WikiSysop: čišćenje redirekcija za infookvir monarh

2022-03-07T14:40:00Z

čišćenje redirekcija za infookvir monarh

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 14:40
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Mihailo'''-->{{~~Monarh~~		<!--'''Mihailo'''-->{{Infookvir monarh
	\| ime = '''Mihailo'''<br>'''Михаило'''		\| ime = '''Mihailo'''<br>'''Михаило'''
	\| slika =		\| slika =

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T17:51:48Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 17:51
Redak 123:		Redak 123:
	===Mihailo u Razgovorima ugodnim naroda slovinskoga===		===Mihailo u Razgovorima ugodnim naroda slovinskoga===
	[[Andrija Kačić Miošić]] u svom najpoznatijem djelu ''Razgovori ugodni naroda slovinskoga'' o Mihailu i Bodinu piše: {{citat\|Na 1077. Kraljevaše u srbskoj zemlji kralj Mihajlo. Na 1100. Kraljeva je u srbskoj zemlji i u Dalmaciji kralj Bodin.		[[Andrija Kačić Miošić]] u svom najpoznatijem djelu ''Razgovori ugodni naroda slovinskoga'' o Mihailu i Bodinu piše: {{citat\|Na 1077. Kraljevaše u srbskoj zemlji kralj Mihajlo. Na 1100. Kraljeva je u srbskoj zemlji i u Dalmaciji kralj Bodin.
	}} <ref>{{~~Cite book~~\|last= Kačić Miošić\|first=Andrija \|authorlink= \|title= Razgovor ugodni naroda slovinskoga\|year= \|url= http://dzs.ffzg.unizg.hr/html/Kacic.htm\|publisher= \|location= \|id= }}</ref>		}} <ref>{{Citiranje knjige\|last= Kačić Miošić\|first=Andrija \|authorlink= \|title= Razgovor ugodni naroda slovinskoga\|year= \|url= http://dzs.ffzg.unizg.hr/html/Kacic.htm\|publisher= \|location= \|id= }}</ref>

	===Smrt===		===Smrt===

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-31T21:40:11Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Monarh
| ime = '''Mihailo'''<br>'''Михаило'''
| slika =
| opis =
| titula = ''[[Dukljansko kraljevstvo|Dukljanski knez i kralj]]''
| vladavina = [[1046.]] – [[1081.]]
| krunidba =
| prethodnik = [[Neda, dukljanska kneginja]]
| nasljednik = [[Bodin]]
| regent =
| titula1 = [[kralj]]
| vladavina1 =
| krunidba1 = [[1078.]]<ref>Najkasnije 1078. godine, vjerojatno i prije. Ta se godina uzima kao pouzdana iz razloga što ga kao kralja pominje u pismu papa Grgur VII.</ref>
| prethodnik1 =
| nasljednik1 =
| regent1 =
| titula2 =[[Mihailo#Priznanje kraljevstva|'''''Michaeli Sclavorum Regi'''''<br>'''''Mihailo, kralj Slavena''']]
| vladavina2 =
| krunidba2 =
| prethodnik2 = [[Vojislav]]
| nasljednik2 =
| regent2 =
| titula3 =''[[protospatar]]''
| vladavina3 =
| krunidba3 =
| prethodnik3 =
| nasljednik3 =
| regent3 =
| nasljeđe = -
| supruga =
| supruge = * [[Samuilo|Prva supruga, ime u historiografiji nepoznato, bila princeza iz obitelji bugarskoga cara Samuila]], * [[Konstantin IX. Monomah|Druga supruga, ime u historiografiji nepoznato, bila rodica bizantskoga cara Konstantina IX. Monomaha]]
| suprug =
| supruzi =
| djeca = * Vladimir, [[Bodin]], Prijaslav, Sergije, Derija, Gavrilo, Miroslav (iz prvog braka)<br> * Dobroslav, Petrislav, Nićifor (Nikefor) i Teodor (iz drugog braka)
| puno ime =
| posthumno ime =
| dinastija = '''[[Vojislavljevići]]'''
| vladarska himna =
| otac =
| majka = [[Neda, dukljanska kneginja]]
| datum rođenja =
| mjesto rođenja =
| datum smrti = [[1081.]]
| mjesto smrti =
| datum pokopa =
| mjesto pokopa =
| potpis =
| zanimanje =
| vjera = [[katolik]]
}}

'''Mihailo''' ([[Srpski jezik|srp.]] Михаило), prvotni [[kralj]] u [[Crnogorska povijest|crnogorskoj povijesti]], [[državni poglavar|poglavar]] [[Duklja|dukljanske države]] [[Vojislavljevići|iz dinastije Vojislavljevića]] od [[1046.]] do [[1081.]] godine.

===Na prijestolju===
Postao je Mihailo su vladarem nakon smrti svoga oca [[Vojislav|Vojislava]]. [[Prijestolje]] je jedno vrijeme morao dijeliti s [[Neda, dukljanska kneginja|majkom, kneginjom Nedom]] i braćom.

{{glavni|Neda, dukljanska kneginja}}

Upravljao je istodobno dukljanskim [[župa]]ma ''Oblik, [[Prapratna]] i [[Crmnica (regija)|Crmnica]]''.

Nakon smrti svoje majke Mihailo je uspio svladati opoziciju koju je predvodio njegov brat ''Radoslav'' i zavladao je Dukljom oko [[1046.]] godine.

[[Prijestolnica]] mu je bila u [[Prapratna|Prapratni]], između [[Bar (grad)|Bara]] i [[Ulcinj]]a.

===Ženidba i sinovi===
Prema ''[[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisu popa Dukljanina]]'', Mihailo je iz [[brak]]a sa [[princeza|princezom]] iz obitelji [[bugari|bugarskoga]] [[car]]a [[Samuilo|Samuila]] imao 7 sinova: Vladimira, [[Bodin]]a, Prijaslava, Sergija, Deriju, Gavrila i Miroslava.

Po smrti svoje žene, Mihailo se opet oženio rodicom [[bizant]]skoga [[car|cara]] [[Konstantin IX. Monomah|Konstantina IX. Monomaha]], te dobio još četiri sina: Dobroslava, Petrislava, Nićifora (Nikefora) i Teodora.

Svom je najstarijem sinu iz prvoga [[brak]]a Vladimiru knez Mihailo dao na upravu neke od dukljanskih [[župa]].

No, u vojne i političke poslove je uključio i svoga drugog sina iz prvoga [[brak]]a [[Bodin, kralj dukljanski|Bodina]].

[[Bodin#Prvi Bodinov vojni pohod|Bodin i sin iz drugog braka Petrislav]] od [[1072.]] su predvodili postrojbe [[Duklja|Dukljana]] i [[Hrvati|Hrvata]] <ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/nicifor_vrijenij_dukljani_i_hrvati_zlostavljase_ilirik.htm Nikefor Brijenije, ''Dukljani i Hrvati zlostavljaše Ilirik''] </ref> <ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/nicifor_vrijenij_opisuje_borbu_protiv_dukljana_i_hrvata.htm Nikefor Brijenije, ''Opis borbe Bizantinaca protivu Dukljana i Hrvata'']</ref> koji su pobijedili [[Bizant]]ice, te [[Srbi|Srbe]] i druge bizantske [[vazal]]e, okupirali [[Raška|Rašku]], te podigli opći ustanak među [[Slaveni|Slavenima]] na [[Kosovo|Kosovu]], [[Makedonija|Makedoniji]] i [[Bugarska|Bugarskoj]].

===Položaj dukljanske države nakon šizme===
[[Granica]] između [[Pravoslavna crkva|pravoslavnog Istoka]] i [[Katolička crkva|katoličkog Zapada]] [[1054.]] išla je zamišljenom crtom posred Duklje. Nakon [[šizma|šizme]], koja se desila u razdoblju Mihailove vladavine, [[Rim]] i [[Carigrad]]a će se konfrontirati oko crkvene supremacije.

===Priznanje kraljevstva===
[[Datoteka:Pismopapemihailuvojislavljevic.jpg|mini|370px|desno|[[Grgur VII.|''Pismo pape. Grgura VII. u kojem je 1078. Mihailu priznao kraljevsku krunu, obrativši mu se kao "Mihailu, kralju Slavena"'']]]]

[[Papa]] [[Grgur VII.]] je Mihailu najkasnije [[1078.]] godine priznao [[kralj]]evsku [[titula|titulu]] oslovivši ga u pismu kao ''Kralja Slavena''.

U pismu se papa obraća Mihailu sa:
:::'''''Michaeli Sclavorum Regi'''''
:::'''''Mihailo, kralj Slavena'''''<ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/papa_grgur7_pise_mihailu_vojislavljevicu.htm Pismo pape Grgura VII. Mihailu, 9.1.1078.g.] </ref>

===Dukljanska crkva===
[[Grgur VII.]] Mihaila uvršćuje u citiranoj buli i u red "požrtvovanih prijatelja [[Sveta Stolica|svete crkve]]" <ref> [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/religija/povijest_dukljansko_barske_nadbiskupije.htm Ivan Jovović, ''Povijest Dukljansko-barske nadbiskupije'', na crnogorskom jeziku] </ref>, no taj [[papa]] tek nagovješćuje konstituiranje [[Dukljanska crkva|Dukljanske crkve]], koja je, [[bula|u buli]] [[Aleksandar II., papa|pape Aleksandra II.]] iz [[1067.]] godine već bila uspostavljena.

Naime, Grgur VII. u pismo veli da tek od Mihaila očekuje, preko izaslanika, izvješće o ispitivanju glede

{{citat| ... zahtjeva za osnivanjem samostalne crkvene organizacije za Duklju.''([[crnogorski|crnogorski prijevod]], [[Radoslav Rotković|R. Rotković]])''}} <ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/papa_grgur7_pise_mihailu_vojislavljevicu.htm Pismo pape Grgura VII. Mihailu, 9.1.1078.g.] </ref>

{{glavni|Dukljanska crkva}}

===Mihailo u Ljetopisu popa Dukljanina===

[[Ljetopis popa Dukljanina|Pop Dukljanin u svojem ''Ljetopisu'']] pripisuje Mihailu (naziva ga ''Mihala'') [[grijeh]] [[krivovjerje|krivovjerja]]. Naime, poslije smrti majke [[Neda, dukljanska kneginja|Nede]], Mihailo je oduzeo bratu Radoslavu posjede<ref> [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/ljetopis_pop_dukljanina_latinicna_redakcija.htm ''Ljetopis popa Dukljanina'', ''Glavi XL.'', na crnogorskom jeziku]</ref> (''citati na crnogorskom'')

{{citat|... Mihala prihvati kraljevstvo... pošto preuze kraljevstvo, ne htjede održati zakletvu koju je bio dao svom bratu Radoslavu, nego mu oduzme [[Zetska država#Zeta u Duklji|županiju Zete]] i dade je svom sinu Vladimiru.}}
[[Datoteka:MihailoVoislav.jpg|200px|mini|desno|''[[Crkva sv. Mihajla kod Stona|Kralj Mihailo ma fresci crkve kod Stona]]'']]
[[Ustanak Jurja Vojteha|Nakon oružanih sukoba]] koje je [[Bodin]], skupa sa braćom, vodio sa [[Bizant]]icima u [[Ilirik]]u - kada je Bodin zarobljen i odveden u zatočeništvo, Mihaila je, tvrdi Pop Dukljanin, stigla kazna zbog [[krivovjerje|krivovjerja]]:

{{citat|Ostala, pak, Bodinova braća, pošto se Bogu nije dopadao grijeh njihovog oca zbog krivokletsva, jašući po pokrajinama čas ovamo čas tamo i vodeći mnoge bojeve, svi u ratu pogiboše, još dok im je otac bio živ, ali ne u isti dan, već svaki u svoje vrijeme.}}

=== Bizantski izvori: Vladar Tribala, Srba, Hrvata i saveznik Bizanta ===

U nepouzdanim bizantskim izvorima, vjerojatno i zbog činjenice da se dukljanska država [[zapad]]nom granicom tada proširila i na krajeve nastanjene poglavito [[Hrvati]]ma, nazivaju ga i

:::'''''vladar onih, koji se zovu Hrvati'''''.

Nakon očeve smrti, prema istim izvorima, Mihailo postaje vladar Tribala i Srba.

'''''"Τριβαλλών καί Σέρβων... αρχηγός"'''''<ref name=":0">[http://de.scribd.com/doc/221782737/SANU-Posebna-Izdanja-Vizantijski-Izvori-Za-Istoriju-Naroda-Jugoslavije-Tom-3 Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije , tom III, Vizantološki institut, Beograd, 1966, str. 162.]</ref>

Sklopio je ugovor sa bizantiskim carem i upisan je među saveznike i prijatelje bizantiskog carstva.

'''''"τοις συµµάχους καί φίλοις των 'Ρωµαίων έγγράφται"'''''<ref name=":0" />

===Mihailo u Razgovorima ugodnim naroda slovinskoga===
[[Andrija Kačić Miošić]] u svom najpoznatijem djelu ''Razgovori ugodni naroda slovinskoga'' o Mihailu i Bodinu piše: {{citat|Na 1077. Kraljevaše u srbskoj zemlji kralj Mihajlo. Na 1100. Kraljeva je u srbskoj zemlji i u Dalmaciji kralj Bodin.
}} <ref>{{Cite book|last= Kačić Miošić|first=Andrija |authorlink= |title= Razgovor ugodni naroda slovinskoga|year= |url= http://dzs.ffzg.unizg.hr/html/Kacic.htm|publisher= |location= |id= }}</ref>

===Smrt===
''[[Ljetopis popa Dukljanina]]'' izvješćuje da Mihailo...

{{citat| ... vladaše trideset i pet godina i umrije. Sahranjen je s velikom čašću u manastiru Svetih mučenika Srđa i Vakha ([[Skadar|u Skadru]] - op.a.).}}<ref> [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/ljetopis_pop_dukljanina_latinicna_redakcija.htm ''Ljetopis popa Dukljanina'', ''Glavi XL.'', na crnogorskom jeziku]</ref>

===Druge titule===
Nakon ženidbe sa rođakom [[bizant]]skog [[car]]a dobio je Mihailo [[titula|titulu]] '''''[[Protospatar|protospatara]]'''''.

Po tvrdnji [[Ivan Skilica|Ivana Skilice]], Mihailu je car [[Konstantin IX. Monomah]], vjerojatooko 1052. godine, dodijelio protospatarsko dostojanstvo.<ref>Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije , tom III, Vizantološki institut, Beograd, 1966, str. 162.</ref>

Na [[ktitor]]skom natpisu crkve koju je podigao u [[Ston]]u kralj Mihailo [[1080.]] godine sebe titulira:

:::'''''Michaelvs fortiter super rego pacifico c(i)vitates omnes Romanos'''''

:::'''''Ja Mihailo snažno smirujem i vladam nad svim rimskim gradovima'''''<ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/natpis_dukljanskog_kralja_mihaila_u_stonu.htm Natpis dukljanskog kralja Mihaila u na crkvi u Stonu (crnogorski)]</ref>

[[Datoteka:Ktitorski natpis Mihajla u Stonu.jpg|mini|700px|lijevo|''Kititorski natpis kralja Mihaila na crkvi u Stonu'']]

===Nasljednik===
Nakon Mihailove [[smrt]]i, naslijedio ga je sin, kralj [[Bodin]].

{{glavni|Popis dukljanskih vladara}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/dukljanska_drzava_crnogorski_iskon_i_korijeni_b_sekularac.htm Dr. Božidar Šekularac: DUKLjANSKA DRŽAVA - CRNOGORSKI ISKON I KORIJENI] {{jezikk|crn.}}

* Dr [[Fran Milobar]]: [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/zivot_dukljanske_kraljevine.htm ''Dukljansko kraljevstvo'', Sarajevo, 1900.g. (odlomak)]

==Izvori i bilješke==
{{izvori|2}}
{{GLAVNIRASPORED:Mihailo,kralj dukljanski}}
[[Kategorija:Dukljanski vladari]]

Mihailo - Povijest promjena

WikiSysop: čišćenje redirekcija za infookvir monarh

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica