https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Michael_Adrian_PetersMichael Adrian Peters - Povijest promjena2026-09-01T03:08:52ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Michael_Adrian_Peters&diff=583246&oldid=prevSuradnik10: Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}'2025-05-27T03:37:51Z<p>Zamjena teksta - '{{wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}'</p>
<table style="background-color: #fff; color: #202122;" data-mw="interface">
<col class="diff-marker" />
<col class="diff-content" />
<col class="diff-marker" />
<col class="diff-content" />
<tr class="diff-title" lang="hr">
<td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">←Starija inačica</td>
<td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">Inačica od 27. svibanj 2025. u 03:37</td>
</tr><tr><td colspan="2" class="diff-lineno" id="mw-diff-left-l1">Redak 1:</td>
<td colspan="2" class="diff-lineno">Redak 1:</td></tr>
<tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div><!--'''Michael Adrian Peters'''-->{{provjeriti}}</div></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div><!--'''Michael Adrian Peters'''-->{{provjeriti}}</div></td></tr>
<tr><td class="diff-marker" data-marker="−"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>{{<del style="font-weight: bold; text-decoration: none;">wikipedizirati</del>}}</div></td><td class="diff-marker" data-marker="+"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>{{<ins style="font-weight: bold; text-decoration: none;">HIEpedizirati</ins>}}</div></td></tr>
<tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>{{nedostaju izvori}}</div></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>{{nedostaju izvori}}</div></td></tr>
<tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>'''Michael Adrian Peters''' je profesor obrazovanja na novozelandskom [[Sveučilište Waikato|Sveučilištu Waikato]] te umirovljeni profesor na [[Sveučilište Illinois|Sveučilištu Illinois]] gdje je predavao na kolegijima Obrazovna politika, Organizacija i Rukovodstvo. Također je izvršni urednik časopisa [http://onlinelibrary.wiley.com/journal/10.1111/(ISSN)1469-5812 ''Obrazovna filozofija i teorija''] te je urednik tri međunarodna e-časopisa: ''Politika budućnosti u obrazovanju'', ''E-obrazovanje i digitalni mediji'' i ''Kulture znanja''. His interests are in education, philosophy and social policy, and he has written over sixty books. Njegovi interesi sežu u polja obrazovanja, filozofije i socijalne politike. Također je napisao preko 60 knjiga. Počasni je suradnik na [http://www.royalsociety.org.nz/organisation/academy/fellowship/current-honorary-fellows/?ma-peters novozelandskoj akademiji humanističkih znanosti], počasni član Kraljevskog društva Novog Zelanda te doživotni član Društva za istraživanje u visokom obrazovanju(UK) i Filozofije obrazovnog društva Australazije.</div></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>'''Michael Adrian Peters''' je profesor obrazovanja na novozelandskom [[Sveučilište Waikato|Sveučilištu Waikato]] te umirovljeni profesor na [[Sveučilište Illinois|Sveučilištu Illinois]] gdje je predavao na kolegijima Obrazovna politika, Organizacija i Rukovodstvo. Također je izvršni urednik časopisa [http://onlinelibrary.wiley.com/journal/10.1111/(ISSN)1469-5812 ''Obrazovna filozofija i teorija''] te je urednik tri međunarodna e-časopisa: ''Politika budućnosti u obrazovanju'', ''E-obrazovanje i digitalni mediji'' i ''Kulture znanja''. His interests are in education, philosophy and social policy, and he has written over sixty books. Njegovi interesi sežu u polja obrazovanja, filozofije i socijalne politike. Također je napisao preko 60 knjiga. Počasni je suradnik na [http://www.royalsociety.org.nz/organisation/academy/fellowship/current-honorary-fellows/?ma-peters novozelandskoj akademiji humanističkih znanosti], počasni član Kraljevskog društva Novog Zelanda te doživotni član Društva za istraživanje u visokom obrazovanju(UK) i Filozofije obrazovnog društva Australazije.</div></td></tr>
</table>Suradnik10https://enciklopedija.cc/index.php?title=Michael_Adrian_Peters&diff=258632&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-26T06:21:15Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Michael Adrian Peters'''-->{{provjeriti}}<br />
{{wikipedizirati}}<br />
{{nedostaju izvori}}<br />
'''Michael Adrian Peters''' je profesor obrazovanja na novozelandskom [[Sveučilište Waikato|Sveučilištu Waikato]] te umirovljeni profesor na [[Sveučilište Illinois|Sveučilištu Illinois]] gdje je predavao na kolegijima Obrazovna politika, Organizacija i Rukovodstvo. Također je izvršni urednik časopisa [http://onlinelibrary.wiley.com/journal/10.1111/(ISSN)1469-5812 ''Obrazovna filozofija i teorija''] te je urednik tri međunarodna e-časopisa: ''Politika budućnosti u obrazovanju'', ''E-obrazovanje i digitalni mediji'' i ''Kulture znanja''. His interests are in education, philosophy and social policy, and he has written over sixty books. Njegovi interesi sežu u polja obrazovanja, filozofije i socijalne politike. Također je napisao preko 60 knjiga. Počasni je suradnik na [http://www.royalsociety.org.nz/organisation/academy/fellowship/current-honorary-fellows/?ma-peters novozelandskoj akademiji humanističkih znanosti], počasni član Kraljevskog društva Novog Zelanda te doživotni član Društva za istraživanje u visokom obrazovanju(UK) i Filozofije obrazovnog društva Australazije.<br />
<br />
== Obrazovanje ==<br />
Peters je prvostupnik Engleske književnosti, ima diplomu iz Zemljopisa sa Sveučilišta Victoria u Wellingtonu te je magistar i doktor znanosti na Sveučilištu u Aucklandu. Tema njegovog doktorata bila je Filozofija obrazovanja s tezom o filozofu [[Ludwig Wittgenstein|Ludwigu Wittgensteinu]]. Državno sveučilište u New Yorku dodijelilo mu je počasnu diplomu [[Doctor Litterarum]].<br />
<br />
== Područja istraživanja i interesi ==<br />
Njegovi istraživački interesi sežu u polja obrazovne filozofije, studije teorije i politike s naglaskom na značaj suvremenih filozofa([[Friedrich Nietzsche|Nietzsche]], [[Ludwig Wittgenstein|Wittgenstein]], [[Martin Heidegger|Heidegger]]) i pokreta poststrukturalizma, kritičke teorije i analitičke filozofije u oblikovanju obrazovne teorije i prakse. Također, Peters interes pokazuje prema filozofskim i političko gospodarskim pitanjima vezanima za stvaranje i usvajanje znanja. Značajniji projekti na kojima trenutno radi uključuju rad na sustavima učenja i objavljivanja, "otvorenog obrazovanja" i [[Akumulirano znanje|akumuliranog znanja]]. Po tim i sličnim pitanjima obnašao je ulogu vladinog savjetnika u Škotskoj, Novom Zelandu, Sjevernoj Africi i Europi.<br />
<br />
Njegova nedavna pisana i znanstvena aktivnost kreće se oko dva glavna područja akademskog interesa: suvremene filozofije(kritička teorija, poststrukturalizam, hermeneutika i analitička filozofija) s posebnim interesom za filozofiju obrazovanja, te politike obrazovanja i socijalne politike s naglaskom na reformu socijalne politike. U prvom području, Peters razvija svojstven poststrukturalistički pristup filozofiji i edukaciji. [[Friedrich Nietzsche]], austrijski filozof [[Ludwig Wittgenstein]] i francuski poststrukturalistički filozof [[wikipedia:Jean-François_Lyotard|Jean-François Lyotard]] imaju najveći utjecaj na njegov način razmišljanja i pisanja. Peters kaže da nas spomenuti filozofi uče kako misliti ili filozofirati u postmodernističkim uvjetima, u vremenu u kojem su veliki mislioci izgubili legitiman utjecaj. Oni doprinose pozitivnom filozofskom odgovoru na nihilizam te na fragmentaciju i raspuštanje zapadne kulture. Za njih, pitanje usmjerenja filozofije je vrhovno pitanje te utječe na način i pristup pisanju i izražavanju filozofije. I Nietzche i Wittgenstein su stoga poprimili mnogo različitih književnih oblika, ponekad i unutar istog djela. Završna pjesma Nietzcheove knjige ''Beyond Good and Evil'', "From High Mountains", donosi epigrame o filozofskoj potrazi za koju kaže da je dijaloška, ispovjednička i aforistična.<br />
<br />
Na Petersovim radovima odražavaju se njihovi utjecaji. Radovi Lyotarda između ostaloga istražuju obrazovanje i postmodernističko stanje te poststrukturalizam, politiku i obrazovanje, dok Wittgensteinova suradnja na knjizi s James Marshallom o filozofiji, postmodernizmu i pedagogiji pokušava spojiti kontinentalno-analitičku podjelu interpretirajući radove anglo-američkih Wittgenstein-ovaca uz istaknute poststrukturalističke mislioce(npr. Lyotard, Michel Foucault i Jacques Derrida). <br />
<br />
Posljednjih godina Peters je fokusiran na političku ekonomiju oblika vezanih za gospodarstvo znanja s ciljem širenja razumijevanja trenutnih i budućih mogućnosti utemeljenih na konceptima inovacije i ekonomije učenja, kreativne ekonomije i otvorenog gospodarstva znanja. Knjigom "Izgradnja kulture znanja", trilogijom knjiga sa Simonom Marginsonom i Peterom Murphyjem na temu kreativnosti i globalnog gospodarstva znanja, s Daniel Arayom na temu edukacije i kreativne ekonomije te s temama o digitalnom radu i spoznajnoj ekonomiji(s Ergin Bulutom) i kreativnim sveučilištima(s Tinom Beasley), Peters je započeo iscrtavati teoriju o suradnji koja je temeljena na aspektima društvenih mreža, društvene proizvodnje i društvenog rada.<br />
<br />
== Stručna djelatnost ==<br />
Peters je profesor obrazovanja na novozelandskom sveučilištu Waikato gdje radi kao suradnik na programu globalnih studija u obrazovanju. Umirovljeni je profesor na Sveučilištu Illinois. Vanjski je suradnik u školi umjetnosti u sklopu melburnškog kraljevskog instituta tehnologije u Australiji te u školi stranih jezika na Sveučilištu Guangzhou u Kini. Također je stekao i diplomu za profesora te je 7 godina predavao u novozelandskim srednjim školama. Na Sveučilištu u Aucklandu vlasnik je akademske titule "personal chair" koja se dodjeljuje profesorima s velikim dostignućima u njihovim području djelovanja. Na sveučilištu u Glasgowu je radio kao profesor s primarnim naglaskom na istraživanje. Izvršni je urednik časopisa Obrazovna filozofija i teorija te je urednik dva međunarodna e-časopisa: Politika budućnosti u obrazovanju i E-obrazovanje. Također je član uredništva za preko 15 međunarodnih časopisa.<br />
<br />
== Publikacije ==<br />
His most recent books include:<br />
<br />
''[https://www.routledge.com/Education-Philosophy-and-Politics-The-Selected-Works-of-Michael-A-Peters/Peters/p/book/9780415686051 Edukacija, filozofija i politika: odabrani radovi Michael A. Petersa]'' (Routledge, 2012.)<br />
<br />
U seriji knjiga "World Library of Educationalists", međunarodni stručnjaci pa tako i Peters, skupljaju po svojem mišljenju vlastita najcjenjenija djela kako bi ih čitaoci mogli pročitati na jednom mjestu. U seriji knjiga nalaze se izvodi iz njihovih knjiga, ključni članci, istaknuti istraživački zaključci te značajni teoretski i praktični doprinosi. Posljednjih 30 godina, Peters je proveo istražujući, razmišljajući o i pišući o ključnim postojećim problemima u obrazovanju. U svojoj struci, autor je, koautor i urednik preko 60 knjiga i 500 članaka. U Edukacija, filozofiji i politici Peters je spojio svojih 15 ključnih članaka, uključujući poglavlja iz njegovih najprodavanijih knjiga i članaka iz vodećih časopisa. Knjiga započinje uvodom koji daje pregled njegove karijere i kontekstualizira njegova odabrana djela koja su zatim tematski posložena kako bi u čitatelju stvorila način razmišljanja(koji gleda budućnost ali uzima u obzir tradiciju i prošlost) u filozofiji obrazovanja.<br />
<br />
''[https://www.peterlang.com/view/product/28637 Kognitivni kapitalizam, obrazovanje i digitalni rad]'' (Peter Lang, 2011.)<br />
<br />
Kognitivni kapitalizam ili treći kapitalizam koji je slijedio nakon trgovačkog i industrijskog kapitalizma, je teorija koja dobiva sve više na značaju s obzirom na fokus na društveno-ekonomske promjene uzrokovane internetom i Web 2.0 tehnologijom koja je promijenila način proizvodnje i prirodu rada. Teorija kognitivnog kapitalizma svoje korijene ima u djelima talijanskih i francuskih mislioca, naročito Gillesa Deleuzea i Felixa Guattarija u djelu "Kapitalizam i šizofrenija", [[Michel Foucault|Michel Foucaultovih]] djela na temi rođenja biopolitike, djela Michaela Hardta i Antonia Negrisa "Imperij" i "Mnoštvo" te također talijanskog autonomnog marksističkog pokreta koji svoje korijene ima u talijanskom proletarijatu šezdesetih godina prošlog stoljeća. U tim djelima, vodeći međunarodni učenjaci istražuju značaj kognitivnog kapitalizma u obrazovanju, posebno istražujući pitanje digitalnog rada.<br />
<br />
''[https://www.amazon.com/Virtues-Openness-Scholarship-Interventions-Philosophy/dp/1594516863 Svojstva otvorenosti: obrazovanje, znanost i školstvo u digitalnom dobu]'' (Paradigm, 2011.)<br />
<br />
Pomak prema otvorenosti predstavlja promjenu filozofije, etosa, uprave i skupa međusobno povezanih i kompleksnih promjena koje mijenjaju tržište promjenom načina proizvodnje i potrošnje. Time se najavljuje novo poglavlje temeljeno na vrijednostima otvorenosti: principima dijeljenja i ''[[Peer to peer|peer-to-peer]]'' suradnje omogućene na novim platformama sudjelovanja. Te promjene ukazuju na jasan pomak od temeljnog industrijskog načina proizvodnje, gdje je proizvodnja metafizika postindustrijskog načina potrošnje s manirama poput upotrebljavanja, ponovno upotrebljavanja i izmjene, dok društvene mreže stvaraju drugačije uzorke konzumiranja kulture te simbolička analiza postaje obična i dnevna kreativna aktivnost. Ekonomija otvorenosti stvara nove jezike zaključivanja i potrošnje i proizvodnje kako bi ovladala otvorenom suradnjom, kolektivnom sukreativnosti, zajedničkim procjenama te proizvodnjom društveno korisnih dobara. Informacija je neizostavan element "nove" politike a ekonomija koja povezuje prostor, znanje i kapital u umreženu vještinu i slobodu je osnovni član jednadžbe, koja te povezane prakse treba transformirati u kulturu znanja. Knjiga Svojstva otvorenosti istražuje društvene procese i politiku koja potiče otvorenost kao najvažniju obrazovnu vrijednost koja se očituje u rastu javno dostupnih informacija, otvorenog pristupa, otvorenog obrazovanja i njihovog usklađivanja koje karakterizira zajednice znanja. U knjizi se raspravlja da otvorenost također sugerira i političku transparentnost te kriterije otvorenih pitanja, iako sama demokracija ima postavljene temelje na upitima i širenju njihovih saznanja.<br />
<br />
''[https://www.amazon.com/dp/143311206X Neoliberalizam a poslije? Obrazovanje, socijalna politika te kriza zapadnog kapitalizma]'' (Peter Lang, 2011.)<br />
<br />
