WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T17:30:49Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 17:30
Redak 29:		Redak 29:
	[[datoteka:Cage de Faraday.jpg\|mini\|desno\|300px\|[[Faradayev kavez]].]]		[[datoteka:Cage de Faraday.jpg\|mini\|desno\|300px\|[[Faradayev kavez]].]]

	[[datoteka:Faraday magnetic rotation.jpg\|mini\|desno\|300px\|Faradayev pokus s [[elektromagnetska rotacija\|elektromagnetskom rotacijom]]: neprestane kružne rotacije oko kružne magnetske sile zavezane oko žice (oko 1821.) <ref>{{~~Cite book~~\| author=Faraday, Michael \| title = Experimental Researches in Electricity \| year = 1844 \| volume = 2\| isbn = 0-486-43505-9 }} See plate 4.</ref>]]		[[datoteka:Faraday magnetic rotation.jpg\|mini\|desno\|300px\|Faradayev pokus s [[elektromagnetska rotacija\|elektromagnetskom rotacijom]]: neprestane kružne rotacije oko kružne magnetske sile zavezane oko žice (oko 1821.) <ref>{{Citiranje knjige\| author=Faraday, Michael \| title = Experimental Researches in Electricity \| year = 1844 \| volume = 2\| isbn = 0-486-43505-9 }} See plate 4.</ref>]]

	[[datoteka:Faraday photograph ii.jpg\|mini\|desno\|300px\|Faraday drži komad [[staklo\|stakla]] u ruci, na kojem je pokazao utjecaj [[magnetizam\|magnetizma]] na [[polarizacija\|polarizaciju]] [[svjetlost]]i (oko 1857.).]]		[[datoteka:Faraday photograph ii.jpg\|mini\|desno\|300px\|Faraday drži komad [[staklo\|stakla]] u ruci, na kojem je pokazao utjecaj [[magnetizam\|magnetizma]] na [[polarizacija\|polarizaciju]] [[svjetlost]]i (oko 1857.).]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-14T12:24:30Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Michael Faraday
| slika = M Faraday Th Phillips oil 1842.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[22. rujna]] [[1791.]]
| mjesto_rođenja = [[Newington Butts]], [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| datum_smrti = [[25. kolovoza]] [[1867.]]
| mjesto_smrti = [[Hampton Court Palace]], [[Middlesex]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| prebivalište =
| državljanstvo =
| narodnost = [[Englezi|Englez]]
| etnicitet =
| polje = [[Kemija]], [[fizika]]
| radna_institucija = [[Kraljevsko društvo za poboljšanje znanja o prirodi|Kraljevsko društvo]]
| alma_mater =
| doktorski_mentor = [[Humphry Davy]]
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Faradayev zakon indukcije]], [[Elektromagnetska indukcija]], Otkrio [[benzen]], [[Faradayev učinak]] [[Faradayev kavez]], [[Faradayevi zakoni elektrolize]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Copleyeva medalja]] (1832. & 1838.), Član [[Kraljevsko društvo za poboljšanje znanja o prirodi|Kraljevskog društva]]
| religija =
| fusnote =
}}

[[datoteka:Induction experiment.png|mini|desno|300px|Faradayev [[pokus]] koji dokazuje [[elektromagnetska indukcija|elektromagnetsku indukciju]]: [[baterija]] ''(desno)'' stvara [[električna struja|električnu struju]] koja prolazi kroz malu [[električna zavojnica|električnu zavojnicu]] ''(A)'', stvarajući [[magnetsko polje]]. Kada zavojnica miruje ne inducira se nikakav napon. Ali ako se mala zavojnica kreće unutar velike zavojnice ''(B)'', [[magnetski tok]] unutar velike zavojnice se mijenja, stvarajući (inducirajući) električnu struju koja se može opaziti na [[Galvanometar|galvanometru]] ''(G)''.<ref>[http://books.google.com/books?id=JzBAAAAAYAAJ&pg=PA285 Poyser, Arthur William (1892), ''Magnetism and electricity: A manual for students in advanced classes'']. London and New York; Longmans, Green, & Co., p. 285, fig. 248. Retrieved 2009-08-06.</ref>]]

[[datoteka:Cage de Faraday.jpg|mini|desno|300px|[[Faradayev kavez]].]]

[[datoteka:Faraday magnetic rotation.jpg|mini|desno|300px|Faradayev pokus s [[elektromagnetska rotacija|elektromagnetskom rotacijom]]: neprestane kružne rotacije oko kružne magnetske sile zavezane oko žice (oko 1821.) <ref>{{Cite book| author=Faraday, Michael | title = Experimental Researches in Electricity | year = 1844 | volume = 2| isbn = 0-486-43505-9 }} See plate 4.</ref>]]

[[datoteka:Faraday photograph ii.jpg|mini|desno|300px|Faraday drži komad [[staklo|stakla]] u ruci, na kojem je pokazao utjecaj [[magnetizam|magnetizma]] na [[polarizacija|polarizaciju]] [[svjetlost]]i (oko 1857.).]]

'''Michael Faraday''' ([[Newington Butts]], [[22. rujna]] [[1791.]] - [[Hampton Court]], [[25. kolovoza]] [[1867.]]) je bio [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] znanstvenik (fizičar i kemičar) odgovoran za mnoga otkrića na području [[elektromagnetizam|elektromagnetizma]] i [[elektrokemija|elektrokemije]]. Izumio je i prvi oblik naprave koja je kasnije postala poznata kao [[Bunsenov plamenik]], i danas neizostavan dio [[laboratorij]]ske opreme kao izvor topline. Knjigoveški radnik, laborant, pomoćnik (asistent) [[Humphry Davy|H. Davya]] i njegov nasljednik u [[Kraljevsko društvo za poboljšanje znanja o prirodi|Kraljevskom društvu]] ([[Engleski jezik|eng]]. ''Royal Society'') od 1824. Istraživao [[Difuzija|difuziju]] i [[ukapljivanje plinova]], otkrio [[benzen]] (1825.). Izrađivao [[optika|optička stakla]]. Otkrio [[Elektromagnetska indukcija|elektromagnetsku indukciju]] (1831.), zakone elektrolize ([[Faradayevi zakoni elektrolize]]), dija[[magnetizam]], izumio zaštitu od djelovanja električnog polja takozvani [[Faradayev kavez]] (1836.), uveo pojam [[magnetsko polje|magnetskih]] i [[električno polje|električnih polja]], te otkrio zakretanje ravnine [[polarizacija|polarizacije]] svjetlosti u magnetskom polju ([[Faradayev učinak]]). Glavno mu je djelo ''Eksperimentalna istraživanja elektriciteta'' (eng. ''Experimental Researches in Electricity'', I–III, 1844. – 1855.). Po njemu je nazvana [[mjerna jedinica]] [[farad]] (F) za [[električni kapacitet]]. <ref> '''Faraday, Michael''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=18982] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Početak karijere i djetinjstvo ==
Michael Faraday rođen je u malom mjestu [[Newington Butts]], u blizini [[London]]a. Živio je u siromašnoj obitelji pa se morao sam obrazovati. S četrnaest godina postao je zamjenik knjigovođe i prodavača imena [[George Ribeau]]. U sedam godina rada pročitao je mnogo knjiga i razvio interes za [[znanost]], a posebno za [[elektricitet]].

Sa devetnaest godina Faraday je studirao kod priznatih kemičara Sir [[Humphry Davy|Humphryja Davyja]], predsjednika [[Kraljevsko društvo za poboljšanje znanja o prirodi|Kraljevskog društva]] i [[John Tatum|Johna Tatuma]] osnivača ''Filozofskog društva Cityja''. Nakon što je Faraday poslao Davyju svoju knjigu, svojevrsnu kompilaciju vlastitih bilježaka s njihovih predavanja, Davy mu je odgovorio s puno hvale i potpore te mu rekao da će ga ubuduće imati u vidu, no da se zasad još uvijek drži knjigovodstva. Pošto je Davy oštetio vid pri [[pokus]]u sa [[dušikov triklorid|dušikovim trikloridom]] poznatijim kao [[trikloramin]], postavio je Faradaya za tajnika. Kad je [[John Payne]] iz Kraljevskog društva dobio otkaz, Davy je predložio Faradaya kao laboratorijskog asistenta i njegovu zamjenu.

U engleskom društvu 19. stoljeća kada su staleške i klasne razlike bile važne, Faradaya se nije smatralo džentlmenom. Govorilo se čak da je Davyjeva žena [[Jane Apreece]] Faradaya tretirala kao seljaka, te ga je tjerala da sjedi sa služinčadi. No ne zadugo, Faraday će kao [[znanstvenik]] zauvijek nadmašiti Davyja.

