WikiSysop: file->datoteka

2022-04-30T11:40:00Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 11:40
Redak 26:		Redak 26:
	[[Datoteka:Europasaurus holgeri Scene 2.jpg\|mini\|lijevo\|[[Dinosaur]]i su bili dominantni kopneni kraležnjaci tijekom gotovo cijelog mezozoika.]]		[[Datoteka:Europasaurus holgeri Scene 2.jpg\|mini\|lijevo\|[[Dinosaur]]i su bili dominantni kopneni kraležnjaci tijekom gotovo cijelog mezozoika.]]
	Izumiranje gotovo svih životinjskih vrsta na kraju [[perm (geološko razdoblje)\|permskog]] razdoblja stvorilo je uvjete za [[adaptivna radijacija\|radijaciju]] mnogih novih oblika života. To se posebno odnosi na izumiranje krupnih dinocefalnih [[biljojedi\|biljojeda]] i [[mesojedi\|mesojeda]] koji su iza sebe ostavili prazne [[ekološka niša\|ekološke niše]]. Neke od njih popunili su preživjeli [[cinodont]]i [[dikinodont]]i, s time da su potonji kasnije izumrli. [[Životinje\|životinjskim]] svijetom tijekom mezozoika dominirali su krupni [[arhosaur]]ski [[gmaz]]ovi koji su se pojavili nekoliko milijuna godina nakon permskog izumiranja: [[dinosauri]], [[pterosauri]], te morski gmazovi kao [[ihtiosaur]]i, [[pleziosaur]]i i [[mozasaur]]i.		Izumiranje gotovo svih životinjskih vrsta na kraju [[perm (geološko razdoblje)\|permskog]] razdoblja stvorilo je uvjete za [[adaptivna radijacija\|radijaciju]] mnogih novih oblika života. To se posebno odnosi na izumiranje krupnih dinocefalnih [[biljojedi\|biljojeda]] i [[mesojedi\|mesojeda]] koji su iza sebe ostavili prazne [[ekološka niša\|ekološke niše]]. Neke od njih popunili su preživjeli [[cinodont]]i [[dikinodont]]i, s time da su potonji kasnije izumrli. [[Životinje\|životinjskim]] svijetom tijekom mezozoika dominirali su krupni [[arhosaur]]ski [[gmaz]]ovi koji su se pojavili nekoliko milijuna godina nakon permskog izumiranja: [[dinosauri]], [[pterosauri]], te morski gmazovi kao [[ihtiosaur]]i, [[pleziosaur]]i i [[mozasaur]]i.
	[[~~File~~:Conguillio llaima.jpg\|mini\|220px\|Golosjemenjače su bile prevladavajuće kopnene biljke za vrijeme mezozoika. Cvjetnjače su se krajem mezozoika, ali proširile su se tek u kenozoiku.]]		[[Datoteka:Conguillio llaima.jpg\|mini\|220px\|Golosjemenjače su bile prevladavajuće kopnene biljke za vrijeme mezozoika. Cvjetnjače su se krajem mezozoika, ali proširile su se tek u kenozoiku.]]
	Klimatske promjene u kasnoj juri i kredi donijele su nove adaptivne radijacije. Jura je predstavljala vrhunac raznolikosti arhosaura, a tada su se pojavile prve [[ptica\|ptice]] i [[Eutheria\|placentalni sisavci]]. [[Angiosperme]] su svoju radijaciju imale početkom krede, prvo u [[tropi]]ma, a ravni temperaturni gradijent im je omogućio da se prošire prema polovima. Pred kraj krede angiosperme su dominirale florom u mnogim područjima, iako neki dokazi sugeriraju da su [[biomasa\|biomasom]] dominirale [[cikade]] i [[igličarke]]s sve do KT izumiranja.		Klimatske promjene u kasnoj juri i kredi donijele su nove adaptivne radijacije. Jura je predstavljala vrhunac raznolikosti arhosaura, a tada su se pojavile prve [[ptica\|ptice]] i [[Eutheria\|placentalni sisavci]]. [[Angiosperme]] su svoju radijaciju imale početkom krede, prvo u [[tropi]]ma, a ravni temperaturni gradijent im je omogućio da se prošire prema polovima. Pred kraj krede angiosperme su dominirale florom u mnogim područjima, iako neki dokazi sugeriraju da su [[biomasa\|biomasom]] dominirale [[cikade]] i [[igličarke]]s sve do KT izumiranja.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-02T03:13:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

Era '''mezozoika''' je jedna od tri [[geološka kronologija|geološke ere]] [[fanerozoik|fanerozojskog]] [[eon (geologija)|eona]]. Podjela vremena na ere počela je sa [[Giovanni Arduino|Giovannijem Arduinom]] u [[18. stoljeće|18. stoljeću]], iako je originalno ime za današnji mezozoik bilo "sekundar" (s time da je moderna era bila nazvana [[tercijar]]). Smješten između [[paleozoik]]a i [[kenozoik]]a, mezozoik znači "srednji život" na [[grčki jezik|grčkom]]: ''meso'' za srednje i ''zoo'' za [[životinje]] ili živa bića. Često se zova "Doba srednjeg života" ili "Doba dinosaura", prema fauni koja je dominirala u to vrijeme.

Mezozoik je bio vrijeme [[litosferne ploče|tektonske]], [[klima]]tske i [[evolucija|evolucijske]] aktivnosti. Kontinenti su se postupno mijenjali od stanja međusobne povezanosti prema njihovoj današnjoj konfiguraciji. Ova je podjela dovela do [[specijacija|specijacije]] i drugih važnih evolucijskih događaja. Klima je bila dosta topla kroz cijelo vremensko razdoblje mezozoika te je imala važnu ulogu pri evoluciji i diversifikaciji novih [[životinje|životinjskih]] vrsta. Pred kraj ere već je postojala osnova modernog života.

== Geološka razdoblja ==
Nakon [[paleozoik]]a, mezozoik je trajao otprilike 180 milijuna godina: od oko prije 251 milijuna godina do početka [[kenozoik]]a prije 65 milijuna godina. Ovaj je vremenski okvir podijeljen u tri geološka razdoblja (od najstarijeg prema najmlađem):
* [[Trijas|trijas]] (248.2 milijuna do 205.7 milijuna godina)
* [[Jura (period)|jura]] (205.7 milijuna do 144.2 milijuna godina)
* [[Kreda (period)|kreda]] (144.2 milijuna do 65.5 milijuna godina)

Donja (trijaska) granica mezozoika određena je [[Perm-Trijas izumiranje|permsko-trijaskim masovnim izumiranjem]], tijekom kojeg je 90% morskih vrsta i oko 70% kopnenih kraležnjaka [[izumiranje|izumrlo]]. To se isto tako naziva "velikim izumiranjem" s obzirom da predstavlja najveće masovno izumiranje u Zemljinoj povijesti. Gornja (kredna)granica određena je [[Kredno-tercijarno izumiranje|Kredno-tercijarnim (KT) izumiranjem]], za koje se pretpostavlja da je stvorilo [[krater Chicxulub]] na [[Yucatán|poluotoku Yucatan]]. Oko 50% svih rodova je izumrlo, uključujući sve dinosaure osim [[ptica]].

== Tektonika ==
Općenito govoreći, mezozojska je era obilježena povećanom tektonskom aktivnošću. Aktivnost je započela u razdoblju kada je sva svjetska kopnena masa bila spojena u [[superkontinent]] zvan [[Pangea]]. Pangea se postuno razdvajala na sjeverni kontinent [[Laurazija|Lauraziju]] i južni kontinent [[Gondvana|Gondwanu]]. Pred kraj ere, ovi su se kontinenti radvojili u njihove sadašnje oblike. Laurazija je postala [[Sjeverna Amerika]] i [[Euroazija]], dok se Gondwana razbila na [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], [[Afrika|Afriku]], [[Australija|Australiju]], [[Antarktik]]u, dok se [[Južna Azija|indijski potkontinent]] sudario s [[Azija|Azijom]] i stvorio [[Himalaja|Himalaju]].

== Mezozojska klima ==
Trijas je uglavnom bio suh, što je trend koji je bio počeo u kasnom [[Karbon (geološko razdoblje)|karbonu]], te s jasnim godišnjim dobima, pogotovo u unutrašnjosti Pangee. Niska razina mora također je pogodovala ekstremnim temperaturama. [[Voda]] djeluje kao stabilizator temperature zbog svoje visoke [[specifična toplina|specifične topline]] i kopno u blizini velikih vodenih masa, pogotovo [[ocean]]skih, ima manje temperaturne varijacije. S obzirom da je većina kopna koje je sačinjavalo Pangeau bilo udaljeno od oceana, temperature su se često drastično mijenjale, te je unutrašnjost Pangee vjerojatno bila prekrivena velikim [[pustinja]]ma. Dokazi u obliku [[crvene naslage|crvenih naslaga]] i evaporita poput [[sol]]i podržavaju takav zaključak.

Razina mora počela je rasti tijekom [[jura|jure]], vjerojatno zbog [[širenje oceanskog dna|širenja oceanskog dna]]. Stvaranje nove kore ispod površine izbacilo je oceansku vodu na 200 m iznad današnje razine, što je poplavilo obalna područja. Nadalje, Pangea se počela razdvajati na manje cjeline, dovodeći sve više kopna u dodir s morem kroz stvaranje [[More Tetis|mora Tetis]]. Temperature su nastavljale rasti, ali su se stabilizirale. [[Vlažnost]] se također povećala zbog blizine vode, a pustinje su se povukle.

Klima u doba krede je manje poznata, te je izvor kontroverzi. Djelomično zahvaljujući većoj količini [[ugljikov dioksid|uglikovog dioksida]] u [[atmosfera|atmosferi]], [[temperaturni gradijent|svjetski temperaturni gradijent]] od sjevera do juga postao je gotovo ravan: temperature su bile slične na cijeloj planeti. Prosječne temperature su također bile znatno više nego danas, oko 10°[[Celzij|C]]. U stvari, u srednjoj kredi oceanske su vode na ekvatoru imale temperaturu od 20 °C u dubokom oceanu, što ih je možda učinilo nepogodnim za život, a kopno blizu ekvatora je moglo biti pustinja bez obzira na blizinu vode. Cirkulacija [[kisik]]a u dubokom oceanu je također možda bila poremećena. Iz tog razloga velike su se količine organske tvari akumulirale jer nisu bile u stanju [[raspadanje (biologija)|raspasti]] se, te su se s vremenom [[taloženje|nataložile]] kao "[[Naftni sloj|crni sloj]]".

Svi podaci, međutim, ne podržavaju gore navedene hipoteze. Čak i uz veliku toplinu, temperaturne fluktuacije su trebale biti dovoljne da se zadrže [[polarna kapa|polarne kape]] i [[ledenjak|ledenjaci]], ali ne postoje dokazi ni za jedno ni za drugo. Kvantitativni modeli također nisu uspjeli rekonstruirati ravninu temperaturnog gradijenta u kredi.

== Mezozojski život ==
[[Datoteka:Europasaurus holgeri Scene 2.jpg|mini|lijevo|[[Dinosaur]]i su bili dominantni kopneni kraležnjaci tijekom gotovo cijelog mezozoika.]]
Izumiranje gotovo svih životinjskih vrsta na kraju [[perm (geološko razdoblje)|permskog]] razdoblja stvorilo je uvjete za [[adaptivna radijacija|radijaciju]] mnogih novih oblika života. To se posebno odnosi na izumiranje krupnih dinocefalnih [[biljojedi|biljojeda]] i [[mesojedi|mesojeda]] koji su iza sebe ostavili prazne [[ekološka niša|ekološke niše]]. Neke od njih popunili su preživjeli [[cinodont]]i [[dikinodont]]i, s time da su potonji kasnije izumrli. [[Životinje|životinjskim]] svijetom tijekom mezozoika dominirali su krupni [[arhosaur]]ski [[gmaz]]ovi koji su se pojavili nekoliko milijuna godina nakon permskog izumiranja: [[dinosauri]], [[pterosauri]], te morski gmazovi kao [[ihtiosaur]]i, [[pleziosaur]]i i [[mozasaur]]i.
[[File:Conguillio llaima.jpg|mini|220px|Golosjemenjače su bile prevladavajuće kopnene biljke za vrijeme mezozoika. Cvjetnjače su se krajem mezozoika, ali proširile su se tek u kenozoiku.]]
Klimatske promjene u kasnoj juri i kredi donijele su nove adaptivne radijacije. Jura je predstavljala vrhunac raznolikosti arhosaura, a tada su se pojavile prve [[ptica|ptice]] i [[Eutheria|placentalni sisavci]]. [[Angiosperme]] su svoju radijaciju imale početkom krede, prvo u [[tropi]]ma, a ravni temperaturni gradijent im je omogućio da se prošire prema polovima. Pred kraj krede angiosperme su dominirale florom u mnogim područjima, iako neki dokazi sugeriraju da su [[biomasa|biomasom]] dominirale [[cikade]] i [[igličarke]]s sve do KT izumiranja.

Neki tvrde da su se [[kukci]] diversificirali s pojavom angiospermi jer je [[anatomija]] kukaca, posebno dijelovi [[usta]], pogodna za cvjetnjače. Međutim svi dijelovi insekata su bili prethodili angiospermama, a diversifikacija se s dolaskom cvjetnjača usporila, pa se da zaključiti da je njihova anatomija služila nekoj drugoj svrsi.

Kako su temperature u morima rasle, velike su životinje ranog mezozoika počele nestajati dok su manje životinje svih vrsta, uključujući [[gušteri|guštere]], [[zmija|zmije]], a možda čak i pretke [[primati|primata]] među [[sisavac|sisavcima]] evoluirale. KT izumiranje je potvrdilo taj trend. Veliki arhosauri su izumrli, dok su se ptice i sisavci nastavili razvijati, kao što je i danas slučaj.

== Literatura ==
* ''British Mesozoic Fossils'', 1983., The Natural History Museum, London.
* [http://www.palaeos.com/Mesozoic/Mesozoic.htm The Mesozoic from Palaeos], pristupljeno 26. ožujka 2014.
* [https://web.archive.org/web/20020830085719/http://www.es.ucsc.edu/~pkoch/lectures/lecture19.html Lecture19: Mesozoic Terrestrial Ecosystems], pristupljeno 26. ožujka 2014.
* [http://www.ace.mmu.ac.uk/Resources/gcc/5-2-2-2.html Global Climate Change Student Guide: Mesozoic Climates], pristupljeno 26. ožujka 2014.
* [http://www.clas.ufl.edu/users/emartin/GLY3074F01/lecturenotes/Pz-Mzclimate.htm Paleozoic/Mesozoic Climate], pristupljeno 26. ožujka 2014.

== Unutarne poveznice ==
* [[Geološka razdoblja]]

[[Kategorija:Ere (geologija)]]

Mezozoik - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica