WikiSysop: bnz

2022-03-19T06:34:09Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2022. u 06:34
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Michael Scot'''-->'''~~Michael Scot''' ([[latinski jezik\|lat.]] ''Michael Scotus'') (Balwearie, o. [[1175.]] – [[1236.]]), [[Škoti\|škotski]] [[Srednji vijek\|srednjovjekovni]] učenjak, [[filozofija\|filozof]], [[astrolog]] i alkemičar, a moguće je da je bio i doktor [[teologija\|teologije]].<ref>Thorndike, Lynn, str. 311.</ref> Prevodio je djela s [[arapski jezik\|arapskog]] i [[hebrejski jezik\|hebrejskog]], između ostalog, istaknuo se prijevodom [[Aristotel]]a i [[Ibn Rušd]]ovih komentara Aristotelovih djela.<ref>Grdenić, Drago, str. 102.</ref>		Michael Scot''' ([[latinski jezik\|lat.]] ''Michael Scotus'') (Balwearie, o. [[1175.]] – [[1236.]]), [[Škoti\|škotski]] [[Srednji vijek\|srednjovjekovni]] učenjak, [[filozofija\|filozof]], [[astrolog]] i alkemičar, a moguće je da je bio i doktor [[teologija\|teologije]].<ref>Thorndike, Lynn, str. 311.</ref> Prevodio je djela s [[arapski jezik\|arapskog]] i [[hebrejski jezik\|hebrejskog]], između ostalog, istaknuo se prijevodom [[Aristotel]]a i [[Ibn Rušd]]ovih komentara Aristotelovih djela.<ref>Grdenić, Drago, str. 102.</ref>

	== Životopis ==		== Životopis ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-19T07:25:04Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Michael Scot''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Michael Scotus'') (Balwearie, o. [[1175.]] – [[1236.]]), [[Škoti|škotski]] [[Srednji vijek|srednjovjekovni]] učenjak, [[filozofija|filozof]], [[astrolog]] i alkemičar, a moguće je da je bio i doktor [[teologija|teologije]].<ref>Thorndike, Lynn, str. 311.</ref> Prevodio je djela s [[arapski jezik|arapskog]] i [[hebrejski jezik|hebrejskog]], između ostalog, istaknuo se prijevodom [[Aristotel]]a i [[Ibn Rušd]]ovih komentara Aristotelovih djela.<ref>Grdenić, Drago, str. 102.</ref>

== Životopis ==

Scot je isprva studirao u katedralnoj školi u Durhamu<ref name="Bobrick, Benson, str. 100">Bobrick, Benson, str. 100.</ref>, pa u [[Oxford]]u i [[Pariz]]u<ref name="philipcoppens.com">http://www.philipcoppens.com/michaelscott.html</ref>, da bi potom nastavio školovanje, a zatim i djelovanje u [[Toledo|Toledu]], gdje se stekao ugled astrologa i prevoditelja.<ref>Eliksir i kamen, str. 95.</ref> Tu prevodi arapske filozofe i priziva duh Averoesa, da bi mu objasnio zamršene misli iz njegovih knjiga.<ref>Glavurtić, Miro, Satana, str. 141.</ref>

Oko [[1220.]] godine otišao je iz Toleda na [[Sicilija|Siciliju]], gdje je djelovao u [[Palermo|Palermu]], kao prevoditelj, [[čarobnjak|mag]] i astrolog na dvoru [[Kraljevstvo Dvije Sicilije|kralja Obaju Sicilija]], [[Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva|Fridrika II.]], promicatelja ezoteričnih znanosti i osnivača Napuljskog sveučilišta. Istovremeno, postao je [[svećenik]] i bio je ađutant dvojice papa, Honorija II. i [[Grgur IX.|Grgura IX.]]<ref name="Bobrick, Benson, str. 100"/>

Godine [[1224.]] odbio je položaj [[biskup]]a Cashela u [[Irska|Irskoj]] koji mu je ponudio [[papa]] [[Honorije III.]] i ostao u [[Italija|Italiji]] na Fridrikovu dvoru.