=== Znanstvena karijera ===
Njegovi najveći i najpoznatiji radovi bili su s [[elektricitet]]om. Otkrića [[Danska|danskog]] kemičara pod imenom [[Hans Christian Ørsted]] potaknula su Davyja i [[William Hyde Wollaston|Wollastona]] da [[1821.]] pomoću Ørstedovog [[elektromagnetizam|elektromagnetizma]] pokušaju konstruirati [[Elektromotor|električni motor]], no u tome nisu uspjeli. Faraday je nakon diskusije s njima dvojicom počeo raditi na dva stroja koja su radila na principu takozvane [[elektromagnetska rotacija|elektromagnetske rotacije]]: neprestane kružne rotacije oko kružne magnetske sile zavezane oko žice. Žica koja ga produžuje u [[živa (element)|živu]] s [[magnet]]om unutra rotirala bi se oko magneta pomoću struje iz [[Baterija|električne baterije]]. Taj izum poznat je kao [[homopolarni motor]]. Ovi su pokusi i [[izum]]i bili osnova moderne [[elektromagnetizam|elektromagnetske tehnologije]]. No onda je počinio pogrešku. Svoj pokus je izdao prije pokazivanja Wollastonu i Davyu, što je završilo njegovim povlačenjem iz područja elektromagnetizma na nekoliko godina.

Nakon deset godina, [[1831.]] započela je serija njegovih pokusa u kojoj je otkrio [[elektromagnetska indukcija|elektromagnetsku indukciju]], no taj pokus zasjenjen je otkrićem drugog znanstvenika, [[Francesco Zantedeschi|Francesca Zantedeschija]]. On je otkrio da ako provuče magnet kroz krug od žice, [[magnet]] će se zadržati u sredini kruga. Njegovi pokusi pokazali su da ako mijenjamo magnetsko polje dobivamo [[električno polje]]. Ova je teorija matematički nazvana [[Faradayev zakon]], a kasnije je postala jedna od četiri [[Maxwellove jednadžbe|Maxwellovih jednadžbi]]. To je na kraju generalizirano i nazvano [[teorija polja]]. Faraday je to iskoristirao da konstruira [[Dinamo|električni dinamo]], preteču modernog električnog [[generator]]a.

Faraday je govorio da se [[elektromagnetski val]]ovi šire u praznom prostoru vodiča, no taj pokus nikad nije dovršio. Faradayev koncept linija koje su bile uočljive iz elektrificiranih tijela i magneta omogućio je pregled električnih i magnetskih polja. Taj mentalni model bio je prekretnica zaslužna za uspješno konstruiranje [[elektromehanički strojevi|elektromehaničkih strojeva]] koji su dominirali u [[inženjerstvo|inženjerstvu]] [[19. stoljeće|19. stoljeća]].

Faraday se bavio i [[kemija|kemijom]], otkrivši nove supstance, oksidacijske brojeve i način kako plinove pretvoriti u tekućinu. Također je otkrio zakone [[elektroliza|elektrolize]] i popularizirao pojmove [[anoda]], [[katoda]], [[elektroda]] i [[ion]].

Godine [[1845.]] otkrio je ono što danas nazivamo [[Faradayev učinak]] i pojavu imenovan [[diamagnetizam]]. Smjer polarizacije linearno polariziranog svjetla propušten kroz materijalnu sredinu može biti rotiran pomoću aplikacije vanjskog magnetskog polja postavljenog u pravom smjeru. U svoj znanstveni dnevnik je napisao:

{{citat|Konačno sam uspio osvjetliti magnetski put ili crtu da dobijem svjetlost.}}

To je dokazalo vezu između [[magnetizam|magnetizma]] i [[svjetlost]]i.

U radu sa [[Elektrostatika|statičnim elektricitetom]], Faraday je pokazao da se struja pomiče na vanjski dio električnog vodiča i da vanjska struja neme nikakve veze s unutrašnjosti vodiča. To je jer vanjski dio se napaja strujom i uzrokuje unutrašnjost da se ugasi. Taj se učinak naziva [[Faradayev kavez]].

=== Ostalo ===
Faraday je imao seriju uspješnih predavanja iz [[kemija|kemije]] i [[fizika|fizike]] na ''Kraljevskom institutu'', nazvana ''The Chemical History of a Candle''. To je bio početak Božićnih predvanja mladim ljudima koja se i danas održavaju.

Faraday je poznat po svojim izumima i praktičnim pokusima, ali nije bio obrazovan u [[matematika|matematici]]. No u suradnji sa [[James Clerk Maxwell|Maxwellom]], njegovi su [[patent]]i prevedeni u matematički jezik. Poznat je po tome što je odbio vitešku titulu '''sir''' i predsjedništvo ''[[Kraljevsko društvo za poboljšanje znanja o prirodi|Kraljevskog društva]]'' (nekadašnju Davyjevu poziciju).

Njegova slika tiskana je na novčanici od 20 [[funta|funti]].

Njegov sponzor i učitelj bio je [[John 'Mad Jack' Fuller]], osnivač zakladne profesure kemije (''Fullers Professorship of Chemistry'') na ''Kraljevskom institutu''. Faraday je bio prvi i najpoznatiji fulerijanski profesor, položaj koji je držao doživotno.

