WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-18T02:53:14Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Turske_i_post_turske_migracije.png|mini|lijevo|100px|Migracije Hrvata za vrijeme i poslije Turskih ratova]]
[[Datoteka:Croatian_linguistic_changes_due_to_migrations.png|mini|lijevo|100px|Promjene u hr. dijalektima radi Turskih ratova, pojava novih dijalekata i utjecaj na stare]]
Za vrijeme višestoljetnih [[Hrvatsko-osmanski ratovi|hrvatsko-turskih ratova]] (15-17. stoljeće) mnogi krajevi su opustjeli, a mnogi ljudi promijenili mjesto boravišta. Osnovni selidbeni smjerovi bili su Sjeverni smjer iseljavanja - Donja Austrija, [[Moravska]], zapadna i [[Slovačka|gornja]] Ugarska pa sve do podbrežja Bijelih Karpata; Južni - preko [[Jadran]]a na [[Apeninski poluotok]]; Zapadni smjer iseljavanja - [[Istra]] i granični predjeli habsburške pokrajine [[Kranjska|Kranjske]].<ref>''Povijest Hrvata'', knj. 2, ''Od kraja 15. st. do kraja Prvog svjetskog rata'', gl. urednici [[Mirko Valentić]] i [[Lovorka Čoralić]], Školska knjiga, Zagreb, 2005., {{ISBN|953-0-60577-3}}, str. 19.-25.</ref>

Najznačajnije migracije su bile sljedeće:

* iz [[Pounje|Pounja]] na zapadne granice Hrvatsko-ugarskog kraljevstva ([[Gradišće]], područje donje Sutle i [[Seoba Hrvata iz Pounja u Prekokuplje u 16. st.|Prekokuplje]]) [[Datoteka:Pounje_to_Burgeland_and_Sutla_migration.png|mini|desno|100px|Seoba Pounjaca u Gradišće i na Donju Sutlu]] što je dovelo do razvoja [[Gradišćanskohrvatski jezik|gradišćanskohrvatskih govora]] i [[Donjosutlanski dijalekt|kajkavizirane ikavice]]. U ovo skupinu su spadali i [[Moravski Hrvati|Hrvati u Moravskoj]] (govori slični govorima Haca i Poljanaca, međutim oni danas više ne postoje).
[[Seoba Hrvata iz Pounja u Prekokuplje u 16. st.|Seobe]] u Prekokuplje su dovele do izmjena u [[Prigorski dijalekt|prigorskom dijalektu]].

* iz biokovsko-cetinske zagore i donjeg Huma (okolica [[Ljubuški|Ljubuškog]]) u [[Molise]] i preko [[Zadar|Zadra]] u jugozapadnu Istru, kao i sa sjevera dalmacije u sjeverozapadnu Istru [[Datoteka:Zagora,_Dalmatia_and_Hum_to_Istria_and_Molise.png|mini|desno|100px|Seoba iz Zagore i Huma u Molise i zapad Istre]] što je dovelo do razvoja [[Jugozapadni istarski dijalekt|jugozapadnog istarskog dijalekta]] i [[Govori moliških Hrvata|govora moliških Hrvata]].
* iz [[Lika|Like]] na [[otok]]e [[Kvarnerski zaljev|Kvarnera]] i Istru [[Datoteka:Middle_chakavian_seaside_migration.png|mini|desno|100px|Seoba primorskog poddijalekta srednjočakavskog iz Like na Kvarner i Istru]] što je dovelo do jačeg razvitka primorskog poddijalekta [[Srednjočakavski dijalekt|srednjočakavskog]].
* iz južne Slavonije i sjeverne Bosne u Podunavlje i Podravinu, iz Završja i gornjeg Vrbasa u Cetinsku krajinu (iz [[Seoba Hrvata iz Livanjskog kraja 1687.|Livanjskog kraja]] 1684. - 1687. i iz [[Seoba Hrvata iz Rame 1687.|Rame]] u Cetinsku krajinu 1687.), Pounje i enklave u [[Turska Hrvatska|Turskoj Hrvatskoj]], iz istočne Bosne u [[Baranja|Baranju]], [[Virovitica|Viroviticu]] i [[Kostajnica|Kostajnicu]] [[Datoteka:Schakavian_migrations_simplified.png|mini|desno|100px|Pojednostavljene seobe šćakavaca iz regija jezgre na sjever i zapad]] što dovodi do drugačijeg razvitka (daljne štokavizacije prethodno kajkavsko-šćakavskog) [[Slavonski dijalekt|Slavonskog]], kao i promjene u ostalim [[Šćakavski|šćakavicama]] i govorima [[Šokci|Šokaca]]
* iz zapadne Hercegovine, sjevera zapadnohumskog dijalekta u Liku i na sjever [[Bačka|Bačke]] [[Datoteka:Bunjevac_migrations.png|mini|desno|100px|Seoba sjevernog poddijalekta zapadnohumskog iz Hercegovine u Liku i Bačku]]. To su govori današnjih Hrvata [[Bunjevci|Bunjevaca]], koji su se do duboko u 19., pa i u 20. stoljeće sami nazivali Dalmatincima. Ističu se seobe [[Seoba Hrvata u Bačku 1610.|1610.]] i [[Seoba Hrvata u Bačku 1687.|1687.]] godine.
* zadnja velika migracija koju je vrijedno spomenuti sadrži kretanje ljudi iz Poneretlja u kojem se koristila ikavsko-jekavska štokavica, koja je graničila s dubrovačkom jekavicom (a kasnije ju i apsorbirala) sve do [[Žumberak|Žumberka]] i [[Bela Krajina|Bele Krajine]], raspoređena manje-više uz granicu hrvatskog prostora s Turcima. [[Datoteka:Neretva_granica_migrations.png|mini|desno|100px|Seoba novoštokavske jekavice iz Neretvanskog kraja na prostore uz hrvatsku granicu]]
* S ovim je seobama u svezi [[Seoba Hrvata iz Pokuplja, Turopolja i Banovine u Banat]] koncem 18. i početkom 19. st., kad su u doba osmanskog povlačenja, radi strateškog osiguravanja novooslobođenih područja pouzdanim stanovništvom, Hrvati naseljeni u te krajeve.

Radi migracija se mijenja i dijalektalno stanje.
Nastaju novi dijalekti;
* [[Kajkavsko narječje|kajkavski]] ikavski (kajkaviziran originalno južnočakavski i šćakavski ikavski)- [[Donjosutlanski dijalekt|donjosutlanski]]
* [[Čakavsko narječje|čakavski]] nešćakavski ikavski(čakaviziran originalno štakavski ikavski)-[[Jugozapadni istarski dijalekt|jugozapadni istarski]]

Mijenja se razvitak pojedinih dijalekata;
* [[Slavonski dijalekt|Slavonski]] se dodatno štokavizira (originalno prijelazni kajkavsko-[[šćakavski]])
* [[Dubrovački dijalekt|Dubrovački]] gubi svoje posebnosti te se uklapa u [[Novoštokavski jekavski dijalekt|novoštokavsku jekavicu]]
* [[Zapadni dijalekt|Novoštokavski ikavski]] se objedinjuju
* Svi [[Zapadnoštokavsko narječje|zapadnoštokavski]] gube neke od razlikovnih isoglosa prema istočnoštokavskima
* [[Goranski dijalekt|Goranski]] od originalno kajkavsko([[Prigorski dijalekt|prigorski]])-čakavsko([[Srednjočakavski dijalekt|srednječakavski]])-dolenjskog prijelaza se radi doseljavanja ljudi s područja Dolenjske približava kranjskim govorima
* Govornici [[Srednjočakavski dijalekt|srednječakavskog]] utječu na [[Prigorski dijalekt|prigorski]] (kajkaviziraju se i uklapaju u taj dijalekt), pri čemu su najviše značajni prijelazni govori Ozlja i njihov utjecaj na [[Hrvatska barokna književnost#Ozaljski krug|Ozaljski književni krug]])

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Hrvatska povijest]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]]

Migracije Hrvata pred Turcima - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica