WikiSysop: bnz

2022-03-19T06:49:39Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2022. u 06:49
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Mihael Szilágyi'''-->'''~~Mihael Szilágyi''' ([[mađarski jezik\|mađ.]] ''Szilágyi Mihály''), (oko [[1400.]] – [[Carigrad]], [[1460.]]), [[grof]] horogsegeški (mađ. ''Horogszeg''), vojskovođa i [[vladar]].		Mihael Szilágyi''' ([[mađarski jezik\|mađ.]] ''Szilágyi Mihály''), (oko [[1400.]] – [[Carigrad]], [[1460.]]), [[grof]] horogsegeški (mađ. ''Horogszeg''), vojskovođa i [[vladar]].

	==Životopis==		==Životopis==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-24T08:37:02Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Mihael Szilágyi''' ([[mađarski jezik|mađ.]] ''Szilágyi Mihály''), (oko [[1400.]] – [[Carigrad]], [[1460.]]), [[grof]] horogsegeški (mađ. ''Horogszeg''), vojskovođa i [[vladar]].

==Životopis==
Mihael Szilágyi bio je [[šogor]] [[Janko Hunjadi|Janka Hunjadija]], s kojim se i borio u ratovima protiv [[Osmansko Carstvo|Turaka]] u [[Bitka kod Varne|Bitki kod Varne]] i [[Druga kosovska bitka|Drugoj kosovskoj bitki]].

===Opsada Beograda===
Kad je [[1456.]] godine turski [[sultan]] [[Mehmed II.]] krenuo na [[Beograd]] (tada poznat i pod mađarskim imenom ''Nándorfehérvár''), Janko Hunjadi povjerio je obranu južnih krajeva kraljevstva Szilágyiju. Glavna bitka odigrala se kod Beograda, uz [[Kalemegdan|Kalemegdansku tvrđavu]]. Ondje je ujedinjena kršćanska vojska porazila Turke i potisnula ih prema istoku, a Mihael Szilágyi pritom je imao najvažniju ulogu, jer je upravo on predvodio posljednji juriš na Turke.

===Borba za prevlast===
Udajom Szilágyijeve sestre, Elizabete za Janka Hunjadija, Szilágyi je postao sljedbenik Hunjadijevih, a sa smrću Janka Hunjadija i nastavljač njegovih ideja. U svim sukobima u kojima je sudjelovala kuća Hunjadijevih bio je glavni vođa.

Poslije pogubljenja [[Ladislav Hunjadi|Ladislava Hunjadija]] [[1457.]] godine, Mihael Szilágyi nastoji osvojiti [[Erdelj]], jer su Hunjadijevi u tim graničnim područjima (''Partium'') imali najjače uporište i podršku. Tamošnje stanovništvo, [[Sekelj]]i, i vlastodršci dočekali su ga raširenih ruku, dok su [[Sasi]] bili protiv njega. Dok je u svim ostalim krajevima postupno učvršćivao svoju vlast, Mihael Szilágyi imao je u [[Bistrica (Rumunjska)|Bistrici]], jednom od uporišta Hunjadijevih, podosta teškoća i nije dobio očekivanu podršku a i onu početnu, koju je dobio od Sekelja i lokalnih vlastodržaca, postupno je gubio. Ulagao je dosta napora i političkog truda učvršćivanje svoga položaja, pokušavao je uspostaviti dobre odnose čak i sa starim protivnicima, Pongrácom Szentmiklósijem, s kojim je sklopio sporazum o međusobnoj suradnji. U svim ovim političkim smicalicama čak je i kralj morao reagirati kako bi donekle smirio situaciju u Kraljevstvu, pa je sazvao Kraljevsko vijeće u [[Bratislava|Požunu]].

Uza sve ove, za Mihaela ''domaće'' neprilike, došao je i u sukob s [[Osmansko Carstvo|Turcima]], ali je malobrojne turske snage [[vezir]]a Muhameda potukao u bitki u okolini današnjeg [[Beograd]]a, tada tvrđave [[Kalemegdan]]a. No, najveća opasnost Mihaela je vrebala od [[Đurađ Branković|Đurađa Brankovića]] i [[grof]]a [[Ulrih III. Celjski|Ulriha III. Celjskog]], rođaka hrvatsko-ugarskog kralja [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda Luksemburškog]], koji su neprekidno nastojali smanjiti Szilágyijev utjecaj ili ga čak nastojali pogubiti, da bi oslabili njegovu vlast i time ojačali vlast hrvatsko-ugarskog kralja. Čak je jednom zgodom, dok je bio u posjetu Beogradu, na njega Đurađ Branković organizirao zasjedu, ali se Mihael pukom srećom izvukao i spasao bijegom dok je njegov brat Ladislav Szilágyi, tadašnji Beograda, podlegao ranama.

Kako bi se osvetio, Mihael je na brzinu skupio vojsku i udario na Brankovića te ga porazio bitki [[Kupinik]]a i tada mu je za kaznu odsjekao dva srednja prsta zbog nevjernosti danoj prisezi. Život mu je poštedio zahvaljujući [[Matija Korvin|Matiji Hunjadiju]] koji je tada već imao u planu kraljevsku titulu, pa su mu bili potrebni saveznici u oslabljenom kraljevstvu.

===U službi Matije Korvina===

U međuvremenu u [[Prag]]u, [[23. studenog]]a [[1457.]] godine umro je [[Ladislav V. Posmrtni]], a Szilágyi je to pametno iskoristio te je [[1458.]] izabran za regenta na pet godina dok [[Matija Korvin]] ne postane punoljetan. Tada je donio zakone kojima je maksimalno zaštitio mladog kralja a i sebe.

Hunjadijevima i sebi prisvojio je ogromne posjede i kraljevski dvor, tako da je finansijski osigurao mladoga kralja, što je i dovelo do toga da Matija već po preuzimanju prijestolja postane jedan od moćnijih hrvatsko-ugarskih kraljeva, te je znatno pridonio ne samo gospodarskom nego i kulturnom usponu Kraljevstva. Usput, Szilágyi se osvećivao i starim neprijateljima, a htio je povratiti i svoju moć u Bistrici koju je nastojao silom zauzeti. U tome je i uspio, ali je pritom izvršio pokolj stanovništva, čime je navukao na sebe bijes kralja Matije koji ga je za kaznu dao zatvoriti u tvrđavu Világos, koja se nalazi u okolici današnjeg [[Rumunjska|rumunjskog]] grada [[Arad (Rumunjska)|Arada]]. Kralj je odredio i Szilágyijevo smaknuće, no naknadno ga je pomilovao po intervenciji [[papa|pape]] [[Pio II.|Pija II.]]

[[1459.]] godine zbog ponovne opasnosti od Turaka, kralj Matija Korvin pomirio se sa Szilágyijem, vratio mu je neke od prijašnjih časti i zaduženja, vlast nad [[Erdelj]]em i nad južnim krajevima Ugarskoga Kraljevstva.

Mihael Szilágyi nastavio je služiti Hunjadijevima tako što je najprije ojačao sve utvrde u južnom dijelu kraljevstva, a u bitki kod [[Futak]]a porazio je turske snage na čelu s [[Ali beg]]om.

===Smrt===
[[1460.]], dok se spremao krenuti u pomoć [[Vlad III. Drakula|Vladu III. Drakuli]] u borbi protiv turskog [[sultan]]a [[Mehmed II.|Mehmeda II.]], bio je zarobljen dok je prolazio kroz [[Bugarska|Bugarsku]]. Njegovi su ljudi mučeni do smrti, a sam je Mihael rasječen na pola.

=== Naslovi ===
*U vrijeme [[Opsada Beograda|opsade Beograda]] [[1456.]] bio je kapetan [[Beograd]]a (mađ. ''nándorfehérvári kapitány'') i zapovijedao obranom grada, zajedno, a ujedno je sudjelovao i u obnovi razrušenoga grada.
*U razdoblju od [[1457.]] do [[1458.]] i [[1460.]] bio je [[ban]] [[Mačva|Mačve]] (''macsói bán'').
*[[1458.]] godine izabran je za [[regent]]a [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Hrvatsko-Ugarskoga Kraljevstva]], prije dolaska na vlast kralja [[Matija Korvin|Matije Korvina]].
*Od [[1460.]] godine postao je [[vojvoda]] [[Erdelj]]a i glavni kapetan južnih dijelova Ugarske.

==Literatura==
* Fraknói Vilmos: Szilágyi Mihály, Mátyás király nagybátyja (Bp., 1913).
* Kisfaludy Károly: Szilágyi Mihály szabadulása (színmű, Pest, 1822)
* Vörösmarty Mihály: Szilágyi Mihály a világosi várban (vers, 1822 – 1823).
* [http://www.mek.iif.hu/cgi-bin/pallas.cgi?mezo=szocikk&search_for=szil%E1gyi+mih%E1ly] Palašev Leksikon

[[Kategorija:Povijest Mađarske|Szilágyi, Mihael]]
[[Kategorija:Povijest Srbije|Szilágyi, Mihael]]
[[Kategorija:Vojni zapovjednici|Szilágyi, Mihael]]
[[Kategorija:Mađarski grofovi|Szilágyi, Mihael]]
[[Kategorija:Povijest Hrvatske (1102. – 1527.)|Szilágyi, Mihael]]

Mihael Szilágyi - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica