<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Michael_York</id>
	<title>Michael York - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Michael_York"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Michael_York&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-08T12:23:57Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Michael_York&amp;diff=45668&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Michael_York&amp;diff=45668&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-21T06:17:44Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Michael York&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;{{Rad obožavatelja}}&lt;br /&gt;
{{Filmski umjetnik&lt;br /&gt;
|ime             = Michael York&lt;br /&gt;
|slika           = Michael York crop.jpg&lt;br /&gt;
|veličina        = 200px&lt;br /&gt;
|opis slike      = Michael York, 2008.&lt;br /&gt;
|rodno ime       = Michael Hugh Johnson&lt;br /&gt;
|pseudonim       = &lt;br /&gt;
|rođenje         = [[27. ožujka]] [[1942.]]&lt;br /&gt;
|mjesto rođenja  = {{ZD|E|ENG}} [[Fulmer]], [[Buckinghamshire]]&lt;br /&gt;
|smrt            = &lt;br /&gt;
|mjesto smrti    = &lt;br /&gt;
|godine rada     = [[1965.]] -&lt;br /&gt;
|web             = &lt;br /&gt;
|supruga         = &lt;br /&gt;
|suprug          = &lt;br /&gt;
|važnije uloge   = &lt;br /&gt;
|važniji filmovi = &lt;br /&gt;
|oscar           = &lt;br /&gt;
|emmy            = &lt;br /&gt;
|tony            = &lt;br /&gt;
|zlatni globus   = &lt;br /&gt;
|bafta           = &lt;br /&gt;
|cesar           = &lt;br /&gt;
|goya            = &lt;br /&gt;
|afi             = &lt;br /&gt;
|olivier         = &lt;br /&gt;
|saturn          = &lt;br /&gt;
|ostale_nagrade  = &lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Michael York&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ([[Fulmore]], [[27. ožujka]], [[1942.]]) je slavni engleski kazališni glumac, i autor nekeoliko autobiografskih knjiga. Također u Hrvatskoj je poznat po suradnji sa hrvatskim redateljem Jakovom Sedlarom i njihovim zajedničkim projektom &amp;quot;[[Gospa]]&amp;quot; u kojemu je glumio Milana Vukovića, [[odvjetnik]]a fra Joze Zovka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Životopis==&lt;br /&gt;
Pravo mu je ime Michael Hugh Johnson. Njegov otac Joseph Gwynne Johnson (vojni časnik koji je postao uspješan poslovni čovjek) i majka Florence Edith May, glazbenica, bili su poklonici umjetnosti pa su i sina poticali u tom smjeru. No, kad je Michael pokazao želju da se, kao student engleske književnosti, uključi u rad studentskog kazališta. majka se u početku tome opirala no na kraju je ipak popustila. Tako je on, potpuno neplanski, krenuo u glumačke vode. Početkom 1964. priključio se ansamblu National Youth Theatrea, a potom i Oxford University Dramatic Societyja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ljubav prema glumi nije jenjala ni nakon diplome na [[Sveučilište Oxford|Oxford]]u: ustrajno je odlazio na probe, dobivao sve više uloga i s vremenom postao opsjednut [[Shakespeare]]om. &amp;quot;Najveći britanski spisateljski genij&amp;quot;, kako naziva velikog dramatičara, toliko mu se uvukao pod kožu daje sve ostalo palo u drugi plan. Predano uvježbavajući sve važnije uloge u brojnim Shakespeareovim djelima, ubrzo je postao članom National Theatrea, gdje je 1965. glumio u &amp;quot;[[Mnogo vike ni za što]]&amp;quot;. Na jednu od predstava došao je i slavni talijanski redatelj [[Franco Zeffirelli]] koji je bio toliko oduševljen Yorkom da mu je ponudio ulogu u filmu &amp;quot;Ukroćena goropadnica&amp;quot; (1967.), a potom i u &amp;quot;Romeui Juliji&amp;quot; (1968.) gdje su nesretne mlade ljubavnike glumili [[Leonard Whiting]] i [[Olivia Hussev]]. (Zeffirelli je s Yorkom surađivao i 11 godina kasnije: u filmu &amp;quot;Isus iz Nazareta&amp;quot; dao mu je ulogu [[Ivan Krstitelj|Ivana Krstitelja]].)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dramski program [[BBC]]-a, koji je oduvijek veoma cijenio svoje kazališne šekspirijance, ponudio mu je (unatoč činjenici daje bio još vrlo mlad) ulogu u serijalu &amp;quot;[[Saga o Forsyteima]]&amp;quot; (1967.) u kojemu je savršeno utjelovio Jolvona Forsyta. Ipak, unatoč brojnim izvrsno odigranim ulogama, najšira ga publika najviše pamti po antologijskom filmu Boba Fossa &amp;quot;Kabaret&amp;quot; (1972.), u kojem je glumio uz slavnu [[Liza Minnelli|Lizu Minnelli]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Velika popularnost &amp;quot;Kabareta&amp;quot; donijela Michaelu Yorku nove filmske ponude: 1973. je glumio [[D&amp;#039;Arta-gnan]]a u ekranizaciji Dumasova romana &amp;quot;[[Tri mušketira]]&amp;quot; u režiji [[Richard Lester|Richarda Lestera]]. Film je bio tako uspješan da je 1974. snimljen nastavak (&amp;quot;Četiri mušketira&amp;quot;), a filmski kritičari smatraju da su to najuspješnije filmske adaptacije književnog predloška slavnog francuskog pisca. Uspjeh kod publike i kritike, te povezanost glumačke ekipe, nagnala je iste protagoniste da se 15 godina kasnije ponovno okupe i snime &amp;quot;Povratak mušketira&amp;quot;, također prema Dumasovu djelu &amp;quot;Dvadeset godina poslije&amp;quot;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Brak===&lt;br /&gt;
Na početku karijere Michael York doživio je sudbinski susret koji mu je odredio život. U travnju 1967., kad mu je bilo 25 godina, upoznao je Patriciju McCallum i odmah shvatio daje to žena od koje se više ne želi odvajati. Patricia je radila kao fotograf za [[Vogue]], [[Time (časopis)|Time]], [[Newsweek]], People s velikim ugledom u tim tiskovinama. Rođena je na Jamajci, u imućnoj obitelji, koja joj je omogućila školovanje u privatnim školama u Velikoj Britaniji i Njemačkoj. Fotografijom se počela baviti gotovo slučajno, kad je kao modna urednica Voguea bila na službenom putu u Japanu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Daljnji uspon karijere===&lt;br /&gt;
Michael York postajao je sve veća zvijezda, uglavnom zahvaljujući filmovima i BBC produkcijama, iako mu je kazalište bilo - i ostalo - najveća ljubav. Od svojih filmskih uloga najradije (osim mušketira) spominje onu u &amp;quot;[[Ubojstvu u Orient-expressu]]&amp;quot; (1974.) koja mu je, veli, otvorila vrata [[Hollywood]]a.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pohod na američko tržište započeo je u svom stilu - na kazališnim daskama Broadwaya. Njegova prva predstava, &amp;quot;Brent&amp;quot;, bavila se problemom homoseksualaca, u ono vrijeme &amp;quot;vrućim krumpirom&amp;quot;. Uspjeh je bio velik, a kad su nakon toga zaredali filmski angažmani, Patricia je spakirala kovčege i u stopu pratila muža na sva snimanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po ležernosti s kojom govori o svojem 39-godišnjem braku, moglo bi se zaključiti da Michael i Patricia York nisu imali kriza. Za to je, očito, zaslužno njihovo shvaćanje braka kao zajednice ljudi u kojoj treba biti tolerancije i uzajamnog poštovanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Posjeti Hrvatskoj===&lt;br /&gt;
Jedan o brojnih filmskih angažmana doveo je Michaela Yorka i u Hrvatsku - kad je 1972. glumio u filmu &amp;quot;England Made Me&amp;quot;. Odsjeo je u [[Opatija|Opatiji]] i sa svojom Patricijom obišao cijelu [[Istra|Istru]]. Nije ni slutio da će taj prekrasni dio Hrvatske posjetiti i 30 godina kasnije, kad se (ujesen 2002.) snimao &amp;quot;[[La Femme Musketeer]]&amp;quot; (Ženski mušketir) s Gerardom Depardieuom i Nastassjom Kinski. Tom prilikom opet je odsjeo u opatijskom Ambasadoru i prokrstario Istrom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
York je drugi put posjetio Hrvatsku 1994., zbog filma &amp;quot;[[Gospa (1994)|Gospa]]&amp;quot; [[jakov Sedlar|Jakova Sedlara]], u kojemu je glumio Milana Vukovića, odvjetnika fra Joze Zovka. I tada ga je pratila supruga, a glumac je bio vrlo agilan i kao glasnogovornik međunarodne zajednice koja je pokušavala prikupiti novac za obnovu ratom stradalog Dubrovnika. Posjet [[Međugorje|Međugorju]] oboje ih je fascinirao.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kako je tada Michael York uglavnom prihvaćao zahtjevne uloge (Shakespeare u njemu nikada nije zaspao), njegovi štovatelji bili su pomalo zatečeni kad je 1997. prihvatio ulogu u komediji &amp;quot;Austin Powers: International Man Of Mistery&amp;quot;, a 1999. i 2002. u još dva nastavka tog filma.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U kolovozu 2002. ponovno je došao u Hrvatsku, u [[Split]]. Patricia York je tada u Multimedijskom centru u središtu Splita izložila svoje fotografije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Splitska publika imala je tako prilike vidjeti njegovu [[monodrama|monodramu]] &amp;quot;Will i ja&amp;quot;, u kojoj je briljirao otkrivajući kako doživljava slavnog Williama Shakespearea.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Autobiografije==&lt;br /&gt;
U lipnju 2000. Michael York je objavio prvu knjigu, &amp;quot;A Shakespearean Actor Prepares&amp;quot; (Pripreme šekspirijanskog glumca), koja se sljedeće godine našla u najužem izboru za najbolju knjigu nezavisnih izdavača. Ohrabren tim uspjehom 2002. je objavio autobiografiju &amp;quot;Accidentaly On Purpose&amp;quot; (Slučajno s namjerom), popraćenu hvalospjevima, u kojoj su se našli mnogi ljudi koji su na specifičan način obilježili autorov život. Treću knjigu, &amp;quot;Are My Blinkers Showing?&amp;quot; (Vidi li se da trepćem?), objavio je 2005. i ponovno dobio dojmljive kritike. Richard Brown, profesor njujorškog sveučilišta, napisao je daje to &amp;quot;najbolja i najintrigantnija knjiga o nastanku filma koju je ikada pročitao&amp;quot;. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{GLAVNIRASPORED:York, Michael}}&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Britanski filmski glumci]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Britanski televizijski glumci]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija: Britanski kazališni glumci]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>