Razdoblje koje je započelo izborom vlada Margaret Thatcher i Ronalda Regana bilo je obilježeno suvremenim oblicima neoliberalistički temeljenog tržišnog fundamentalizma, globalizacije kao svjetske ekonomske integracije te ideologije slobodne trgovine i napada na velike vlade i socijalnu skrb. Ova knjiga predstavlja povijesnu i teorijsku istragu suvremenog neoliberalizma u odnosu prema obrazovnoj politici te povratku [[Keynesijanizam|Keynesijanizamskih]] teorija uređenja gospodarstva. Knjiga govori kako je obrazovanje temelj otvorenog društva te da je pitanje socijalne skrbi da prometne gospodarstvo znanja u temelje društva. Povlačeći teoretske pristupe [[Michel Foucault|Michel Foucaultovih]] radova na upravnosti koji su shvaćeni kao oblici radikalne političke ekonomije, knjiga istražuje i kritizira neoliberalizam kao vodeći ideološki konsenzus. Također ispituje hoće li se i do koje mjere nastaviti utjecaj neoliberalizma kada je u jeku destabilizirano tržište izazvano globalnom financijskom krizom započetom 2007. godine, te unatoč naprednim liberalnim ekonomijama Sjedinjenih država i Europske unije.<br />
<br />
''[https://www.amazon.com/dp/0820476226 Posljednja knjiga postmodernizma: apokaliptičko razmišljanje, filozofija i obrazovanje u 21. stoljeću]'' (Peter Lang, 2011.)<br />
<br />
Posljednja knjiga postmodernizma sadrži skup djela pisanih o postmodernizmu i obrazovanju. Pisana je apokaliptičnim tonom koji se bavi temama religije i spiritualizma, koristeći poststrukturalističke izvore kao inspiraciju da bi se naglasila različitost sadašnjeg postmodernističkog stanja te filozofskog značaja i povijesnog utjecaja [[Friedrich Nietzsche|Nietzscheove]] izjave da je Bog mrtav. Knjiga razmatra značaj kraja kršćanstva te izgled duhovnosti na globalnoj razini. Također razmatra kraj književnosti i početak stvaranja kultura od strane pojedinaca, te koje implikacije bi taj pomak donio u obrazovanju i filozofskom modelu dijaloga, koji je prevladavao humanističkim znanostima zapada. Također, prikazuje kraj filozofije i uspon kritike na račun tijela, obećanje prosvjetljenja, odnos između obrazovanja, moći i slobode, geofilozofije i pedagogije koncepta te narativno skretanje kao osnova za novi kritički jezik za obrazovne studije. Na kraju, knjiga razmatra post-postmodernizam i završetak jezičnog preokreta u obrazovnoj teoriji.<br />
<br />
'''Dodatne knjige:'''<br />
<br />
[http://www.amazon.com/dp/1433120577 ''Obrazovanje, znanost i kapitalizam znanja''] (Peter Lang, 2013.)<br />
<br />
''[http://www.amazon.com/dp/1433104261?keywords=Creativity+and+the+Global+Knowledge+Economy Kreativnost i globalno gospodarstvo znanja]'' Michael A. Peters, Simon Marginson, Peter Murphy (Peter Lang, 2008.)<br />
<br />
''[http://www.amazon.com/dp/0820481955?keywords=Subjectivity+and+Truth%3A+Foucault%2C+Education%2C+and+the+Culture+of+Self Subjektivnost i istina: Foucault, obrazovanje i kultura ličnosti]'' Michael A. Peters i Tina Besley (Peter Lang, 2007.)<br />
<br />
''[http://www.amazon.com/dp/0742517918?keywords=Building+Knowledge+Cultures%3A+Education+in+the+Age+of+Knowledge+Capitalism Izgradnja kulture znanja: obrazovanje u dobu kapitalizma znanja]'' Michael A. Peters i Tina Besley (Rowman & Littlefield, 2006.)<br />
<br />
[https://www.amazon.com/dp/0847691209?keywords=Poststructuralism+and+Educational+Research Poststrukturalizam i obrazovno istraživanje: Filozofija, teorija i obrazovno istraživanje] Michael A. Peters i Nicholas C. Burbules (Rowan & Littlefield, 2004.)<br />
<br />
''[http://www.amazon.com/dp/0742509877?keywords=Poststructuralism%2C+Marxism%2C+and+Neoliberalism%3A+Between+Theory+and+Politics Poststrukturalizam, marksizam i neoliberalizam: Između teorije i politike]'' Michael A. Peters (Rowman & Littlefield, 2001.)<br />
<br />
''[http://www.amazon.com/dp/0897894804?keywords=Wittgenstein%3A+Philosophy%2C+Postmodernism%2C+Pedagogy Wittgenstein: Filozofija, posmodernizam, pedagogija]'' Michael A. Peters i J.D. Marshall (Bergin and Garvey, 1996.)<br />
<br />
''[http://www.amazon.com/dp/0897894200?keywords=Poststructuralism%2C+Politics+and+Education Poststrukturalizam, politika i obrazovanje]'' Michael A. Peters (Bergin and Garvey, 1996.)<br />
<br />
''[http://www.amazon.com/dp/0750704861?keywords=Individualism+and+Community%3A+Education+and+Social+Policy+in+the+Postmodern+Condition Individualizam i zajednica: obrazovanje i socijalna politika u postmodernističkim uvjetima]'' Michael A. Peters i J.D. Marshall (Falmer Press, 1996.)<br />
<br />
''[http://www.amazon.com/dp/0750704861?keywords=Individualism+and+Community%3A+Education+and+Social+Policy+in+the+Postmodern+Condition Protupriče: Kultularna istraživanja i kritička pedagogija u postmodernističkim prostorima]'' Henry A. Giroux, Peter McLaren, Colin Lankshear i Michael A. Peters (Routledge, 1996.)<br />
<br />
'''Izabrani online radovi'''<br />
<br />
[http://www.truth-out.org/henry-giroux-democracy-unsettled-critical-pedagogy-war-youth/1313679897 Henry Giroux o nesređenoj demokraciji: Od kritičke pedagogije do rata na mlade] , (Trouthout, 29.8.2011.)<br />
<br />
[http://www.pragmatismtoday.eu/index.php?id=2011summer1 White Philosophy in/of AmericaBijela filozofija u/o Americi, posebno izdanje "Korijeni Rortyove filozofije"] (Pragmatism Today 2(1), Ljeto 2011:144-154)<br />
<br />
[http://the.sagepub.com/cgi/reprint/96/1/40?ijkey=CDRB4VoRnjmr6&keytype=ref& Obrazovanje, kreativnost, ekonomija strasti: Novi oblici obrazovnog kapitalizma] (Thesis Eleven)<br />
<br />
[http://www.jare-sh.com/downloads/abstract_may_2010/peters.pdf Ekopolitika zelene ekonomije: Zaštita okoliša i obrazovanje, ekonomija, upravljanje i financijsko tržište] , (The Journal of Academic Research in Economics, Svibanj 2010.)<br />
<br />
[http://www.ffst.hr/ENCYCLOPAEDIA/doku.php?id=the_idea_of_openness Ideja otvorenosti](Encyclopedia of Philosophy of Education, 2010.)<br />
<br />
[http://cgs.illinois.edu/resources/publications/changing-architecture-global-science Promijenjiva arhitektura globalne znanosti] (Policy Brief and Occasional Paper, Centar za globalne studije Sveučilišta Illinois, 2009.)<br />
<br />
[http://www.innovationlaw.org/Assets/CILP+Digital+Assets/events/conference+2008/peters.pdf Obrazovanje i kultura otvorenosti: nove arhitekture suradnje] (Konferencija o obrazovanju, kulturi i ekonomiji znanja, 6.6.2008.)<br />
<br />
[[doi:10.2304/pfie.2009.7.2.266|Obamina Amerika: Automobilizam, Amerikanizam i kraj Fordizma]] (Policy Futures in Education, 2009.)<br />
<br />
[http://global-ejournal.org/february-2008/ Državljanstvo u dobu globalizacije] (Global-e, A Global Studies Journal, Veljača 2008.)<br />
<br />
[http://global-ejournal.org/ Informacija, globalizacija i demokracija: Utopijski trenutak], (Global-e, A Global Studies Journal, Svibanj 2008.)<br />
<br />
[http://theoryandscience.icaap.org/content/vol003.002/peters.html Wittgenstein, obrazovanje i filozofija matematike], (Theory and Science, 2002.)<br />
<br />
[http://www.socresonline.org.uk/4/3/peters.html (Post-)Modernizam i strukturalizam: Sklonosti i teorijske inovacije], (Sociological Research Online, vol. 4, 1999.)<br />
<br />
== Reference ==<br />
* [http://illinois.academia.edu/MichaelPeters/ Academia.edu stranica]{{Reflist}}<br />
<br />
== External links ==<br />
* [http://www.michaeladrianpeters.com/ Web stranica Michael Petersa]<br />
* [http://www.google.co.nz/search?tbm=bks&tbo=1&q=Michael+A+peters&btnG=PhilPapers Izdane knjige]<br />
* [http://philpapers.org/s/Michael%20Peters Online istraživanje u filozofiji (Radovi Michael Petersa)]<br />
* [http://truth-out.org/index.php?option=com_k2&view=item&id=4344:the-public-intellectual-michael-a-peters TruthOut: Javni intelektualac: Michael A. Peters]<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Peters, Michael Adrian}}<br />
[[Kategorija:Životopisi, Novi Zeland]]<br />
[[Kategorija:Znanstvenici]]</div>WikiSysop