== Prevoditeljski rad ==

Godine [[1217.]] preveo je Alpetragiusov ''[[Liber astronomiae]]'', prvo djelo koje opisuje Aristotelov [[astronomija|astronomski]] sustav, a u isto vrijeme preveo je i Aristotelovo djelo ''De animalibus''.<ref name="philipcoppens.com"/>

Potom je otišao iz Toleda u [[Bologna|Bolognu]], a uskoro je njegov rad zapazio kralj Fridrik II. koji ga je angažirao kao kraljevskog astrologa i prevoditelja. Na kraljevskom dvoru je nastavio prevoditi Aristotelova djela, a upoznao se i s [[Ibn Sina|Aviceninim]] i Averroesovim izvornim djelima.

== Djela ==
* ''Liber Introductorius sive Indicia Quaestionum''
* ''Liber Particularis''
* ''Physiognomia et de Hominis Procreatione''
* ''Phisionomia''

== U legendi ==

Michael Scot je, još za života, došao na loš glas kao [[crna magija|crni čarobnjak]] i vještac, tako da ga je [[Dante Alighieri|Dante]] u svom ''[[Božanstvena komedija|Paklu]]'' (XX, 115), smjestio zajedno s [[šaman|vračevima]] i lažnim prorocima<ref>Dante, str. 111.</ref>, a [[Giovanni Boccaccio|Boccaccio]] ga je u ''[[Dekameron]]u'' (8. dan, 9. priča) predstavio kao varalicu.<ref>Grdenić, Drago, str. 111.</ref> Takvim optužbama je i sam pripomogao pričajući i čitajući knjige o magiji, iako je osobno bio protiv [[nekromancija|nekromancije]] i [[crna magija|crne magije]].<ref>Thorndike, Lynn, str. 319.</ref> Jednako tako, vjerovao je u djelotvornost metoda [[proricanje|divinacije]], mada su bile zabranjene i smatrane zlima, a ujedno je i pisao o [[alkemija|alkemiji]] i magijskim vještina, predstavljajući ih kao istinite, uz ogradu kako se ipak protive [[Kršćanstvo|kršćanskoj]] nauci.<ref>Thorndike, Lynn, str. 320.-321.</ref>

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Literatura ==

* ''Alighieri, Dante, Božanstvena komedija, Zagreb, 2004.'' {{ISBN|953-7160-64-5}}
* ''Baigent, Michael i Leigh, Richard, Eliksir i kamen: naslijeđe magije i alkemije, Stari Grad, Zagreb, 2000.'' {{ISBN|953-6716-11-9}}
* ''Bobrick, Benson, Sudbonosno nebo, Povijest astrologije, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007.'' {{ISBN|978-953-178-819-7}}
* ''Glavurtić, Miro, Satana, Sion, Zagreb, 2002.'' {{ISBN|953-96886-3-9}}
* ''Grdenić, Drago, Naklada Jesenski i Turk, Alkemija, Zagreb, 2003.'' {{ISBN|978-953-222-137-9}}
* ''Thorndike, Lynn, A history of magic and experimental science, volume II, Columbia University Press, New York, 1923.'' {{ISBN|0-231-08795-0}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.philipcoppens.com/michaelscott.html/ Michael Scot: Škotski čarobnjak {{eng icon}}]
* [http://www.newadvent.org/cathen/10275a.htm/ Catholic encyclopedia] {{eng icon}}
* [http://www-history.mcs.st-andrews.ac.uk/Biographies/Scot.html Michael Scot] {{eng icon}}

{{mrva-biog-filozof}}

{{GLAVNIRASPORED:Scot, Michael}}
[[Kategorija:Životopisi, Škotska]]
[[Kategorija:Britanski filozofi]]
[[Kategorija:Prevoditelji]]
[[Kategorija:Alkemičari]]
[[Kategorija:Astrolozi]]
[[Kategorija:Okultisti]]

Michael Scot - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica