbuch des Kunsthistorischen Institutes der k. k. Zentralkommission für Denkmalpflege (Wien), 11(1917) str. 9. i 63.
*[[Ljubo Karaman]], ''O domaćem slikarstvu u Dalmaciji za vrijeme mletačkog gospodstva'', Almanah Jadranska straža (Beograd), 1927., str. 558.–586.
*S. Bettini i G. Fiocco, ''Arte italiana e arte croata: Italia e Croazia'', Rim 194.2, str. 301.
*[[Kruno Prijatelj]], ''Dubrovačko slikarstvo XV–XVI stoljeća'', Zagreb, 1968.

{{GLAVNIRASPORED:Hamzić, Mihajlo}}
[[Kategorija:Hrvatski renesansni slikari]]
[[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]]