Faraday je bio vrlo pobožan i član ''Škotske (prezbiterijanske) crkve''. Služio je crkvi kao stariji član i držao mise.

Faraday se [[1821.]] oženio [[Sarah Barnard|Sarom Barnard]], no nisu imali djece. Upoznali su se u ''Sandemanijskoj crkvi'', jednom od ogranaka Škotske crkve.

Preminuo je u svojoj kući u [[Hampton Court]], [[25. kolovoza]] [[1867.]]

== Doprinosi ==

=== Faradayev zakon indukcije ===
{{Glavni|Faradayev zakon indukcije}}

'''Faradayev zakon indukcije''' ili '''Faraday-Lenzov zakon elektromagnetske indukcije''' je osnovni zakon [[elektromagnetizam|elektromagnetizma]], a jednadžba glasi:

:<math> \mathcal{E} = - {{d\Phi_B} \over dt}</math>.

[[elektromagnetska indukcija|Inducirana]] [[elektromotorna sila]] u zatvorenoj konturi jednaka je negativnoj promjeni obuhvaćenog [[magnetski tok|magnetskog toka]] kroz konturu.

=== Faradayev učinak ===
{{Glavni|Faradayev učinak}}

'''Faradayev učinak''' ili '''Faradayev efekt''' je [[pojava]] magnetske rotacije [[polarizacija|polarizirane]] [[svjetlost]]i koju je M. Faraday otkrio 1845. Pri prolazu polarizirane svjetlosti kroz neko sredstvo u smjeru usporednom s [[magnetsko polje|magnetskim poljem]] dolazi do zakretanja ravnine polarizacije. Kut zakretanja ovisi o jakosti magnetskoga polja, o duljini puta svjetlosti u magnetskom polju, o [[frekvencija|frekvenciji]] svjetlosti i o naravi i [[temperatura|temperaturi]] sredine kroz koju prolazi polarizirana svjetlost. <ref> '''Faradayev efekt''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=18982] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

=== Faradayev kavez ===
{{Glavni|Faradayev kavez}}

'''Faradayev kavez''' je zatvorena [[metal]]na mreža ili metalni [[oklop]] koji štiti predmete ili ljude u svojoj unutrašnjosti od djelovanja [[električno polje|električnih polja]]. [[Električni naboj]] doveden na [[kavez]] uvijek se razmješta na njegovoj površini, tako da je unutarnje električno polje uvijek jednako nuli bez obzira na polja i naboje izvan kaveza. U kavez ne prodiru ni [[radio valovi]]. Koristi se za zaštitu u [[laboratorij]]ima i [[industrija|industriji]]. Izumio ga je M. Faraday 1836. <ref> '''Faradayev kavez''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69617] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

=== Faradayevi zakoni elektrolize ===
{{Glavni|Faradayevi zakoni elektrolize}}

'''Faradayevi zakoni elektrolize''' su dva fizikalna zakona kojima je M. Faraday opisao proces [[elektroliza|elektrolize]]. Prema prvom zakonu elektrolize, [[masa]] [[tvar]]i nataložena na [[elektroda|elektrodi]] pri elektrolizi razmjerna je umnošku kostantne [[električna struja|električne struje]] i [[Vrijeme (fizika)|vremena]] u kojem je ona tekla kroz [[elektrolit]]. Prema drugom zakonu masa različitih tvari nataložena na elektrodi pri elektrolizi razmjerna je količniku [[Molarna masa|molarne mase]] i [[električni naboj|električnoga naboja]] i[[on]]a tvari. Zakoni se mogu izraziti jednom jednadžbom:

:<math>m = {M \cdot I \cdot t \over e \cdot N_A \cdot z}</math>

gdje je: ''m'' - [[masa]] nataložene tvari ([[gram|g]]), ''M'' - [[molarna masa]] ([[gram|g]]/[[Mol (mjerna jedinica)|mol]]), ''I'' - jačina [[električna struja|električne struje]] ([[amper|A]]), ''t'' - [[Vrijeme (fizika)|vrijeme]] protjecanja električne struje ([[sekunda|s]]), ''e'' - [[Elementarni naboj|elementarni električni naboj]] (1,602 176 487·10−19 [[kulon|C]]), ''NA'' - [[Avogadrova konstanta]] (6,0221412 x 1023 mol-1), ''z'' - [[Valencija (kemija)|valencija]] [[ion]]a tvari. <ref> '''Faradayevi zakoni elektrolize''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69617] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Faraday, Michael}}
[[Kategorija:Britanski fizičari]]
[[Kategorija: Britanski kemičari]]

Michael Faraday - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica